Glava 5 - Pravna Ustanova Vlasništva

Question 1

Koje aspekte ima jamstvo vlasništva?

Koje norme uređuju jamstvo vlasništva kod različitih pravnih poredaka?

Koji norme daju jamstva vlasništva u našem pravnom poretku?

Koji norme daju jamstva vlasništva u raznim međunarodnim ugovorima?

Answer 1

Jamstvo vlasništva ima dva aspekta:

• Jamstvo postojanja pravne ustanove vlasništva-privatnog vlasništva-u pravnom poretku i
• Jamstvo pojedinačnih prava vlasništva u širem smislu. Najuža je veza jamstva vlasništva i garancija osobne slobode. Namjena jamstva vlasništva jest da se putem njega zajamči i osigura prostor za slobodno djelovanje pravnih subjekata na imovinsko-pravnom području. Vlasništvu se zato ne jamči apsolutnu nepovredivost, nego se jamči da javno pravni zahvati vlasništva neće ići preko određene granice.

Pravni poreci daju jamstvo vlasništva-kao i jamstvo ostalih sloboda i prava građana-svojim najjačim pravnim normama-normama ustavne i slični naravi, kao i normama bilateralnih i multilateralnih međunarodnih ugovora.

U našem pravnom poretku ustavno jamstvo vlasništva da je u prvom redu članak 48. stavak 1. Ustava RH: jamči se pravo vlasništva. Ta odredba Ustava RH, zajedno s još nekima (Članak 48., stavak 2-4., 50-52. Ustava RH) ustavni je temelj cijelom imovinsko-pravnom uređenju u nas, a u prvom redu pravnoj ustanovi vlasništva. U našem pravnom poretku ustavno jamstvo prava vlasništva u najtješnjoj je vezi s temeljnom Ustavnom odredbom da su „sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše… Vrjednote Ustava ustavnog poretka Republike Hrvatske“. Jamstvo vlasništva iz članka 48. Ustava RH služi konkretizaciji toga.

Države su vezane raznim međunarodnim ugovorima i drugim međunarodnim dokumentima koji jamče vlasništvo tako članak 17. opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda iz 1948. sadrži jamstvo vlasništva. To jamstvo za civile na okupiranom području-a donekle i za ono što je u javnom vlasništvu –sadrži konvencija o zakonima običaja i rata na kopnu ili točnije Pravilnika o zakonima i običajima rata na kopnu, pridodan konvenciji. U današnje doba osobito važnu ulogu igra jamstvo vlasništva iz članka 1. Prvog protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950., koja je stupila na snagu 1953.

Question 2

Koje komponente ima jamstvo ustanove vlasništva U smislu socijalnu vezanog privatnog vlasništva? Nabroji i objasni.

Kako jamstvo vlasništva štiti tu pravnu ustanovu od zakonodavčevih zahvata, kao i onih koji donose podzakonske propise?

Answer 2

Jamstvo vlasništva, u smislu socijalno vezanog privatnog vlasništva, ima dvije komponente:

1. Kvantitativnu
2. Kvalitativnu

Kvantitativna komponenta jamstva pravne ustanove vlasništva jest zaštita od nepotrebnog sužavanja područja djelovanja privatnog vlasništva. Jamčeći pravnu ustanovu vlasništva pravni poredak daje svima jamstvo da neće bez dovoljnog razloga iz uzimati iz sfere privatne pravne vlasti stvari koje se redovito u njoj nalaze. Jamstvo pravne ustanove vlasništva djeluje samo protivno nacionalizaciji i stavljanju Extra commercium one stvari koje već jesu u nečijem vlasništvu, ali to samo-u pravilu. Od toga postoje određene iznimke, ali jedino ako i ukoliko bi bile nužne za ostvarivanje nekih drugih najviših vrednota ustavnog poretka-članak 3. Ustava RH.

