Glava 4 - Zemljišne Knjige Flashcards

Question

Što je to načelo privole-načelo konsenzusa? Kako svoj pristanak na upis daje osoba koja stječe neko pravo? Kako svoj pristanak na upis daje osoba čije se pravo ograničava ili prestaje? Kada se daje klauzula intabuLandi i koje je isprave moraju sadržavati?

Answer 1

Načelo privole-načelo konsenzusa određuje da se Upisi u zemljišne knjige mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stječe pravo i osobe čije se pravo upisom ograničava, prenosi na drugoga ili ukida. Ako se zatraženim upisom mijenja prvenstveni red, sadržaj, opseg i drugo već uknjiženih prava, za provedbu upisa potreban je i pristanak osoba u čiju su korist upisana ta prava. Isto načelo vrijedi i za ispravljanje već provedenih upisa, koji se mogu ispraviti jedino ako na to pristanu sve zainteresirane osobe. Osoba koja upisom stječe neko pravo, svoju privolu za provedbu upisa daje već samim podnošenjem prijedloga da se u njezinu korist upiše knjižno pravo. Time ona posredno izriče svoj pristanak da se pravo u njezinu korist upiše u zemljišne knjige, da tim upisom glede tog prava nastupe određeni pravni učinci, te dobrovoljno započinje zemljišnoknjižni postupak za upisivanje svog prava u zemljišne knjige. Osoba čije se pravo upisom ograničava ili prestaje, svoj pristanak za upis daje u klauzuli intabulandi-izričitoj i strogo formalno i izjavi da pristaje na uknjižbu kojom se njezino pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu. Izričiti pristanak za upis u obliku klauzule intabulandi potreban je kada se na osnovi isprava kojima su stranke dobrovoljno raspolagale svojim knjižnim pravima zahtjeva uknjižba, upis, kojim se knjižna prava stječu, prenose ili prestaju bez posebnog Nakladnog opravdanja. Klauzulu intabulandi moraju sadržavati privatne isprave i javne isprave o pravnim poslovima koje su u okviru svojih ovlaštenja sastavili nadležno državno tijelo ili javni bilježnik.

Answer 2

Načelo zakonitosti-načelo legaliteta-određuje da je zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti obvezan ispitati postoji li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljišne knjige. Ako neka od propisanih zakonskih pretpostavki nije ispunjena, zemljišnoknjižni će sud odbiti prijedlog za upis. Zemljišnoknjižni sud mora utvrditi: - Može li se upis provesti s obzirom na stanje u zemljišnoj knjizi glede predmeta upisa, postoje li s obzirom na zemljišnoknjižno stanje zapreke zahtjevanom upisu - Postoje li osnove za sumnju jesu li osobe protiv kojih se zahtjeva upis sposobne raspolagati predmetom upisa, te jesu li osobe koje zahtijevaju upis na to ovlaštene - Proizlazi li utemeljenost prijedloga iz sadržaja podnesenih isprava - Imaju li isprave oblik koji se zahtjeva za provedbu traženog upisa Ako je neki drugi sud ili drugo nadležno tijelo odredilo zemljišnoknjižni upis, zemljišnoknjižni će se sud ograničiti samo na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo, te je li upis provediv s obzirom na stanje u zemljišnoj knjizi. O Tome postoje li ostale pretpostavke upisa odlučuje sud ili nadležno tijelo koje odlučuje o upisu.

Answer 3

Načelo prvenstva, načelo prioriteta, od uređuje pravne učinke upisa prema drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su Upisi provedeni. Smisao i cilj ovog načela je da određivanjem prvenstvenog reda upisa knjižnih prava koja postoje na istoj nekretnini uredi redoslijed njihova stjecanja i ostvarivanja. Redoslijed izvršavanja knjižnih prava na istoj nekretnini određuje se prema mjestu koje svako od tih prava imao prvenstvenom redu. Prvenstveni redu upisa u zemljišnu knjigu utvrđuje se prema času kojem je zemljišnoknjižnim sudu stigao prijedlog za upis odnosno odluka drugog suda ili tijela kojom se određuje upis, jer se upis smatra provedenim u času kad je zemljišnoknjižnim sudu stigao prijedlog za upis. Po načelu prvenstva, stoga, redoslijed izvršavanja knjižnih prava na istoj nekretnini ovisi o vremenskom redoslijedu podnošenja prijedloga za njihov upis. Knjižno pravo za koje je ranije podnesem prijedlog za upis imat će ranije, bolje mjesto u prvenstvenom redu od onih prava za koja je kasnije podnesem prijedlog za upis. Knjižno pravo na ranijem mjestu prvenstvenom redu ostvarivat će se kao da druga prava, upisana poslije njega, ne postoji. Ako je zemljišnoknjižnim sudu istodobno stiglo više prijedloga za upis, upisana prava imat će isti prvenstveni red. To znači da će se sva ta prava ostvarivati istodobno i to razmjerno svojoj vrijednosti i vrijednosti ostalih prava s istim redom prvenstva prema vrijednosti nekretnine koja je objekt tih prava.

Answer 4

Do promjene prvenstvenog reda može doći na nekoliko načina. Prije svega samim brisanjem prava koje je bilo na ranijem, boljem mjestu u redu prvenstva. Tada se pravo koje je bilo iza njega odmah pomiče unaprijed u svom prvenstvenom redu-načelo klizećeg ranga, načelo vremenskog prvenstvenog reda. Druga je mogućnost da nositelji knjižnih prava sporazumno, na temelju pravnog posla, promjene prvenstveni red svojih prava-ustup prvenstvenog reda, cesija prvenstvenog reda, Prioritetna cesija. Kod ustupa prvenstvenog reda pravo koje stupa naprijed stječe prvenstveni red prava koje stupa natrag. Ustup prvenstvenog reda zapravo je zamjena prvenstvenog reda između pojedinih prava upisanih na istoj nekretnini, pri čemu se ne mijenja opseg i prvenstveni red ostalih upisanih prava. Do ustupa prvenstvenog reda dolazi uknjižbom ili predbilježbom ustupa prvenstva koja se provodi na temelju sporazuma nositelja knjižnih prava koja mijenjaju prvenstveni red. Za ustup prvenstvenog reda potreban je obostrani pristanak nositelja prava koja mijenjaju prvenstveni red s obzirom da ustup prvenstvenog reda ne bi smio ni na koji način štetiti pravima koja su upisana između prava koja mijenjaju prvenstveni red kao ni pravima koja se odnose na prava koja mijenjaju prvenstveni red, u nekim je slučajevima za ustup potreban i pristanak drugih nositelja knjižnih prava na odnosnoj nekretnini. Ako je pravo koje stupa naprijed u svom opsegu veće od prava koje stupa natrag, a nositelji tih prava žele da pravo stupi naprijed u svom punom opsegu, potreban je pristanak nositelja knjižnih prava koja su upisana između njih. Ako je pravo koje stupa natrag hipoteka, potreban je i pristanak vlasnika nekretnina, a ako je pravo koje stupa natrag opterećeno pravom 3. potreban je i njegov pristanak.

Answer 5

Ustup prvenstvenog reda može biti neograničen ili ograničen. To će ovisiti o Tome stječe li pravo koje stupa naprijed novi prvenstveni red za cijeli svoj sadržaj i opseg ili ne. Ustup će biti neograničen kada pravo koje stupa naprijed za cijeli svoj sadržaj i opseg to jest neograničeno stječe novi prvenstveni red. To će uvijek biti kada između prava koja mijenjaju prvenstveni red nisu upisana druga knjižna prava, već ta prava neposredno dolaze jedno iza drugog. Ako su međutim između ta dva prava uknjižena još neka prava, do neograničenog ustupanja može doći jedino ako na to pristanu svi čija su prava upisana između prava koja mijenjaju prvenstveni red. Takav pristanak je potreban jedino ako bi ustupanjem prvenstvenog reda sve te osobe bile oštećene pri ostvarivanju svojih knjižnih prava, jer je pravo koje stupa naprijed veće po svom opsegu ili sadržaju nego pravo koje stupa natrag. Kad u slučajevima u kojoj se zahtjeva pristanak nositelja između upisanih knjižnih prava njihovog pristanka nema, ustup prvenstvenog reda može biti samo ograničen. Tada ustup prvenstvenog reda ni na koji način ne može pogoršati položaj između upisanih nositelja knjižnih prava. Zbog toga će pravo koje stupa naprijed steći novi prvenstveni red samo u granicama opsega i sadržaja koje je imalo pravo koje je stupilo natrag. Ostatak prava koje je stupila naprijed ostaje i dalje se ranijim redom prvenstva, ali ipak ispred prava koje je prešlo natrag, osim ako drugačije nije ugovoreno.

Answer 6

U skladu sa načelom potpunosti zemljišne knjige pružaju prikaz cjelokupnog pravnog stanja glede određene nekretnine. Provedbom zemljišnoknjižnog upisa o nekretninama, o nositeljima stvarnih prava na nekretninama, osobnim ograničenjima u raspolaganju nekretninama, ograničenjima prava vlasništva, o tuđim stvarnim pravima na nekretninama i nositeljima tih prava postaje vidljivo potpuno i načelno točno pravno stanje nekretnina bitno za pravni promet.

Answer 7

Načelo određenost i zahtjeva da svaki upis u zemljišne knjige bude samostalna i potpuno određena pravna cjelina, odnosno da sam upis bude potpuno određen. Upisi moraju biti točno i nedvosmisleno određeni u pogledu nekretnina koje u zemljišnim knjigama moraju biti upisane u skladu s podacima u katastru zemljišta. Upisi moraju biti jasno određeni i s obzirom na vrstu upisa, prava koja se upisuju, njihov bitni sadržaj, isprave na temelju koji su provedeni, na subjekte knjižnih prava. Pored toga posebno je važno da Upisi budu točno vremenski određeni, jer točno označavanje tih podataka je važno za utvrđivanje prvenstvenog reda upisanih knjižnih prava.

