Pojmovi o klimi Flashcards
Klima
srednje stanje atmosfere ili najčešće vreme
srednje stanje se shvata kao dugoročno ispoljavanje
vremenskih uslova iznad neke oblasti
Solarna klima
zavisi samo od astromoskih uslova (nagib pod kojim sunčevi zraci padaju na zemljinu površinu i rastojanje Zemlje od Sunca)
(određena samo temperaturom
temperatura zavisi samo od isnosa primljenje toplote od Sunca)
Klimatski elementi
promenljive fizičke veličine koje odražavaju stanje atmosfere i promene u njoj
zračenje, pritisak vazduha, T, relativna vlažnost, isparavanje, oblačnost, trajanje osunčavanja,
padavine, pojave i vetar
Pritisak vazduha
ciklon- atmosferska tvorevina gde vazduh cirkuliše na visini u smeru suprotnom kazaljki na satu
anticiklon- atmosferska tvorevina gde vazduh na visini struji u smeru kazaljki na satu
1mb=100Pa=1hPa
1mmHg=1,333hPa
pritisak na nivou mora 1000mb
1013,25mb pritisak na nivou mora, geografske širine 45° pri T od 0°C
jednačina koja se dobija zahtevajući da je pritisak tačno jednak težini stuba vazduha iznad jedinice horizontalne površine je jdnačina statike- opadanje pritiska sa visinom
dp/dz=-gρ
Atmosferski pritisak
sila kojom vazduh deluje na 1m2 zemljine površine
Temperatura
toplotno stanje nekog tela
izražava se Celzijusovim stepenima ili Kelvinima
tipično opada sa visinom 6-7°C po km
Inverzija
zimi i noću, pri mirnom vremenu, temperatura raste sa visinom
Troposfera
sloj atmosfere do 10km u kojem T tipično opada sa visinom
Stratosfera
sloj iznad troposfere i u njemu je T najpre približno konstantna, a zatim počinje da raste sa visinom
Temperatura vazduha
bitan klimatski element jer temperaturni režim nekog mesta određuje pripadnost klimatskom tipu
menja se u meridionalnom i zonalnom pravcu
T Srbije
srednja januarska T ispod 1000m nv od 0 do -2°C
srednja julska T ispod 600m nv 20-24°C
srednja godišnja T naše zemlje 10-12°C
strednja T planinskih oblasti iznad 600m 10°C
Relativna vlažnost vazduha
izražava stepen zasićenosti vazduha vodenom parom
U=e/E*100%
Oblačnost
važan klimatski element jer utiče na sunčevo zračenje i izračivanje zemljine površine i atmosfere tj, na bilans toplote
zavisi od vertikalnih kretanja u atmosferi, vertikalne raspodele T i vlažnosti u atmosferi
Prikazivanje oblačnosti
priakzuje se pomoću prostorne raspodele količine oblaka tj. pomoću pokrivenosti neba oblacima izraženom u desetinama i to u mesecu sa najmanjom i najvećom oblačnošću u godini kao i broja vedrih (oblačnost < 2 desetine) i oblačnih (oblačnost > 8 desetina) dana
najmanja oblačnost kod nas- avgust 3-4 desetine
južno Primorje 2 desetine
najveća u decembru- 7-8 desetina
Trajanje osunčavanja
obrnuto srazmerno oblačnošću
zavisi od oblačnosti, konfiguracije terena i godišnjeg doba
izražava se onolikim brojem sati koliko je sunce sijalu u određenom razdublju , mesecu ili godini
izražava se sumom časova sijanja sunca u godini ili prosečnim brojem sati na dan
maksimum- jul ili avgust
minimum- decembar
Padavine
izražavaju se preko visine stuba vose po jedinici površine, koja odgovara ukupno imerenim padavinama svih oblika
stub vode na površini osnove od 1m2 i visnom od 1mm odgovara količini padavina od 1l po m2
prosek količine padavina u Beogradu je 650mm
prosečan broj dana pod snegom kod nas iznosi 20-30 dana, a u planinama 80-100
Režim padavina
raspodela padavina tokom godine
prikazuje se pomoću relativnog godišnjeg klebanja padavina izraženog u % od godišnje količine padavina
mediteranski režim- velika četina i količina padavina u zimskoj polovini godine i suvo leto
kontinentalni režim- česte i obilne kiše leti i prilično suve zime
Kišni period
broja uzastopnih dana sa količinom padavina većom ili jednakom od 0,1mm
Sušni period
broj uzastopnih dana bez padavina
Pojave
najznačajnije pojave kod nas su magla, grad i nepogode
Nepogoda
poremećaj u atmosferi pri kojem se ispoljavaju razorni efekti na zemljinoj površini
manifestuje se orkanskim vetrom, jakim pljuskovima, električnim pražnjenjem i ponekad gradom
obično se javlja u toploj polovini godine od maja do jula
Grad
pojava grada je uglavnom vezana za vrlo razvijene kumulonimbuse koji imaju karakter nepogode
Magla
uslovljena oblicima topografije zemljine površine
predstavlja vidljivost manju od 1km
može biti radijaciona i advektivna
Radijacione magle
vezane su za pojavu inverzije zbog radijacije i hlađenja tla
u najhladnijem delu atmosfere, neposredno uz tlo dolazi do kondenzacije
debljina 100-500m
Advektivne magle
nastaju horizontalnim prenosom vazdušnih masa, različitih karakteristika, pri čemu dolazi do njihovog mešanja
Vetar
vektor brzine kretanja vazduha
kod nas: jugo, bura, košava i etezija
Etezija
prostrana, srazmerno slaba struja vazduha
kod nas se razvija u junu a isčezava u septembru