Kvalitativna komponenta jamstva pravne ustanove vlasništva jest u Tome što pravni poredak daje svima jamstvo da neće stegnuti vlasništvo suviše, naime da će prigodom uređivanja te pravne ustanove:
-Očuvati barem ono što je bitno za privatno vlasništvo kao i
-Da postavljena ograničenja vlasništva neće biti nerazmjerna.
Zakonodavac je ovlašten zadirati u pravnu vlast nositelja prava vlasništva, ali on nikada nije ovlašten ukinuti ono što je bitno za postojanje vlasnikove privatne vlasti na stvari, ostavivši vlasniku samo golo pravo-nudum ius-vlasništva. Iako je zakonodavac u načelu ovlašten zadirati u pravnu vlast nositelja prava vlasništva (ako su ispunjene pretpostavke pod kojima ga ustav na to ovlašćuje) ne dirajući u ono što je bitno, ograničenja koja bi postavio vlasništvu moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem svakom pojedinom slučaju. Nerazmjerna ograničenja bila bi protivna Ustavnom jamstvu vlasništva.

Ako bude povrijeđena pravno ustanova vlasništva, otklanjanje te povrede je u nadležnosti onog tijela kojemu je povjerena briga za ustavnost i zakonitost. U nas je to ustavni sud Republike Hrvatske, koji će u postupku za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da su nesuglasni sustavom, odnosno, ukinuti ili poništiti drugi propis ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom odnosno zakonom.

Question 3

Što je jamstvo pojedinačnih prava vlasništva u širem smislu?

Kada zahvati koje bi učinila javna vlast u pravo vlasništva bili Nedopušteni, premda udovoljavaju pretpostavkama koje određuje Ustav Republike Hrvatske?

Kako jamstvo vlasništva štiti pojedinačna prava vlasništva od nedopuštenih zahvata i povreda koje bi im svom djelovanju nanijela izvršna-upravna vlast?

Kako ako povredu izvrši zakonodavna vlast, kako ako povredu vrši Sudbena vlast?

Kada pravni subjekti iscrpe sva raspoloživa domaća pravna sredstva zaštite vlasništva, koja sredstva im preostaju na međunarodnoj razini, i po kojem međunarodnom propisu?

Answer 3

To je jamstvo što ga pravni poredak svojim najjačim normama-ustavnim-da je pravnim subjektima, da javna vlast neće zadirati u njihova prava vlasništva u širem smislu-koje obuhvaća prava vlasništva u užem smislu i sva ostala imovinska prava-osim pod pretpostavkama određenim Ustavom.

Zahvati koji bi bili učinjeni po tim pretpostavkama-u pravilu bi bili dopušteni, no pod tim pretpostavkama ne bi bili dopušteni ako:

• Ako bi bili takvi da bi ugrožavali sam ustanovu vlasništva ili
• Ako bi bili nerazmjerni

Od nedopuštenih zahvata pojedinačnim aktima izvršne-upravne-vlasti u najširem smislu u stečena prava vlasništva u širem smislu-prava vlasništva druga imovinska prava-štiti jamstvo vlasništva već u upravnom postupku i potom u upravnom sporu, ali i nakon njihova okončanja-putem postupka za zaštitu ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina pred ustavnim sudom Republike Hrvatske. Potonji postupak pred ustavnim sudom RH može pokrenuti Ustavnom tužbom svatko tko smatra da mu je odlukom tijela vlasti povrijeđeno njegovo pravo vlasništva, pa će ustavni sud-usvojili tužbu-ukinuti osporeni akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo tužitelja, te predmet vratiti nadležnom organu na ponovni postupak.

Od nedopuštenih zahvata propisima zakonodavne vlasti u stečena prava vlasništva u širem smislu-prava vlasništva i druga imovinska prava-štiti jamstvo vlasništva putem ocjenjivanja suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, koju provodi ustavni sud Republike Hrvatske u posebnom postupku. Ustavni će sud ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da su u nesuglasnosti s ustavom, kao i poništiti podzakonski propis kojim se vrijeđaju temeljne slobode i prava čovjeka i građanina, a među njih pripada i nepovredivost vlasništva. Ako je pojedinačni akt već pravomoćan-nastaje pravo zahtijevati ponavljanje postupka u kojem je taj akt bio donesem na temelju ukinutog odnosno poništenog propisa, odnosno-ako se štetne posljedice više ne mogu otkloniti-pravo na naknadu štete.