Answer 8

Načelo preglednosti određuje da zemljišne knjige moraju biti uređene tako da se iz njih može lako i brzo saznati cjelokupno pravno stanje upisanih nekretnina. Ovo se načelo ostvaruje, prije svega, podjelom zemljišne knjige na glavnu knjigu i zbirku isprava te podjelom glavne knjige na zemljišnoknjižne uloške koji su razdijeljeni u 3 lista i vode se po sustavu realnih folija. Preglednost upisa postiže se sustavom dvoknjiženja jer se svaki upis provodi u glavnoj knjizi upisom bitnog sadržaja prava, dok se u zbirci isprava pohranjuju isprave na osnovu kojih je upis proveden i koje sadrže sve elemente za određivanje sadržaja upisanog prava. Sustavom trodiobe zemljišnoknjižnog uloška zakonom je točno određeno koji se podaci o nekretninama i pravima na njima upisuju u pojedini dio uloška čim se postiže da su svi Upisi koji se odnose na pojedinu vrstu knjižnih prava ili pravnih činjenica skupljeni na istom mjestu, na istom listu zemljišnoknjižnog uloška.

Answer 9

Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava, a uz svaku se zemljišnu knjigu vode posebni pomoćni popisi i katastarski planovi. Sve te knjige, zbirke, popis i drugo koje služe u zemljišnoknjižno poslovanju, smatraju se zemljišnom knjigom u širem smislu. Glavna knjiga i zbirka isprava smatraju se zemljišnom knjigom u užem smislu jer se u njih upisuju nekretnine i prava na nekretninama i ono što je u njima upisano mjerodavno je za pravni promet nekretnina.

Answer 10

Glavna knjiga je dio zemljišne knjige u kojoj se upisuju nekretnine i promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava. U glavnu knjigu se upisuju sva zemljišta jedne katastarske općine. Za svaku se katastarsku općinu vodi posebna glavna knjiga. U glavnu knjigu se upisuju sve zemljišta jedne katastarske općine koja mogu biti u pravnom prometu, odnosno koja su sposobna biti objektom knjižnih prava. U glavnu se knjigu može upisati i opće dobro, ali samo na prijedlog osobe koja na Tome ima pravni interes-naprimjer, ima koncesiju na općem dobru.

Answer 11

Glavna knjiga je najvažniji dio zemljišne knjige, jer se sve promjene na nekretninama, prava i njihove promjene, te činjenice važne za pravno stanje nekretnina upisuju samo u glavnoj knjizi. Zemljišnoknjižni se Upisi provode samo u glavnoj knjizi. Kada zakon određuje da se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju upisom u zemljišnu knjigu ta se pretpostavka ispunjava upisom u glavnu knjigu. Kada je knjižno pravo stečeno izvanknjižno, na temelju zakona, nasljeđivanjem, odlukom državnog organa, stjecatelj prava ovlašten je zahtijevati upis stečenog prava u zemljišnu knjigu koji se provodi samo upisom uglavnom knjigu. Upisi u druge dijelove zemljišne knjige u širem smislu-naprimjer, u pomoćne popis, imaju samo deklarativni, pomoćni karakter. Oni služe za objašnjavanje upisa provedenih u glavnoj knjizi, Naprimjer, isprave položene u zbirci isprava,te olakšavaju pronalaženje podataka u glavnoj knjizi-naprimjer pomoćni popisi.

Answer 12

Kod ručno vođene zemljišne knjige glavna se knjiga vodi tako da se u uvezane Tomove knjiga ručno upisuju zemljišnoknjižni podaci. Kod ručno vođene zemljišne knjige svi Upisi koji se odnosi na pojedinu nekretninu, kako oni koji su izbrisani tako i oni koji se odnose na postojeće pravno stanje nekretnine koncentrirani su na istom mjestu. Tako se na istom mjestu mogu pronaći svi podaci o pravnom stanju određene nekretnine, i oni koji se odnose na prošlo i oni koji se odnosi na postojeće pravno stanje.

Answer 13

Kod EOP-zemljišne knjige glavna se knjiga vodi isključivo elektroničkom obradom podataka tako da se Upisi pohranjuju u bazu zemljišnih podataka šta ima značenje provedbe upisa. Radi bolje preglednosti glavna se knjiga, kao dio EOP zemljišne knjige i baze zemljišnih podataka, u pravnom smislu sastoji od dva dijela: - Popisa upisa i- - Popisa izbrisanih upisa Popis upisa i popis izbrisanih upisa zajedno čine glavni knjigu kod EOP zemljišne knjige i dio su baze zemljišnih podataka. Popis upisa dio je glavne knjige koji se sastoji od upisa postojećeg pravnog stanja zemljišta, te onih izbrisanih upisa koji su potrebnih za potpuni prikaz postojećeg pravno stanje zemljišta. Drugi dio glavne knjige kod EOP-zemljišne knjige-popis izbrisanih upisa je dio glavne knjige u koji se prenose izbrisani Upisi, Upisi koji više nisu nužni za prikaz postojećeg pravnog stanja zemljišta, te u koji se unose podaci o provedbi svih upisa u popisu upisa. Oba su popisa, kao dijelovi glavne knjige, pravno izjednačeni. I za njih vrijede sva zemljišnoknjižno načela.

Answer 14

Glavna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka. Ona je zapravo skup zemljišnoknjižnih uložaka povezanih u jednu cjelinu u koje su upisane nekretnine jedne katastarske općine. Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige u koji se upisuje jedno zemljišnoknjižno tijelo i sve promjene na njemu, knjižna prava koja se odnose na to zemljišnoknjižno tijelo i promjene tih prava i druga prava i činjenice čije je upisivanje uglavnom knjigu predviđeno ili dopušteno različitim zakonskim propisima. U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedna pojedinačna nekretnina, jedno zemljišnoknjižno tijelo. Zemljišnoknjižno tijelo je jedna ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini i koju pravnom prometu imaju isti položaj, jer pripadaju istom vlasniku. Sastav zemljišnoknjižnog tijela mijenja se otpisom pojedinih katastarskih čestica iz zemljišnoknjižnog tijela i njihovim pripisom zemljišnoknjižnom tijelu upisanom u nekom drugom zemljišnoknjižnom ulošku odnosno upisivanjem otpisanih čestica u za to osnovani zemljišnoknjižni uložak. Promjene sastava zemljišnoknjižnog tijela provodi se u posebnom zemljišnoknjižnom postupku otpisivanja i pripisivanja.

Answer 15

Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od 3 dijela: - Posjedovnica-upisni list, list a - Vlastovnica, vlasnički list, list B - Teretovnica, teretni list, list c U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela odnosno sva zemljišta, katastarske čestice, koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo, te katastarski podaci o njima kao što su oznaka, naziv zemljišta, kultura, površina, pobliže identifikacijske oznake za zgrade, eventualne primjedbe o karakteristikama zemljišta. U posjedovnicu se upisuju i sve katastarske promjene koje se odnose na njih-promjena katastarskog broja, naziva, površine, izgrađenosti, pokretanje postupaka za promjenu tih podataka, kao i sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnog tijela koja nisu uopće naravi. Od stvarnih prava u posjedovnicu se upisuju ona stvarna prava koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela ili nekog suvlasničkog dijela zemljišnoknjižnog tijela. U vlastovnicu se upisuje vlasništvo, to jest, podaci o vlasniku nekretnine. U vlastovnicu se upisuje ime vlasnika, suvlasnika, zajedničkih vlasnika cijelog zemljišnoknjižnog tijela upisanog i opisanog u posjedovnici, kao i sve promjene glede vlasništva. Pored podataka o vlasniku zemljišnoknjižnog tijela U vlastovnicu se upisuju i ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede upravljanja ili raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom kao što su naprimjer maloljetnost, skrbništvo, stečaj i slično. U njoj se čini vidljivim i ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom koja su inače predmetom upisa u teretovnicu, a tiču se svakog vlasnika. U teretovnicu se upisuju stvarno i druga prava Kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika, prava stečeno na tim pravima te ograničenja u raspolaganju zemljišnoknjižnim tijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik. U teretovnicu se upisuju Založno pravo, osobne i stvarne služnosti, realni tereti, pravo građenja, obvezna prava koja mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu. U ovaj dio zemljišnoknjižno uloška po pravilima o upisu zakupa opisuju se i koncesije osnovane na nekretninama koje su opće dobro ili javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne uprave i samouprave. U teretovnicu se uvijek upisuje i zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine.

Answer 16

Poduložak je sastavni dio zemljišnoknjižnog uloška koji se otvara za idealni dio određenog suvlasnika i u koji se provode Upisi koji se odnose na taj idealni dio. Podložak će se otvoriti na prijedlog svakog suvlasnika zemljišnoknjižnog tijela za njegov suvlasnički dio. Poduložak će se otvoriti i za suvlasnički dio koji je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine. Poduložak po svom sastavu potpunosti odgovara sastavu zemljišnoknjižno uloška-on sadrži posjedovnicu, vlastovnicu, teretovnicu, a na upise u podložak se na odgovarajući način primjenjuju sve odredbe o upisima u uložak. Nakon što se otvori pod uložak, svi Upisi glede suvlasničkog dijela za koji je otvoren u provode se samo na podulošku. Na suvlasnički dio za koji je otvoren podložak odnose se i svi Upisi glede tog suvlasničkog dijela provedeni do otvaranja Poduloška, kao i svi Upisi koji se odnose na cijelo zemljišnoknjižno tijelo.

Answer 17

Zbirke isprava zajedno s glavnom knjigom čini zemljišne knjige u užem smislu. Ona se sastoji od isprava na temelju kojih su provođeni Upisi glavnu knjigu. U zbirku isprava se po brojevima po kojima su provedeni Upisi u glavnu knjigu ulažu izvornici ili ovjerovljeni prijepis isprava na temelju kojih su zahtijevani i dopušteni Upisi. Prijepisi se u vezuju u sveske. Zbirka isprava vodi se zajednički za sve glavne knjige koje se vode kod jednog zemljišnoknjižnog suda i to uvijek ručno, neovisno o Tome vodi li se zemljišna knjiga ručno ili pomoću EOP. Zbirka isprava služi objašnjavanju upisa provedenih u glavnoj knjizi, jer se uglavnom knjigu unosi samo bitni sadržaj isprave na osnovi koje je proveden upis. Svi drugi podaci vidljivi su iz zbirke isprava.

Answer 18

Zbirka zemljišnoknjižnih rješenja vodi se za EOP-zemljišnu knjigu i to uz odgovarajuću primjenu pravila za vođenje zbirke isprava. Ona se vodi ručno, polaganjem zemljišnoknjižnih rješenja u posebnu knjigu i to po njihovim rednim brojevima. Rješenja se u vezuju u sveske. Na taj se način ostvaruje veća sigurnost podataka u EOP-zemljišnjoj knjizi, jer se se pomoću zbirke isprava iz zbirke zemljišnoknjižnih rješenja mogu rekonstruirati svi Upisi provedeni u EOP-zemljišnoj knjizi.

Answer 19

Katastarski planovi su geodetski prikaz i nacrt zemljišta u jednoj katastarskoj općini u određenom razmjeru koji prikazuje položaj i oblik zemljišta i objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine. Oni služe za lakše snalaženje u podacima o položaju, obliku i površini zemljišta. Katastarske planove izrađuje državno tijelo u čiji djelokrug pripada vođenje katastra zemljišta i dostavlja ih zemljišnoknjižnom sudu.

Answer 20

Pomoćni popisi omogućavaju lakše i brže pronalaženje podataka upisanih u glavnoj knjizi. Pomoćni se popisi razlikuju ovisno o Tome po kojim se podacima vode. Uz svaku glavnu knjigu vodi se popis zemljišta-stvarni pomoćni popis, stvarni registar-popis zemljišta po brojevima katastarskih čestica za jednu katastarsku općinu uz koje je upisan broj zemljišnoknjižno uloška u kojem su katastarske čestice upisani. Uz popis zemljišta vode se i tzv osobni pomoćni popisi, imenici-abecedni popis vlasnika i nositelja prava građenja, te abecedni popis predbilježenih vlasnika uz čija je imena upisan broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljišno tijelo na kojem postoje ta knjižna prava. Sastav i vođenje pomoćnih popisa detaljno je uređeno zemljišnoknjižnim Poslovnikom. Kod ručno vođene zemljišne knjige svi se pomoćni popisi vode ručnim upisivanjem podataka u posebne knjige, popise, koji se provode nakon što se provede upis u glavnoj zemljišnoj knjizi. Kod EOP-zemljišne knjige pomoćni se popisi vode pomoću elektroničke obrade podataka kao dio baze zemljišnih podataka. Svaka promjena u glavnoj knjizi glede broja zemljišta, broja zemljišnoknjižnog uloška i tako dalje koja se kod ručno vođene zemljišne knjige mora provesti u pomoćnim popisima, odmah je vidljiva i u odgovarajućem pomoćnom popisu kod EOP zemljišne knjige. Zbog toga se kod EOP zemljišne knjige Upisi u pomoćne popise ne moraju posebno provoditi. Pored navedenih pomoćnih popisa, zakonom o zemljišnim knjigama ili drugim propisom-zemljišnoknjižnim Poslovnikom-može se odrediti i vođenje drugih pomoćnih popisa i Upisnika sa time da način vođenja svih pomoćnih popisa određuje ministar pravosuđa. Zemljišnoknjižni sudovi vode tako i mnoge druge upisnike i pomoćna sredstva, kao što su: dnevnik zemljišnoknjižni podnesaka-urudžbeni brojevnik, poslovni kalendar, bilježnicu za rokove, popis naručenih izvadaka, Prijepisa i službenih potvrda, opći upisnik, spisak poslanih spisa i druge popise i evidencije čije vođenje uređuje zemljišnoknjižni poslovnik.

Answer 21

Predmet upisa u zemljišne knjige su sva stvarna i neka obvezna prava nekretninama, osobni odnosi nositelja tih prava i pravne činjenice čiji je upis u zemljišne knjige izričito i taksativno određen zakonom o zemljišnim knjigama ili nekim drugim zakonom. Prava za koja je određeno da mogu biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa nazivaju se knjižna prava. Za njih je karakteristično da za svoj objekt imaju nekretnine koje se upisuju u zemljišne knjige ili prava koja postoje na upisanim nekretninama. Po zakonu o zemljišnim knjigama predmet upisa u zemljišne knjige su vlasništvo i druga stvarna prava na nekretninama, te određena obvezna prava. Stvarna prava na nekretninama koja se upisuju u zemljišne knjige određuje u skladu s načelom zatvorenog broja stvarnih prava zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a to su: - Pravo vlasništva - Služnosti - Stvarni tereti - Pravo građenja - Založno pravo na nekretnini-hipoteka Od stvarnih prava se u zemljišne knjige ne upisuju samo ona koja je zakonom određeno da se ne upisuju u zemljišnu knjigu- Naprimjer, javno pravni stvarni tereti. Obavezna prava koja mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu određuje zakon o zemljišnim knjigama, a upis određenog obveznog prava u zemljišnu knjigu može biti određen posebnim zakonom. Od obveznih prava zakon o zemljišnim knjigama određuje da se u zemljišne knjige upisuju - Pravo nazadkupa, - Prvokupa, - Najma, - Zakupa, - I koncesije. Od osobnih odnosa nositelja prava na nekretninama i pravnih činjenica, predmet upisa u zemljišne knjige mogu biti samo oni koji su važni za pravni položaj nositelja prava na nekretninama za sudjelovanje u pravnom prometu nekretnina, odnosno koji su mjerodavni za pravo stanje nekretnina u pravnom prometu. Posebne odnose i pravne činjenice koji se upisuju u zemljišne knjige određuje zakon u zemljišnim knjigama, a upis određenih osobnih odnosa i pravnih činjenica uređuju i drugi propisi. Od osobnih odnosa nositelja knjižnih prava u zemljišne knjige se upisuje na primjer: - Maloljetnost, - Skrbništvo, - Produženje roditeljskog prava, - Otvorenje otvaranje stečaja i slično. Od pravnih činjenica u zemljišne knjige se upisuje npr: - Da se glede knjižnog prava vodi spor, - Da je podignuta hipotekarna tužba, - Da je hipotekarni vjerovnik otkazao hipotekarnu tražbinu, - Da je određena provedba ovrhe na nekretnini, - Da je glede nekretnine sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju i slično.

Answer 22

Knjižna se prava u zemljišne knjige upisuju uknjižbom i predbilježbom. Kad je za stjecanje knjižna prava potreban upis u zemljišnu knjigu kao modus, način stjecanja, on se ostvaruje provedbom uknjižbe - upisa za koji nije potrebno posebno naknadno opravdanje, ili provedbom predbilježbe, upisa koga naknadno treba opravdati. Osobni odnosi nositelja knjižnih prava i pravne činjenice upisuju se zabilježbom. Zabilježbom se publiciraju određeni odnosi i činjenice ili se osnivaju zakonom određeni pravni učinci mjerodavni za raspolaganje knjižnim pravima i za promet nekretnina.

Answer 23

To je isprava odgovarajućeg oblika i sadržaja koja je podobna da se na temelju nje provede Upisi u zemljišnu knjigu. Zove se još i zemljišnoknjižna isprava. Tabularna isprava može biti javna isprava ili privatna isprava, a da bi ona bila podobna da se na temelju nje provede upis, mora ispunjavati određene pretpostavke-opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave. To su: 1. Isprava mora biti sastavljena u obliku propisanom za njezinu valjanost 2. U ispravi na osnovu koje se provodi upis-uknjižba ili predbilježba-knjižnog prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora zato biti vidljiv pravni temelj 3. Isprava ne smije imati očitih nedostataka koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost-u ispravi ne smije biti nejasnih mjesta, precrtavanja ili brisanja. Ako se isprava sastoji od više listova, oni moraju biti tako spojeni da se ne može umetnuti niti jedan list. 4. U ispravi moraju biti navedene osobe protiv kojih i u čiju se korist upis zahtjeva i to na način da ne postoji opasnost da ih se zamijeni sa drugima 5. U ispravi moraju biti navedeni mjesto, dan, mjeseci godina gdje i kad je sastavljena. Uknjižba i predbilježba mogu se dopustiti samo na temelju valjanih javnih isprava koje ispunjavaju sve uopće pretpostavke valjanosti tabularna isprava. Ove pretpostavke mora ispunjavati svaka privatna isprava na temelju koje se zahtjeva uknjižba ili predbilježba. Privatna isprava na temelju koje se zahtjeva uknjižba mora, pored toga, ispunjavati još neke dodatne, posebne pretpostavke za uknjižbu. Pravila o općim pretpostavkama valjanosti tabularne isprave na odgovarajući način se primjenjuju i glede isprava na osnovu kojih se zahtjeva zabilježba. Zabilježba se također provodi na temelju odgovarajućih isprava koje ispunjavaju opće pretpostavke valjanosti tabularnih isprava, a kojima se dokazuje postojanje osobnog odnosa ili pretpostavke uz koje zakon veže mogućnost upisivanja određene pravne činjenice koja je predmet zabilježbe.

Answer 24

Postupovn-formalnopravne-pretpostavke upisa određene su odredbama zakona o zemljišnim knjigama. To su: 1. Stavljanje zahtjeva za upis 2. Podnošenje isprava 3. Dozvola suda 4. Provedba upisa 5. Pravomoćnosti rješenja o upisu.

Answer 25

Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. Uknjižba se naziva intabulacija kada se knjižno pravo stječe, mijenja ili ograničava-pozitivna uknjižba. Uknjižba se naziva extabulacija kada uknjižbom knjižna prava prestaju, odnosno kada se knjižna prava brišu iz zemljišne knjige-negativna uknjižba. Predmet uknjižbe su sva knjižna prava koja mogu biti predmet upisa u zemljišnu knjigu. Pravni učinak uknjižbe sastoji se u bezuvjetnom i konačnom stjecanju, prijenosu, ograničenju ili prestanku knjižnih prava. Pravni učinci uknjižbe sastoje se i u publiciranju stvarnih prava na nekretninama, odnosno u davanju vanjske vidljivosti stvarnim pravima nekretninama, čime se osigurava njihovo apsolutno djelovanje još stvari u pretpostavke za njihovo ostvarivanje i zaštitu prema 3. osobama. Knjižna prava uknjižbu bezuvjetno i konačno stječu i određeno mjesto u redu prvenstva odnosu na ostala upisana knjižna prava. Uknjižba ima i posebno materijalno pravne značenje za stjecanje stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. Kada se stvarna prava na nekretninama stječu, mijenjaju ili prestaju temeljem pravnog posla uknjižba je jedan od materijalnopravnih pretpostavki takvog stjecanja, promjene ili prestanka stvarnih prava na nekretninama. Ona je tada način, modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama. Pravni učinci uknjižbe nastupaju odmah po njezinoj provedbi upisa, odnosno od časa kad je sudu stigao prijedlog za uknjižbu i to u onom opsegu kako je to određeno uknjižbu. Zbog toga se uknjižba ni na koji način ne mora naknadno opravdavati.