Jamstvo vlasništva tradicionalno ne bi izvan sudskih postupaka štitila od sudbene-pravosudne, sudske-vlasti, ali naš pravni poredak daje mogućnost zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda i u postupku pred ustavnim sudom RH od odluka koje su u sudskim postupcima donijeli sudovi. Ustavnosudska zaštita od povreda prava odlukama sudova ostvaruje se u postupku koji se pokreće Ustavnom tužbom.

Jamstvo stečenih prava vlasništva u širem smislu daje i članak 1. Prvog protokola uz Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Kada su iscrpljene sve raspoloživa domaća pravna sredstva u pravnom sustavu neke države koja je prihvatila obveze iz te konvencije, tada pravni subjekti mogu budem tužbe ostvarivati zajamčenu im zaštitu vlasništva putem europskog suda za ljudska prava, kako je predviđeno tom konvencijom.

Question 4

Što znaš o zajamčenoj zaštiti od izvlaštenja i njezinim granicama?

Koje su Ustavom određene pretpostavke pod kojima ja bi na vlast smije zadirati prava vlasništva?

Koja prava ima izvlaštenik u slučaju da je izvlaštenje provedeno bez neke od Ustavom određenih pretpostavki?

Answer 4

Jamstvom vlasništva zaštićeno je pravo vlasništva u širem smislu od nedozvoljenih:

• Izvlaštenja-eksproprijacije-u užem smislu, naime od toga da javnoavlast oduzme u općem ili javnom interesu-odnosno interesu Republike Hrvatske-neko od subjektivnih prava vlasništva u širem smislu njegovom nositelju-potpuno izvlaštenje, potpuna eksproprijacija. Nadalje zaštićeno je od nedozvoljenog
• Stavljanja Extra commercium stvari koje su predmet već stečenih prava vlasništva u širem smislu. I konačno jamstvom vlasništva zaštićeno je pravo vlasništva u širem smislu od nedozvoljenih-
• izvlaštenja koja se provode kao nacionalizacija. Nacionalizacija je svojevrsno izvlaštenje u općem, odnosno javnom interesu, a od izvlaštenja užem smislu razlikuje se po Tome što se ne provodi pojedinačnim aktima vlasti, nego zakonom, a i što se njome ne oduzimaju pojedinačna prava vlasništva, nego se oduzimaju sva prava vlasništva-eventualno i druga imovinska prava, pa čak i neka neimovinska-na stvarima koja služe privređivanju u nekim granama gospodarstva i slično, ili se ne oduzimaju cijele imovine neke vrste pravnih subjekata-imovine banaka i slično. Nacionalizacija se provodi da bi to što se njome oduzme prestalo pripadati pojedincima i prešlo „ruke naroda“-zapravo države ili kojeg drugog subjekta koji personificira narod u građanskopravnim odnosima.

Jamstvo vlasništva ne štiti od svakog izvlašćujućeg zahvata javne vlasti u nečije stečeno pravo vlasništva u širem smislu, nego jedino od izvlašćujućih zahvata koji su Nedopušteni, jer ne zadovoljavaju pretpostavke pod kojima Ustav dozvoljava izvlaštenje.

Jamstvom vlasništva nisu zaštićena stečena prava vlasništva u širem smislu od onih izvlaštenja koja su dopuštena, budući da ispunjavaju Ustavom određene pretpostavke pod kojima javna vlast smije zadirati u pravo vlasništva, a to su:
-Zakonitost-provodi se na temelju zakona
-Interes Republike Hrvatske
-naknada izvlašteniku u visini tržišne vrijednosti onoga što mu se oduzima.
Izvlaštenje bi bilo suprotno Ustavnom jamstvu vlasništva ako ne bi bilo utemeljeno na zakonu, ali bi bilo suprotno tom jamstvu i kada bi bilo utemeljeno na zakonu, ali ne bi bilo poduzeto interesu Republike Hrvatske, ili ne bi uz izvlaštenje bilo vezano pravo izvlaštenika na naknadu u visini-barem-tržišne vrijednosti. Nema izvlaštenja bez naknade! Kroz pravo na naknadu zadržava dotadašnji vlasnik barem vrijednost stvari koje radi općeg interesa prestala biti njegova.