Answer 26

Za provedbu uknjižbe moraju se ispuniti - materijalne pretpostavke glede knjižnog prednika, - opće pretpostavke valjanosti tabularna isprave, te - sve postupovne pretpostavke koje se zahtijevaju za provedbu svakog upisa u zemljišnu knjigu. Pored toga, za upis uknjižbe moraju se glede tabularne isprave na temelju koje se provodi uknjižba ispuniti i određene posebne pretpostavke.

Answer 27

Isprave na temelju kojih se može provesti uknjižba mogu se podijeliti u dvije skupine: 1. Privatne isprave u pravnim poslovima glede prava na nekretninama I javne isprave u pravnim poslovima koji su sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svojih ovlasti i u propisanom obliku, ako sadrži sve što se zahtjeva i za uknjižbu na temelju privatnih isprava. Te isprave, pored općih pretpostavke za njihovu valjanost moraju ispuniti određene posebne pretpostavke za uknjižbu: - Isprava mora sadržavati točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojeg se zahtjeva uknjižba - Isprava mora sadržavati izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu-pristanak za uknjižbu, klauzula intabulandi - na privatnoj ispravi na osnovi koje se zahtjeva uknjižba mora biti ovjerena istinitost potpisa. Na privatnoj ispravi je dovoljno ovjeriti potpis osobe čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu - Kad je privatnu ispravu potpisao opunomoćenik osobe protiv koje se zahtjeva uknjižba, da bi se dopustila uknjižba protiv opunomoćitelja, istinitost opunomoćenikovog potpisa na toj ispravi te opunomoćitelijevog potpisa na punomoći moraju biti ovjereni na način na koji se ovjerava istinitost potpisa na privatnim ispravama. Uknjižba će se dopustiti ako opunomoćenik svoje ovlaštenje za potpisivanje privatne isprave iskaže posebnom punomoći, to jest, punomoći koja je izdana upravo za taj posao. Ako je opunomoćitelj ovlašten općom ili generičkom punomoći, punomoći izdanom za određenu vrstu poslova, punomoć u času podnošenja prijedloga za upis ne smije biti starija od jedne godine. 2. U drugu skupinu isprava na temelju kojih se može provesti uknjižba pripadaju javne isprave za koje je zakonom o zemljišnim knjigama izričito određeno da se na temelju njih može dopustiti uknjižba. To su odluke suda ili drugog nadležnog tijela i pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis. U Javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba pripadaju isprave koje se u skladu s pozitivnim normama ovršnog postupka smatraju ovršnim ispravama - ovršno od sudska odluka i ovršna sudska nagodba, - ovršna odluka donesena upravnom postupku, - ovršna javnobilježnička isprava kao i - druge isprave za koje je zakonom određeno da su ovršne isprave, - sudske odluke o dosudi nekretnina prodanih na prisilnoj prodaji, - pravomoćna ostavinska rješenja, rješenja donesena upravnim postupcima kao na primjer, rješenje o izvlaštenju nekretnine i slično.

Answer 28

Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju pod uvjetima naknadnog opravdanja i u opsegu kojem u su naknadno opravdana. Predbilježba se provodi i kad nije moguće provesti uknjižbu, jer u trenutku podnošenja prijedloga za upis nisu bile ispunjene sve pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava za uknjižbu. Predbilježba može biti pozitivna ili negativna, ovisno o Tome da li sve pod uvjetom naknadnog opravdanja njome stječu, mijenjaju ili ograničavaju knjižna prava-pozitivna predbilježba-ili ona prestaju-negativna predbilježba. Predmet predbilježbe isti je kao i predmet uknjižbe. Predbilježbom se upisuju sva knjižna prava koje se upisuju i uknjižbom. Predmet predbilježbe je Suvlasništvo i ostala stvarna prava na Nekretninama, pravo prvokupa, nazadkupa, najma, zakupa, koncesije te ostala prava na nekretninama kada je to zakonom dopušteno. Predbilježbom se nabrojena prava upisuju i kad su ograničena uvjetom ili rokom. Pravni učinci predbilježbe sastaje se u stjecanju, gubitku, ograničavanju ili prijenosu knjižnih prava pod uvjetom naknadnog opravdanja. Predbilježbom nastupaju jednaki pravni učinci kao i uknjižbom, samo što su uvjetovani naknadnim opravdanjem predbilježbe. Uvjet se sastoji u naknadnom ispunjenju pretpostavki koji nisu postojale u času podnošenja prijedloga za upis, pa se zbog toga nije mogla provesti uknjižba. Kad se naknadno te pretpostavke ostvare, odnosno kad se opravda predbilježba, predbilježba se pretvara u uknjižbu. Opravdanjem predbilježbe nastupaju svi pravni učinci uknjižbe i to ex tunc, to jest, od trenutka kad je predbilježba provedena, odnosno od časa kad je zemljišnoknjižnim sudu stigao prijedlog za upis. Zbog toga predbilježba kao i uknjižba ima posebno materijalno pravo značenje za stjecanje stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. Ona je način, modus, stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. Njezin osnovni smisao je stjecanje prvenstvenog reda, jer se stvarno pravo smatra stečenim već od časa kad je sudu bio podnesen prijedlog za njegov upis u zemljišnu knjigu. Pravni učinci uvjetno stečenog reda prvenstva ovisit će o naknadnom opravdanju predbilježbe. Kad se predbilježba opravda, smatrat će se da predbilježeno knjižno pravo ima ono mjesto prvenstveno u redu koje je steklo u času podnošenja prijedloga za upis.

Answer 29

Za provedbu predbilježbe moraju se ispuniti materijalne i postupovne pretpostavke, kao i za provedbu svakog zemljišnoknjižnog upisa. Predbilježba se može provesti jedino ako se upis zahtjeva protiv onoga koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva za upis upisan kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se zahtjeva upis ili bude istovremeno uknjižen ili predbilježen. Kao i kod uknjižbe, za upis predbilježbe isprava mora ispunjavati sve uopće pretpostavke valjanosti tabularne isprave. Tabularna isprava na temelju koje se može dopustiti predbilježba ne mora, međutim, udovoljavati nekoj od posebnih pretpostavki za valjanost tabularne isprave za uknjižbu. Isprave na temelju kojih se može dopustiti predbilježba mogu se podijeliti u dvije skupine: 1. U Prvu skupinu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima i javne isprave koje su u pravnim poslovima u granicama svojih ovlasti u propisanom obliku sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik koje ne udovoljavaju nekoj od posebnih pretpostavki predviđenih zemljišnoknjižnim pravilima za uknjižbu, ali ispunjavaju opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave za zemljišnoknjižni upis. Na temelju privatne isprave ili javne isprave koju je o pravnom poslu sačinilo nadležno tijelo ili javni bilježnik, predbilježba će se dopustiti kad: - U Ispravi nije navedena točna oznaka zemljišta ili prava glede kojeg se zahtjeva upis - U ispravi, a ni u posebnoj ispravi niti u prijedlogu za upis knjižni prednik nije izričito pristao na upis odnosno na ispravi nedostaje klauzula intabulandi. - Pristanak za upis odnosno klauzula intabulandi je dana uvjetno ili oročeno - Istinitost potpisa osobe čije se pravo upisom ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom - Istinitost potpisa opunomoćenika na ispravi na temelju koje se protiv opunomoćenika zahtjeva upis nije uvjerenja na način propisan posebnim zakonom - Opća ili generična punomoć na temelju koje je opunomoćitelj potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoći kelja zahtjeva uknjižba iz dana prije više od godine dana od časa podnošenja prijedloga za upis - Istinitost potpisao punomoćje Teja na punomoći na temelju koje je opunomoćenik potpisao ispravu na temelju koje se protiv o punomoćitelja zahtjeva uknjižba nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom. 2. U drugu skupinu isprava na temelju kojih će se dopustiti predbilježba pripadaju javne isprave za koje je zakonom o zemljišnim knjigama izričito određeno da će se na temelju njih dopustiti predbilježba. To su: - Pravomoćne domaće sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvrđuje ili dosuđuje ili bezuvjetno odbija, koje još nisu postale ovršne - Odluke domaćeg suda odnosno s njom izjednačene značajne odluke drugog tijela vlasti kojom se predbilježba određuje kao mjera osiguranja - Ostale javne isprave određene posebnim zakonom

Answer 30

Opravdanje predbilježbe je pravni akt kojim se naknadno uklanjaju nedostaci tabularne isprava kojih ona nije bila valjana za uknjižbu, već samo za predbilježbu. Predbilježba provedena na temelju javnih isprava opravdava se na temelju potvrde o ovršnosti odluke suda ili drugog tijela vlasti na temelju koje je bila dopuštena. Predbilježba provedena na temelju privatne isprave ili javne isprave o pravnom poslu koju je sastavilo tijelo ili javni bilježnik opravdava se ispravom prikladnom za uknjižbu kojom se otklanja nedostatak u ispravi radi kojeg nije bila dopuštena uknjižba. Kad prednik nije voljan izdati ispravu kojom bi se opravdala predbilježba, predbilježba se opravdava pravomoćnom presudom donesenom u sudskom parničnom postupku pokrenutom tužbom radi opravdanja predbilježbe. Predbilježba provedena na temelju isprave u kojoj je pristanak na uknjižbu to jest klauzula intabuLandi dana pod uvjetom ili rokom, opravdava se javnom ili javno ovjerenom ispravom kojom se dokazuje da je ispunjeni uvjeti, odnosno istekao rok. Opravdanjem predbilježbe ona se pretvara uknjižbu i nastupaju pravni učinci uknjižbe i od tog trenutka i od trenutka kad je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnim sudu. Kad se predbilježba opravda, zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti prilikom upisa zabilježbe opravdanja izbrisati sve upise koji su bili dopušteni protiv uknjiženog nositelja knjižnog prava glede kojeg je bila provedena predbilježba nakon što je stigao prijedlog za upis predbilježbe. Izostane li opravdanje predbilježbe, predbilježba će se izbrisati na zahtjev nositelja knjižnog prava protiv kojeg je bila dopuštena. Ujedno će se izbrisati po službenoj dužnosti i svi Upisi koji su provedeni s obzirom na predbilježeno pravo. Tako će brisanjem neopravdane predbilježbe nastati pravna situacija kao da predbilježeno pravo nije bilo niti upisano u zemljišnu knjigu.

Answer 31

Zabilježba je upis kojim se u zemljišnim knjigama čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da se upisuje u zemljišne knjige ili kojim se osnivaju određeni pravni učinci kada je to predviđeno zakonom. Zabilježbom se u zemljišnim knjigama čini vidim osobni odnos i nositelja knjižnih prava i pravne činjenice mjerodavne za pravni promet nekretnina. Lomi se vrstom zemljišnoknjižno upisa ne upisuju knjižna prava, niti se zabilježbom mogu stjecati, mijenjati ili predstavljati knjižna prava. Za upis zabilježbe moraju se ispuniti sve materijalne i postupovno pretpostavke kao i za provedbu ostalih vrsta upisa. Zabilježba će se dopustiti samo protiv osobe koja je u zemljišnim knjigama upisano kao nositelj knjižnog prava glede kojega se probudi zabilježba. Za zabilježbu se također, kao pretpostavka upisa, zahtjeva i tabularna isprava koja mora ispunjavati sve uopće pretpostavke valjanosti tabularna isprava, sa time da je za pojedine vrste zabilježbe, pravilima koja ih uređuju, posebno uređeno morali tabularna isprava ispunjavati još neku dodatnu pretpostavku. Tabularna isprava neće biti pretpostavka za upis zabilježbe jedino ako je to propisom koji ju uređuje izričito uređeno ili ako to proizlazi iz naravi zabilježbe i cilja radi kojeg se provodi. Osnovni smisao zabilježbe je da se njome evidentiraju, učini vidljivim, publiciraju određene pravno relevantne činjenice ili da osnuju određeni pravni Učinci koji se odnosi na subjekte knjižnih prava ili na sama knjižna prava, a od značenja suza pravni promet nekretnina, odnosno za stjecanje, ograničenje, postanak i prestanak zemljišnoknjižni ih prava. Zabilježbom se upisuju različita ograničenja u raspolaganju knjižnim pravima, pravne činjenice koje ukazuju na poseban pravni status određene nekretnine ili nekog knjižnog prava. Upis zabilježbe, neovisno o Tome što je njezin predmet, ne spriječava niti zaustavlja mogućnost daljnjeg raspolaganja knjižnim pravom na kojega se zabilježba odnosi. Zabilježbom se jedino pravnu sudbinu raspolaganja knjižnim pravom na koje se odnosi zabilježba čini ovisnom o pravnim učincima provedene zabilježbe, o Tome hoće li oni i na koji način nastupiti. Zabilježbom se prema svima publicira, čini vidljivim da glede nositelja knjižnog prava ili knjižnog prava postoje neki odnosi ili činjenice koje na određeni način mogu utjecati na valjanost raspolaganja knjižnim pravom.

Answer 32

1. Zabilježbe na kojima se upisuju osobni odnos i nositelja knjižnih prava pravno relevantni za pravni promet nekretnina 2. Na zabilježbe određenih pravnih činjenica koje se po izričitom zakonskom propisu mogu upisati u zemljišne knjige.

Answer 33

Zabilježbom osobnih odnosa u zemljišnoj knjizi čini se vidljivim osobni odnosi, naročito ograničenja glede upravljanja imovinom, kao i drugi odnosi i činjenice određenim zakonom. Ovom se zabilježbom upisuju osobni odnosi nositelja knjižnih prava koji su mjerodavni za prosuđivanje statusa nositelja knjižnih prava, njihove sposobnosti i opsega ovlaštenja glede raspolaganje imovinom, kao i za prosuđivanje osobnih, subjektivnih ograničenja glede upravljanja i raspolaganja imovinom. Zakon o zemljišnim knjigama navodi primjerice koji se osobni odnosi zabilježuju: - Zabilježbom osobnih odnosa upisuje se da je nositelj knjižnog prava maloljetan, - da je nositelj uknjižbu prava oduzeta poslovna sposobnost da mu je određeno skrbništvo, - da je roditeljima nositelja knjižnog prava produženo roditeljsko pravo, - da je nad pravnom osobom koja je nositelj knjižnog prava otvoren stečajni postupak itd. Ovom se zabilježbom upisuje i - promjena imena nositelja knjižnog prava, - promjena boravišta te druge činjenice važne za utvrđivanje identiteta ili položaja nositelja knjižnog prava gleda njegovih subjektivnih mogućnosti da raspolaže svojim knjižnim pravom. Pravni učinci zabilježbe osobnih odnosa sastoje se u publiciranju, činjenju vidljivim prema svim 3. osobama određenog osobnog odnosa nositelja knjižnog prava. Nakon što se provede zabilježba određenog osobnog odnosa nitko se ne može pozvati na to da za taj odnos, ograničenje u raspolaganju knjižnim pravom i tako dalje nije znao, niti da je morao znati. Zabilježba osobnih odnosa ima isključivo publicitetni, deklarativni karakter. Njome nastaju osobni odnosi koji mogu biti predmet upisa zabilježbom. Da bi se upisali u zemljišnu knjigu oni već moraju postojati. Osnovna pretpostavka da bi se određeni osobni odnos uopće zabilježio upravo jest njegov nastanak i utvrđenje od strane nadležnog tijela u zato propisanom postupku, odnosno konstituiranje određenog osobnog odnosa odluku nadležnog tijela. Kako nastali osobni odnos i nositelja knjižnih prava djeluju u pravnom prometu nekretnina i bez upisa u zemljišne knjige u odnosu prema svim osobama koje za njih znaju ili moraju znati. Zabilježbom oni, međutim, počnu djelovati apsolutno u odnosu na sve sudionike u pravnom prometu nekretnina.

Answer 34

zabilježbom pravnih činjenica, osnivaju se, konstituiraju pravni učinci odnosno pravni odnosi iz kojih proizlaze pravni učinci mjerodavni za pravno stanje nekretnine i za raspolaganje knjižnim pravima. Zabilježbom pravnih činjenica može se na primjer, - osigurati prvenstveni red, - postići apsolutno djelovanje neke pravne činjenice ili pravne radnje u odnosu na 3. osobe, - isključiti nastupanje pravnih učinaka povjerenja, - zasnovati zajednička odgovornost, - ostvariti pretpostavke za određeno raspolaganje knjižnim pravom. Ti su pravni učinci izričito uređeni pravilima koja uređuju mogućnost njihova upisivanja u zemljišnu knjigu kojima su uređene pretpostavke za njihov upis, vremensko trajanje pravnih učinaka zabilježbe te pretpostavke za njezino brisanje. Pravne činjenice koje mogu biti predmet upisa zabilježbom nisu u zakonu o zemljišnim knjigama taksativno navedene, jer se zabilježbe određenih pravnih činjenica mogu odrediti drugim zakonom. Po zakonu o zemljišnim knjigama u zemljišne se knjige zabilježuju brojne činjenice nastale tijekom zemljišnoknjižnog postupka, a izričito su uređene sljedeće: 1. Zabilježba prvenstvenog reda kojom se osniva prvenstveni red za buduće otuđenje ili opterećenje nekretnine da bi se zato otuđenje ili opterećenje koji će se tek kasnije ostvariti, osigurao mjesto u prvenstveno. redu prema času kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda 2. Zabilježba otkaza i hipotekarne tužbe kojom se upisuje da je hipotekarni vjerovnik dao svom dužniku koji je vlasnik nekretnine otkaz o kojem ovisi dospijeće tražbine osigurane hipotekom, odnosno da je hipotekarni vjerovnik podigao hipotekarnu tužbu protiv hipotekarnog dužnika radi naplate osigurane tražbine kako bi otkaz djelovao odnosno kako bi se ovrha namirenjem iz nekretnine mogla neposredno provesti i protiv svakog kasnijeg vlasnika založene nekretnine. 3. Zabilježba spora kojom se čini vidljivim da se gleda knjižnog prava pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vodi postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu knjižnog prava, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava kako bi odluka donesena u tom postupku djelovala i protiv onih koji su stekli knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnim sudu, te kako bi se promjena upisa provela na mjestu prvenstvenom redu osiguranom zabilježbu spora. 4. Zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji kojom se upisuje da je podignuta tužba radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji poduzetih na štetu vjerovnika kako bi se ovrha na temelju presude donesene povodom tužbe mogla neposredno provesti protiv svakog kasnijeg nositelja knjižnog prava glede kojeg se radi ostvarenja tužbenog zahtjeva mora provesti neki upis. 5. Zabilježba imenovanja ili opoziva upravitelja kojom se upisuje da su suvlasnici ili zajednički vlasnici odredili upravitelja radi upravljanja nekretninom u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu, da je upravljanje nekretninom glede koje je osnovana hipoteka na plodovima povjerena određenoj osobi kao upravitelju, odnosno da je glede upravljanja određenom nekretninom određena prisilna, prinudna uprava. 6. Zabilježba odbijanja ovrhe kojom se upisuje da je odbijen prijedlog za ovrhu na nekretnini radi naplate tražbine za koju nije upisana hipoteka da bi se osigurao prvenstveni red za namirenje tražbine ako se u povodu žalbe ovrhovoditelja-vjerovnika-dopusti ovrha na nekretnini. Tada će tražbina imati prilikom namirivanja Ono mjesto u prvenstvenom redu koje joj je zabilježbom osigurano. 7. Zabilježba dosude kojom se upisuje da je obični sud u postupku ovrhe na nekretnini donio rješenje o dosudi nekretnine najboljem ponuđaču kako bi rješenje o dosudi djelovalo i protiv svakog kasnijeg stjecatelja nekretnine u čiju je korist nakon dražbe ovršenik-dužnik-raspolagao nekretninom. Upisivanje pravnih činjenica mjerodavnih za pravni promet nekretnina određuju i brojni drugi zakoni - zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, - ovršni zakon, - zakon o nasljeđivanju, - zakona o izvlaštenju i tako dalje.