Ako se provelo izvlaštenje, razlog njegova provođenja koji je „interes Republike Hrvatske” ne bude ostvaren u propisanom odnosno razumnom roku tada „izvlaštenik ima pravo zahtijevati da se uspostavi prijašnje pravno i faktično stanje koliko je to najviše moguće. U takvom slučaju on naravno, smije zadržati samo onoliko od primljene naknade koliko je na gubitku u odnosu na stanje kakvo bi prema redovitom tijeku stvari bilo bez izvlaštenja.

Question 5

Što je to nepotpuno izvlaštenje?

Koje su Ustavom određene pretpostavke za dopuštenost nepotpunog izvlštenja?

Answer 5

Jedan od mogućih načina ograničavanja pravne vlasti vlasnika u širem smislu je i prisilno opterećivanje-privremeno ili trajno-njegove stvari ili njegova prava osnivanjem glede tog nekog subjektivnog prava u korist određene 3. osobe, pozivom na javni / opći interes. Tako se opterećenje nazivaju nepotpunim izvlaštenjem.

Javna vlast smije odrediti nedobrovoljno opterećenje vlasnikove stvari ili prava nekim subjektivnim pravom u korist određene 3. osobe jedino ako su ispunjene Ustavom određene pretpostavke za dopuštenost izvlaštenja, dakle-jedino
–Na temelju i u granicama zakona
-U interesu Republike Hrvatske i
-Uz naknadu tržište vrijednosti, to jest, naknadu za umanjenje tržišne vrijednosti.

Question 6

Što su to zakonska ograničenja vlasništva u širem smislu?

Prema kome i čemu su upravljena?

Answer 6

Zakonska ograničenja vlasništva u širem smislu su ona kojima zakonodavac općim normama javno pravne vlasti-propisima-ograničava izvršavanje pravne vlasti svih vlasnika u širem smislu u pogledu stvari određenih vrsta, u određenim situacijama i slično, time što vlasnicima u širem smislu nameće dužnost činjenja-davanja, činjenja u užem smislu ili nečinjenja-trpljenje, propuštanje.

Zakonska ograničenja su upravljena prema svakome ko bi se kao nositelj nekog stečenog prava vlasništva u širem smislu glede predmeta određene vrste, našao u određenoj situaciji-nisu upravljene na pojedinačno određene stvari ili prava, niti prema pojedinačno određenim osobama.

Question 7

Koje su granice dopuštenosti ograničavanja vlasništva u širem smislu?

Što ako dođe do povrede jamstva vlasništva?

Answer 7

Javna vlast ne smije ograničenjima povrijediti jamstvo vlasništva, što ga daje Ustav RH, odnosno međunarodni ugovori. Zakonska ograničenja ne vrijeđaju jamstvo vlasništva jedino ako su

1. Određena pod pretpostavkama pod kojima Ustav RH, odnosno međunarodni ugovori, dozvoljava određivanje takvih ograničenja vlasništva u širem smislu, te ako su
2. U skladu s ustavnim načelom razmjernosti.

Bude li određeno zakonsko ograničenje vlasništva u širem smislu koje ne zadovoljava ustavne pretpostavke pod kojima bi ono bilo dopušteno, povrijeđeno je ustavno jamstvo vlasništva. Tu će se povredu ukloniti u postupku pred ustavnim sudom RH. Ako zakonsko ograničenje vlasništva u širem smislu ne zadovoljava pretpostavke određene člankom 1. Prvog protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, povrijeđeno je njime jamstvo vlasništva koji daje ta konvencija, pa će se povreda utvrđivati pred europskim sudom za ljudska prava, te potom uklanjati.

Question 8

Koje su pretpostavke pod kojima je ograničavanje vlasništva u širem smislu dozvoljeno?

Kada vlasnik ima pravo na naknadu zbog ograničenja prava vlasništva u širem smislu?

Answer 8

Ustava RH određuje da se jamči pravo vlasništva i određuju pretpostavke pod kojima je moguće vlasništvo ograničiti: „poduzetnička sloboda i vlasnička prava se mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi“.