Answer 35

Tako se činjenice i okolnosti čine vidljivim posebnim upisom ”učiniti vidljivim” koga zemljišnoknjižni sud provodi po službenoj dužnosti kad je zakonom izričito određeno da se određena činjenica ili okolnost mora učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi. Upisi se provode radi preglednosti zemljišnih knjiga, njihove bolje potpunosti, radi upućivanje na upisa provedene u nekom drugom dijelu istog ili drugog zemljišnoknjižno uloška, radi utvrđivanja promjena u sastavu, kulturi, površini zemljišnoknjižnog tijela i slično.

Answer 36

Upis brisanje može biti konstitutivan za prestanak prava kada je ono prestalo ponekoj osnovi različite pravnog posla. To će biti u svim onim slučajevima kada je izričito određeno zakonom da stvarno pravo koje je prestalo odreknućem, istekom roka, ispunjenja uvjeta, ukinućem, ne izvršavanjem i slično, prestaje tek kad se izbriše iz zemljišne knjige.

Answer 37

Zemljišnoknjižni upis da bi ostvario svoju Akvizicijsku funkciju mora biti istinit, valjan. Ako u času podnošenja prijedloga za upis nije ispunjena neka od pretpostavki koja je uvjet valjanosti, istinitosti zemljišnoknjižnog upisa, ne nastupaju Akvizicijski pravni učinci upisa, to jest, ne dolazi do stjecanja stvarnih prava u korist upisanog stjecatelja. Takav će upis biti neistinit, pa ni osoba, knjižni prednik protiv koje je upis proveden, neće njegovom provedbom prestati biti nositelj stvarnog prava na nekretnini, već će ono samo biti povrijeđeno neistinitim upisom i moći će se štititi tužbom za brisanje. U odnosu na osobu u čiju je korist proveden neistiniti upis, djelovat će samo pravni učinci koje upis proizvodi s obzirom na svoju publicitetnu funkciju. Dok se ne dokaže suprotno, predmnijevati će se da je upisana osoba nositelj stvarnog prava na nekretnini i da je ovlaštena njim raspolagati, pa u odnosu na poštene 3. stjecatelje u čiju je korist upisani nositelji raspolagao pravom mogu nastupiti pravni učinci zaštite povjerenja.

Answer 38

Akvizicijska funkcija upisa ograničena je samo na slučajeve kad se stvarna prava na nekretninama stječu, prenose, i prestaju temeljem pravnog posla te kad je zakonom određeno da je, da bi stvarna pravo prestalo i po nekoj drugoj osnovi, nužno provesti upis brisanja tog prava u zemljišnoj knjizi. Ostalim slučajevima kad je do stvarnopravne promjene došlo izvanknjižno, to jest, bez upisa u zemljišnu knjigu upis tako nastale stvarno pravne promjene nema Akvizicijsko, konstitutivno značenje. To će biti u svim onim slučajevima kada se stvarno pravo na nekretninama stječu temeljem odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanju ili na temelju zakona, jer tada upis u zemljišnu knjigu nije materijalna pretpostavka stjecanja. Upisom izvanknjižno stečenih prava u zemljišnu knjigu samo se daje vanjska vidljivost izvanknjižno Stečenim stvarnim pravima na nekretninama, a upis se u glavnoj zemljišni knjizi provodi na zahtjev osobe koja je izvanknjižno stekla stvarno pravo na nekretnini. No, unatoč Tome, a upis izvanknjižno stečeno pravo u zemljišne knjige ima posebnu važnost za daljnja raspolaganja tim pravom, kao i za njegovu zaštitu. - Upis izvanknjižno stečenog prava u zemljišne knjige pretpostavka je za daljnja raspolaganja tim pravom na temelju pravnog posla u korist drugih stjecatelja. Da bi osoba u čiju je korist nositelj izvanknjižno stečenog stvarnog prava raspolagao tim pravom na temelju pravnog posla to pravo zaista istekla, mora se upisati u zemljišnu knjigu s obzirom na to da je upis tada jedna od pretpostavki stjecanja prava. To će međutim biti moguće jedino ako je već izvanknjižni nositelj tog prava upisan u zemljišnu knjigu, jer se u skladu s načelom knjižnog prednika upis može provesti samo protiv osobe koja je kao nositelj prava već upisano u zemljišnu knjigu. Drugim riječima, tek upisom izvanknjižno stečena prava u zemljišnu knjigu, njegov izvan knjižni nositelj stječe mogućnost daljnjeg raspolaganje tim pravom na temelju pravnog posla. - Ujedno se upisom nositelju izvanknjižno stečenog prava olakšava i dokazivanje tog prava, kao i njegova zaštita prema svim 3. osobama. Od časa kad je izvanknjižno stečeno pravo upisano u zemljišnu knjigu, činjenica njegova postojanja dokazuje se samim time što je on upisan u zemljišne knjige. - I naposlijetku, njegovim se upisom nosite štiti od mogućnosti gubitka svog izvanknjižno stečenog prava zbog djelovanja pravnih učinaka zaštite povjerenje u potpunosti, jer će u odnosu na poštu i 3. osobe izvanknjižno stečeno pravo djelovati tek kad se upiše u zemljišne knjige. Do tada se pošteni stjecatelj može opravdati da mu nije bilo poznato niti da mu nije moglo biti poznato da pravo može postojati, pa će, ako u korist poštom stjecatelja nastupe pravni učinci načela povjerenje u potpunosti, ne upisano izvanknjižno stečeno pravo prestati.

Answer 39

zemljišnoknjižnim upisima publiciraju se stvarna prava na nekretninama, da im se vanjska vidljivost nužno da bi djelovala apsolutno i da bi se mogla štititi i ostvarivati u odnosu na sve osobe. Ne publiciraju se samo ona prava na nekretninama za koja je zakonom izričito određeno da djeluju apsolutno i bez upisa u zemljišnu knjigu kao što su naprimjer, - javno pravnih stvarni tereti, - Zakonsko Založno pravo - Zakonsko pravo prvokupa i slično U tom smislu upis u zemljišnu knjigu ima isto značenje koje ima posjed za publiciranje stvarnih prava na pokretninama. Upisom knjižnog prava u zemljišnu knjigu nastaje oboriva predmnijeva da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj knjižnog prava zaista njegov stvarni, zbiljski nositelji odnosno, da u korist upisane osobe zaista postoji upisano knjižno pravo i to s onim sadržajem, opsegom i redom prvenstva kako je to u zemljišnoj knjizi upisano. Onaj tko je kao nositelj stvarnog prava upisan u zemljišne knjige ne mora ni na koji drugi način, osim dokazivanjem te činjenice dokazati svoje pravo. Ako netko tvrdi suprotno, može to svim dopuštenim dokaznim sredstvima dokazivati i pobijati oborivu predmnijevu koja proizlazi iz činjenice da je netko upisan zemljišnoj knjizi kao nositelj stvarnog prava. Smatra se da zemljišna knjiga potpuno i istinito odražava činjenično i pravno stanje nekretnine. Ova Predmnijeva djeluje u dva smjera-pozitivnom i negativnom. U pozitivnom se smjeru Predmnijeva da postoje upisana knjižna prava, pravne činjenice i osobni odnosi i to upravo u korist osoba koje su kao njihovi nositelji upisani u zemljišnu knjigu, te da upisana knjižna prava postoje upravo sa upisanim sadržajem, opsegom i redom prvenstva. Smatra se da je zemljišnoknjižno stanje istinito, valjano-predmnijeva istinitosti, valjanosti zemljišnoknjižnog stanja. U negativnom se smjeru Predmnijeva da su u zemljišnoj knjizi upisana sva prava na nekretninama koja postoje na određenoj nekretnini, svi tereti i ograničenja, sve pravne činjenice i osobni odnosi, odnosno da ne postoji na toj nekretnini prava, pravne činjenice i osobni odnosi koji nisu upisani, premda bi da bi djelovali apsolutno, morali biti upisani. Smatra se da je zemljišnoknjižno stanje potpuno-Predmnijeva o potpunosti zemljišnoknjižnog stanja. Predmnijeve o istinitosti i potpunosti zemljišnoknjižnog stanje su oborive. No, to će biti moguće samo ukoliko u odnosu na poštenog stjecatelja nisu već nastupili najvažniji pravni učinci publicitetne funkcije upisa-pravni učinci zaštite povjerenja.

Answer 40

Kad je zemljišnoknjižno stanje nepotpuno, ili neistinito, dolazi do sukoba između zemljišnoknjižnog i izvanknjižnog pravnog stanje nekretnina. Vanjska slika pravnog stanja nekretnine koju pružaju zemljišne knjige ne odgovara izvanknjižnom pravnom stanju nekretnine. Pošteni stjecatelj koji su knjižna prava stekli izvodeći ih iz nevaljanih ili nepotpunih zemljišnoknjižnih upisa uživaju zaštitu svog stjecanja, ako su ispunjene sve pretpostavke za zaštitu njihova povjerenja.

Answer 41

Oni se osnivaju na neoborivoj predmnijevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je upis njegovog prednika voljan, istiniti. Smatra se da u korist upisanog pravnog prednika poštenog stjecatelja postoji knjižno pravo upravo sa onim sadržajem, opsegom, redom prvenstva kako je ono upisano u zemljišnoj knjizi premda se upis razlikuje od izvanknjižnog sadržaja, opsega ili prvenstvenog reda tog prava. Ta je Predmnijeva u odnosu na poštenog stjecatelja neoboriva pa se u odnosu na njega ona ne može pobijati nikakvim dokaznim sredstvima. Istodobno s nastupanjem pravnih učinaka zaštite povjerenja u istinitost to jest, sa stjecanjem knjižnog prava na temelju povjerenje u istinitost zemljišnih knjiga, stvarni, zbiljski nositelj čije je knjižno pravo bilo povrijeđeno neistinitom uknjižbu prestaje biti nositelj tog prava. Kada u korist poštenog stjecatelja nastupe pravni učinci zaštite povjerenja, zbiljski nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom provedenom u korist prednika poštenog stjecatelja ne može više ni tužbom za brisanje zahtijevati stvarno pravnu zaštitu svog knjižnog prava. Nastupanje pravnih učinaka zaštite povjerenja u istinitost uvjetovano je istekom roka u kojem se u odnosu na poštenog stjecatelja tužbom za brisanje može zahtijevati brisanje prednikovog neistinitog upisa i postavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Tek kada su istekli rokovi u kojima se i protiv poštenog stjecatelja može osporavati valjanost uknjižbe njegovog prednika stjecanje u korist poštenog stjecatelja postat će bezuvjetno i konačno, s time da će se upis smatrati konačnim unatrag već od časa kada je zahtjevan upis u korist poštenog stjecatelja. Rokovi su određeni različito, ovisno o Tome je li osobi čije je knjižno pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbu bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika ili ne. Ako je nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbu bilo dostavljeno rješenje o toj uknjižbi provedenoj u korist prednika, on mora u roku za žalbu zahtijevati zabilježbu da je uknjižba sporna, te u roku 60 dana od isteka tog roka podnijeti protiv poštenog stjecatelja tužbu za brisanje. Ako oštećenom nositelju knjižnog prava nije dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika, protiv poštenog stjecatelja tužba za brisanje može se s uspjehom podnijeti ako nisu protekla 3 godine od kada je zatražena uknjižba u korist prednika. Nastupanje pravnih učinaka zaštite povjerenja u istinitost odgođeno je tako najkasnije do isteka 3 godine od zahtijevanja prednikove uknjižbe

Answer 42

Kad je zemljišnoknjižno stanje nepotpuno jer u zemljišnoknjižni nisu upisane sva prava koja postoje na nekretnini, a mogu biti predmetom upisa, kad nisu upisane sve pravne činjenice i osobni odnosi važni za pravni promet nekretnina, u korist poštenog stjecatelja koji je postupao s povjerenjem u potpunosti zemljišnoknjižnog stanja nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u potpunosti. Oni se osnivaju na neoborivoj predmnijevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je zemljišnoknjižno stanje potpuno. Smatra se da na određenoj nekretnini postoje samo ona prava, tereti i ograničenja, pravne činjenice i osobni odnosi koji su u času kada je zatražen upis upisani u zemljišnoj knjizi ili je iz zemljišne knjige vidljivo da je zatražen njihov upis. Smatra se da ne postoje prava, pravne činjenice i osobni odnosi koji u času zahtijevanja upisa nisu upisani niti je zatražen njihov upis, iako mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu. Ta je Predmnijeva u odnosu na poštenog stjecatelja neoboriva, pa se u odnosu na njega ne može pobijati. Pošteni stjecatelj koji je postupao s povjerenjem u potpunost zemljišnoknjižnog stanja, a ono je bilo nepotpuno, stječe knjižno pravo neopterećeno pravima, teretima i ograničenjima koja u času kada je u njegovu korist bio zatražen upis nisu bila upisana u zemljišnoj knjizi niti je iz zemljišne knjige bilo vidljivo da je zatražen njihov upis. Zbog djelovanja pravnih učinaka zaštite povjerenje u potpunost pošteni stjecatelj stječe knjižno pravo opterećeno samo onim pravima, teretima i ograničenjima koji su u času podnošenja zahtjeva za upis u njegovu korist već bili upisani u zemljišnoj knjizi ili je iz zemljišne knjige bilo vidljivo da je njihov upit zatražen. Istodobno, međutim, prava koja nisu u tom času još upisana niti je u zemljišnoj knjizi bilo vidljivo da je njihov upit zatražen prestaju, to jest, njihovi ne upisani nositelji ta prava gube. U odnosu na poštenog stjecatelja moći će se, međutim, suprostaviti samo neupisana prava, tereti i ograničenja koja postoji na temelju zakona za koja je određeno da djeluju apsolutno i bez upisa u zemljišne knjige. Pravni učinci zaštite povjerenja u potpunost nastupaju odmah kad se u korist poštenog stjecatelja provede upis. Zbog toga neupisani nositelji stvarnih prava na nekretninama svoje pravo da zahtijevaju upis izvanknjižno stečenih prava mogu ostvarivati samo dok u korist poštenog stjecatelja i nastupe pravni učinci zaštite povjerenja u potpunosti.

Answer 43

Pretpostavke za pružanje zaštite povjerenja poštenim stjecateljima iste su, neovisno o Tome radi li se o zaštiti povjerenja u istinitost ili u potpunost zemljišnih knjiga. Da bi nastupili pravni učinci zaštite povjerenja, odnosno da bi došlo do stjecanja na temelju zaštite povjerenja potrebno je da se ostvare slijedeće pretpostavke: 1. Zemljišnoknjižno stanje mora biti nepotpuno ili mora biti neistinito, nevaljano, različito od izvanknjižnog stanja. 2. Stjecatelj koji je svoje pravo izveo iz nepotpunog ili neistinitog prednikovog upisa mora biti pošten, u dobroj vjeri. On mora u dobroj vjeri postupati s povjerenjem u potpunosti istinitost zemljišnoknjižnog stanja, ne znajući da ono što je upisano nije potpuno, odnosno da je različito od izvanknjižnog stanja. Stjecatelj će se smatrati poštenim, u dobroj vjeri ako, s obzirom na podatke iz zemljišne knjige, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da zemljišnoknjižno stanje nije nepotpuno ili istinito. Poštenje stjecatelja se Predmnijeva, a stjecatelj mora biti pošten i u času sklapanja pravnog posla i u času zahtijevanje upisa u svoju korist. Da bi se stjecatelj smatrao poštenim, mora kod stjecanja upotrijebiti dužnu pažnju potrebnu za takav način stjecanja u pravnom prometu. Dobra vjera se može odnositi samo na nepoznavanje izvanknjižnog stanja, jer glede poznavanja Zemljišnoknjižnog stanja vrijedi neoboriva predmnijeva da je ono svakom poznato i da se nitko ne može ispričavati da nije znao niti da je mogao znati za ono što je u zemljišnim knjigama upisano. Samo nepoznavanje izvanknjižnog pravnog stanja nekretnine može biti ispričivo i neskrivljeno. Stjecatelj će se smatrati nepoštenim ako je znao za neslaganje zemljišnoknjižnog i izvanknjižnog stanja nekretnine ili kad mu je to ostalo nepoznato zbog njegove nepažnje. On će biti nepošten ako je kod stjecanja propustio redovitu i uobičajenu prosječnu pažnju koju je u svakom slučaju kod takvog stjecanja morao imati i s kojom bi bez sumnje odmah mogao ustanoviti nevaljanost ili neistinitost zemljišnoknjižnog upisa. Stjecatelj, da bi bio u dobroj vjeri, ne mora, osim uvidom u zemljišnu knjigu, na neki drugi način ispitivati kakvo je pravno stanje nekretnine, je li ono istinito ili potpuno. Nedostatak dobre vjere ne može se, naime, predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao knjižno stanje. 3. Pošteni stjecatelj kao singularni sukcesor knjižnog prednika mora stvarno pravo na nekretnini steći na temelju pravnog posla koji može biti pravna osnova za derivatno stjecanje stvarnog prava na nekretnini, odnosno za stjecanje stvarnih prava na temelju pravnog posla. Pri Tome nije odlučno radi li se o naplatnom ili besplatnom pravnom poslu. Pravni posao mora biti valjan, mora ispunjavati sve pretpostavke valjanosti koji su prema odredbama materijalnog prava određene kao nužne da bi taj pravni posao bio valjana pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnih prava na nekretnini. 4. U korist poštenog stjecatelja mora se provesti upis stjecanja knjižnog prava za čiju su provedbu ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom i to upis koji po pravima materijalnog prava predstavlja valjani način stjecanja stvarnih prava na nekretnini na temelju pravnog posla.

Answer 44

Za vođenje zemljišnih knjiga i rješavanje zemljišnoknjižnih stvari u prvom stupnju stvarno su nadležni općinski sudovi. Sud prvog stupnja nadležan za vođenje zemljišnih knjiga naziva se zemljišnoknjižnim sudom, s time da u tom sudu zemljišne knjige vodi poseban zemljišnoknjižni odjel. Mjesno nadležan sud za rješavanje u zemljišnoknjižnim stvarima je onaj sud koji vodi zemljišnu knjigu u kojoj se treba provesti upis, ako zakonom nije što drugo određeno. Taj sud kao prvostupanjski nadležan je za donošenje rješenja o upisu i za provedbu dopuštenog upisa. Zemljišnoknjižni postupak i postupak vođenja zemljišnih knjiga pod nadzorom suca vodi voditelj zemljišnih knjiga ili zemljišnoknjižni službenik-zemljišnoknjižni namještenik-kojega za to odredi voditelj zemljišnih knjiga. U žalbama protiv odluka zemljišnoknjižnog suda kao drugostupanjski sud odlučuje mjesno nadležni Županijski sud. Stranke u zemljišnoknjižnom postupku su osoba u čiju se korist provodi zemljišnoknjižni upis, te osoba-nositelj knjižnog prava protiv koje se taj upis treba provesti. Kad je prijedlog za upis podnijelo za to ovlašteno državno tijelo, ono u zemljišnoknjižnom postupku ima položaj stranke. Upis uknjižbe ili predbilježbe ovlaštene su zahtijevati svaka fizička ili pravna osoba koja bi upisom stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo. Prijedlog za upis zabilježbe ovlaštena je podnijeti osoba koja ima pravni interes za provedbu takvog upisa ili je posebnim propisom na to ovlaštena. Osobe ovlaštene za podnošenja prijedloga za upis mogu prijedlog za upis podnijeti preko druge osobe koja je zato ovlaštena-punomoćnika, zakonskog zastupnika i slično. Prijedlog za upis uknjižbe ili predbilježbe se podnosi protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis upisana kao nositelj knjižnog prava koje se upisom mijenja, ograničava ili prestaje.