Prvi Protokol uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda određuje u članku 1. Stavku 2. kada država ima pravo na ograničavajuće zahvate u vlasništvo koje je zajamčeno odredbom stavka prvog tog članka, priznajući pravo države da primjeni zakone koji smatra potrebnima da bi uredila uporabu vlasništva u skladu sa općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugi doprinosa ili kazni.

Ustavnim jamstvom nisu zaštićena vlasništva u širem smislu od onih ograničenja koja su dopuštena. Dopušteno će biti ograničenje koje

1. Je određeno uz ispunjenje Ustavom RH određenih pretpostavki za određivanje zakonskog ograničenja vlasništvo, a te su da je ono
   - Potrebno radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi
   - Osnovane na zakonu, što znači da mu je neposredni ili posredni temelj zakon
   - da je ono razmjerno naravi potrebe za ograničenjem

Je li neko ograničenje vlasništva u širem smislu dopušteno i sa stajališta međunarodnog ugovora, posuđivat će se prema tom ugovoru. Pravilo je da javna vlast nije dužna dati ikakvu naknadu za ograničenja kojima je dopušteno podvrgla pravo vlasništva u širem smislu „radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi“, ako je to uradila ograničavajući sve vlasnike u širem smislu koji su u istim situacijama.

Ako međutim, to ograničenje pogađa vlasnike stvari tako da od njega, no ne i od ostalih vlasnika takvih stvari, zahtjeva veću štetu, ili ga dovodi u položaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje, potpuno ili nepotpuno-zbog diskriminirajućeg ograničenja, vlasnik ima pravo na naknadu kao i za odgovarajuće izvlaštenje.

Question 9

Što znači da zakonska ograničenja vlasništva trebaju biti i u skladu s ustavnim načelom razmjernosti?

Answer 9

Zakonska ograničenja vlasništva, i kada općenito ispunjavaju pretpostavke što ih Ustav ili međunarodni ugovor traže da bi bila dopuštena, trebaju još biti u skladu s ustavnim načelom razmjernosti, po kojem svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Question 10

Kada je sa stajališta Ustava RH dopušteno ograničenje vlasništva u širem smislu, koje je određeno posebnim pravnim uređenjem upotrebljavanja i iskorištavanja stvari od interesa za Republiku Hrvatsku?

Answer 10

Da bi ograničenje vlasništvo u širem smislu, koje je određeno posebnim pravnim uređenjem upotrebljavanja i iskorištavanja nekih stvari od interesa za Republiku Hrvatsku bilo dopušteno sa stajališta Ustava RH, pa da bi smjelo djelovati ograničavajuće na prava vlasnika u širem smislu, potrebno je

1. . Da su ispunjene sve Ustavom RH određene pretpostavke za uspostavljanje takvog posebnog pravnog uređenja. Gdje su sljedeće
   - To posebno uređenje je uspostavljena glede stvari koja je neposredno ustavom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku pa da imaju njezinu osobitu zaštitu ili je
   - Glede nekih stvari iz Ustavom određenog kruga, zakonom određeno da su one od interesa za Republiku Hrvatsku, pa da imaju njezinu osobitu zaštitu te je
   - Načine uporabe i iskorištavanja tih stvari određen zakonom i
   - Zakonom i određena naknada vlasnicima u širem smislu za ograničenja kojima bivaju podvrgnuti takvim posebnim pravnim uređenjem.

Usto da bi ograničenje vlasništva iz takvih posebnog uređenja smjelo djelovati u nekom konkretnom slučaju, potrebno je da je ono
2. Razmjerno naravi potrebe za ograničenjem.

Je li ograničenje u širem smislu koje je određeno posebnim pravim uređenjem upotrebljavanja i iskorištavanja nekih stvari od interesa za Republiku Hrvatsku dopušteno sa stajališta međunarodnog ugovora, prosuđivati će se prema tom ugovoru. Sa stajališta jamstva vlasništva iz članka 1. 1. protokola uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, posuđivat će se dopuštenost ovih ograničenja po istom pravilu po kojem se prosuđuje dopuštenost svih ograničenja vlasništva u širem smislu. To je pravilo iz članka prvog stavka drugog po kojem država ima pravo primijeniti zakone koji smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu sa općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugi doprinosa ili kazni.