Answer 45

Zemljišnoknjižni postupak se pokreće na prijedlog stranaka ili nadležnog tijela. Zemljišnoknjižni sud ne može po službenoj dužnosti pokrenuti zemljišnoknjižni postupak niti provoditi upis u zemljišnu knjigu osim ako zakonom nije drugačije određeno. Zemljišnoknjižni sud može samo preporučiti strankama da zahtijevaju upis ako je nađe da bi ga bilo svrhovito provesti u zemljišnoj knjizi. Prijedlog za upis mora imati određeni oblik, sadržaj i priloge. Može ga se podnijeti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik kod zemljišnoknjižnog suda. Podnošenje prijedloga za upis mora se odmah učiniti vidljivim-plomba-u onom mjestu u zemljišnoknjižnom ulošku gdje bi se upis trebalo provesti. Plomba se probudi navođenjem dana i vremena kad je prijedlog stigao sudu te brojem dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je prijedlog zaprimljen. U prijedlogu za upis mora biti izričito označeno da se upućuje zemljišnoknjižnim sudu, to jest, zemljišnoknjižnom odjelu određenog općinskog suda. U prijedlogu se mora točno navesti zemljišnoknjižni sud kojem se prijedlog podnosi, ime i adresa podnositelja prijedloga i svih osoba kojima sud mora poslati rješenje doneseno u povodu prijedloga. U njemu moraju biti točno i u skladu s podacima u zemljišnim knjigama označeni zemljišnoknjižni uložak u koji se mora provesti upis i oznake zemljišta-čestica-upisanih u tom ulošku. U prijedlogu mora biti vidljivo koje bi se knjižno pravo upisom steklo, ograničilo, opteretilo ili ukinulo, odnosno osobni odnos ili pravna činjenica čiji se Upis zahtjeva, te koja se vrsta upisa zahtjeva. Jednim se prijedlogom može zahtijevati više upisa. To će biti moguće jedino ako se svi Upisi temelje na istoj ispravi, ako se zahtjeva upis istog knjižnog prava u više zemljišnoknjižnih uložaka ili ako se zahtjeva više različitih isprava u isti uložak. Prijedlogu za upis moraju biti priložene isprave na temelju kojih se upis zahtjeva. Isprave se zemljišnoknjižnim sudu moraju predočiti u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu. Prijedlogu se može priložiti njihov prijepis koji će, nakon ovjere, uložiti u zbirku isprava. Ako su isprave sastavljene na stranom jeziku, uz njih treba priložiti prijevod ovjerovljen od ovlaštenog sudskog tumača.

Answer 46

Zemljišnoknjižni sud odlučuje o prijedlogu za upis bez rasprave i bez saslušanja stranaka. U prijedlogu za upis odlučuje se isključivo na osnovi navoda u prijedlogu i njegovim prilozima te stanju u zemljišnim knjigama u času podnošenja prijedloga. Za odlučivanje o prijedlogu mjerodavno je stanje u zemljišnoj knjizi u času kad je prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. Zbog toga zemljišnoknjižni sud ne može zasnivati svoju odluku na stanju u zemljišnim knjigama koje je nastalo poslije podnošenja prijedloga niti na ispravama koje su nastale nakon podnošenja prijedloga za upis ili kojima su nakon podnošenja prijedloga za upis uređeni neki pravni odnosi glede nekretnine i knjižnih prava. Odluku o prijedlogu za upis sud donosi u obliku rješenja nakon što je u skladu sa načelom zakonitosti pregledao prijedlog za upis, priloge i zemljišnoknjižno stanje. Rješenje o upisu zemljišnoknjižni sud donosi uvijek, neovisno o Tome je li prijedlog za upis podnesen neposredno zemljišnoknjižnom sudu ili je upis odredio neki drugi sud ili drugo tijelo u granicama svoje nadležnosti. Rješenjem o upisu zemljišnoknjižni će sud udovoljiti prijedlogu, odrediti i naložiti provedbu upisa ili će u potpunosti ili djelomično odbiti prijedlog za upis. Rješenje kojim se predlog za upis odbija mora biti obrazloženo, to jest, moraju biti navedeni razlozi odbijanja. Odbijeni se prijedlog mora zabilježiti kako bi se sačuvao prvenstveni red u slučaju da drugostupanjski sud povodom žalbe dopusti upis.

Answer 47

Upisi u zemljišne knjige provode se po nalogu zemljišnoknjižnog suda koji je izdao rješenje o upisu i prema sadržaju tog naloga. U ručno vođenu zemljišnu knjigu Upisi se provode ručnim upisivanjem sadržaja upisa na onom mjestu u zemljišnoknjižnom ulošku gdje je provedena plomba koja se po službenoj dužnosti briše prilikom provedbe upisa, odnosno zabilježbe da je prijedlog za upis proveden. U EOP-zemljišnu knjigu provodi se pohranjivanjem, unošenjem u bazu zemljišnih podataka sadržaja upisa što ima značenje provedbe upisa. Redoslijed provedbe upisa određen je vremenskim redoslijedom podnošenja prijedloga za upis. Upis glede kojeg je ranije podnesem prijedlog za upis provest će se prije upisa glede kojeg je kasnije podnesen prijedlog za upis. Ako je glede istog zemljišnoknjižnog tijela stiglo više prijedloga za upis, redoslijed provedbe dopuštenih upisa određen je načelom prvenstva. Ako je istodobno stiglo više prijedloga za upis, Upisi će se istodobno provesti, a kod svakog će se upisa zabilježiti brojevi istodobno zaprimljenih prijedloga za upis. Ako se istodobno podneseni prijedlozi međusobno isključuju, svi će se Upisi provesti uz upozorenje podnositelja da u parnici riješe kome pripada to pravo. Upisi se u zemljišne knjige provode prije pravomoćnosti rješenja o upisu i prije nego što su dostavljeni strankama i ostalim osobama kojima se po pravilima zakona o zemljišnim knjigama mora dostaviti rješenje o upisu. Zbog toga ni žalba protiv rješenja o upisu ne odgađa provedbu upisa. Pravni učinci provedbe upisa djeluju od časa kad je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnim sudu, jer se smatra da je i upis proveden u tom času. Pravni učinci provedenog upisa nastupaju, međutim, tek kada upis postane pravomoćan. Sukladno Tome i pravni učinci načela povjerenja u odnosu na poštene 3. osobe nastupaju tek od časa pravomoćnosti upisa. Sadržaj provedenog upisa ne smije se naknadno mijenjati niti učiniti nečitljivim. Pogreške u upisu koje se opaze nakon provedenog upisa mogu se ispravljati samo nakon što je provedem postupak za ispravak pogrešnog upisa, a na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda u ispravku pogrešnog upisa donesenog na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba. Ako o ispravku pogrešnog upisa nema sporazuma zainteresiranih osoba, Zemljišnoknjižni sud ne može sam ispraviti pogrešan upis, već će one koji zahtijevaju ispravak uputiti da ispravak upisa zahtijevaju u parničnom postupku. Po službenoj će se dužnosti bez provedbe postupka za ispravak, pogreška ispraviti samo ako ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava niti bi doveo u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige.

Answer 48

Protiv rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku dopušten je kao redoviti pravni lijek žalba. Protiv odluka u zemljišnoknjižnom postupku od izvanrednih se pravnih lijekova može podnijeti samo zahtjev za zaštitu zakonitosti i to po odredbama zakona o parničnom postupku. Žalbu su ovlaštene uložiti stranke u zemljišnoknjižnom postupku i osobe na čija se knjižna prava upis odnosi i koje su provedenim upisom na neki način neposredno povrijeđene u svom pravu. Rok za podnošenje žalbe je 15 dana. Žalba se podnosi sudu prvog stupnja koji je dobio rješenje kako bi se ulaganje žalbe zabilježilo u zemljišnoj knjizi. U žalbi odlučuje je samo nadležni sud drugog stupnja. Žalbom se kao redovitim pravnim lijekom, pobijaju netočna, nezakonita, nedopuštena rješenja donesena u zemljišnoknjižnom postupku. Žalbom se pobija rješenje koje je zemljišnoknjižni sud donio nepravilno primjenjujući pravila o pretpostavkama upisa ili ne postupajući po odredbama koje uređuje zemljišnoknjižni postupak. Žalba će biti osnovana kada se s obzirom na zemljišnoknjižno stanje, prijedlog za upisi isprave, dopustio i proveo upis za koji nisu bile ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava, odnosno kad je odbijen prijedlog za upis iako su za njegovu provedbu bile ispunjene sve pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava. Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi prema stanju u zemljišnim knjigama kako je bilo u času kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis. Drugostupanjski sud svoju odluku o osnovanosti žalbe mora temeljiti na istome činjeničnom i pravnom stanju na temelju kojeg je prvostupanjski sud donio svoju odluku. Sve kasnije nastale promjene nemaju utjecaja na odlučivanje drugostupanjskog suda o osnovanosti žalbe, pa je i izričito propisano da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi niti da se mogu predlagati nove isprave. Drugostupanjski sud može odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku odluku ili može usvojiti žalbu i preinačiti prvostupanjsko rješenje.

Answer 49

Provedbom ne valjanog, neistinito upisa dolazi do povrede upisanog i knjižnog prava. Pogleda knjižnicu hvala može se Looper. Sastojati u brisanju tog prava nevaljanim upisom brisanja, prijenosu tog prava nevaljanim upisom na nekog drugog nositelja, u promijeni sadržaja, opsega, reda prvenstva provedbom Ljubljanu upisa, ograničenju knjižnog prava nevaljanim upisom nekog ograničenog stvarnog prava i slično. Nositelj uknjižbu prava priznaje se tada pravo na sudsku zaštitu zbog povrede njegovog knjižnog prava koja se stvari u skladu s pravilima zemljišnoknjižno prava. Pravila zemljišnoknjižno prava određuju da se ta zaštita stvar je tužbom za brisanje, brisovno tužbom.