Glava 4 - Zemljišne Knjige

Question 1

Kako se u hrvatskom pravnom poretku publiciraju stvarna prava na nekretninama?„

Answer 1

Publiciranje stvarnih prava na nekretninama ostvaruje se u hrvatskom pravnom poretku upisivanjem prava na nekretninama i činjenica važnih za pravni promet nekretnina u zemljišne knjige-gruntovne knjige, gruntovnica. Pomoću zemljišnih knjiga publicira se pravno stanje nekretnina mjerodavno za pravni promet.

Question 2

Koji je odnos između zemljišnih knjiga i drugih vrsta evidencija nekretnina? Odgovori ukratko.

Koje evidencije određuju što je relevantno za pravno stanje nekretnine?

Answer 2

Zemljišne knjige su jedini, osnovni i isključivi instrument za publiciranje stvarnih prava na nekretninama koje mogu biti u pravnom prometu. Zbog toga su one ujedno i temelj zaštite povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Druge vrste evidencija nekretnina, posebno različite katastarske evidencije, važne su za djelotvorno funkcioniranje zemljišnih knjiga i bez njih zemljišne knjige uopće ne bi mogle ostvarivati svoju publicitetnu funkciju.

Niti jedna druga evidencija nekretnina koja se vodi o nekretninama nema u hrvatskom pravnom poretku značenje za ostvarivanje publiciteta stvarnih prava na nekretninama i pravnog stanja nekretnina te za zaštitu povjerenja kao što ga imaju zemljišne knjige.

Za pravno stanje nekretnine koja može biti u pravnom prometu mjerodavno je isključivo ono što je upisano u zemljišne knjige, a ne u nekoj drugoj evidenciji nekretnina.

Question 3

Među ostalim vrstama evidencija nekretnina koje se vode u hrvatskom pravnom poretku (dakle, isključujući zemljišne knjige), koja je evidencija od najveće važnosti?

Definiraj tu evidenciju?

Čemu služe podaci iz te evidencije?

Answer 3

Od svih javnih evidencija koji se vode o nekretninama u tom smislu je za Zemljišnoknjižno evidenciju od najveće važnosti katastar zemljišta.

Katastar zemljišta je javna evidencija o zemljištima koja sadrži podatke o zemljištima gleda njihova

1. položaja,
2. oblika,
3. površine,
4. izgrađenosti,
5. načina iskorištavanja,
6. proizvodne sposobnosti,
7. katastarskog prihoda i
8. korisnika.

Podaci iz katastra zemljišta namijenjeni su

1. gospodarskim,
2. pravnim,
3. upravnim,
4. poreznim,
5. statističkim i drugim potrebama,
6. utvrđivanju katastarskog prihoda,
7. osnivanju zemljišnih knjiga,
8. izradi prostornih planova i slično.

Question 4

kako se dobivaju podaci koji se koriste u katastru zemljišta?

Što je to Katastarska izmjera i što se njome utvrđuje?

Answer 4

Katastar zemljišta izgrađen je na temelju podataka o zemljištima dobivenim geometrijskom izmjerom zemljišta. Temeljem podataka dobivenim geodetskom izmjerom zemljišta provodi se Katastarska izmjera kojom se utvrđuju katastarske čestice, njihova iskorištavanja i njihovi korisnici-posjednici-i na temelju te izmjere izrađuje se katastarski operat-katastarski planovi, popisi, Pregledi.

Question 5

U odnosu na koju Zemljišnoknjižnu jedinicu se utvrđuju, obrađuju i evidentiraju podaci o zemljištima koji se vode u katastru?

Answer 5

Podaci o zemljištima koji se vode u katastru za utvrđuju se, obrađuju i evidentiraju u katastru zemljišta u odnosu na katastarsku česticu-parcelu-zemljišta.

Question 6

Što je to Katastarska čestica-parcela-zemljišta?

Kako se određuje oblik i površina svake katastarske čestice? Kako je ona individualizirana?

Answer 6

To je osnovna jedinica katastra zemljišta koja se u zakonu o geodetsko izmjeri i katastru zemljišta definira kao dio zemljišta-Zemljine površine-koji se iskorištava na isti način i pripada istom korisniku.

Oblik i površina katastarske čestice dobiveni su geometrijskim dijeljenjem Zemljišne površine po jedinstvenoj metodi utvrđenoj zakonom.

Svaka je Katastarska čestica označena, individualizirana posebnim brojem katastarske čestice i nazivom katastarske općine u koje leži. Položaj, oblik svake katastarske čestice i objekta koji se na njoj nalazi grafički su prikazani na katastarskim planovima, a ostali se podaci upisuju u posebne popise i preglede koji sadrže podatke o

1. površinama,
2. kulturi,
3. klasama,
4. katastarskom prihodu,
5. korisnicima zemljišta za svaku česticu.

Question 7

Na kojim podacima se temelji osnivanje i održavanje svih službenih evidencija o nekretninama?

Na kojim podacima se temelji zemljišnoknjižna evidencija?

Kako se pojedinačna nekretnina individualizira u zemljišnoj knjizi?
Što se time postiže?

Answer 7

Osnivanje i održavanje svih službenih evidencija o nekretninama mora se temeljiti na podacima izmjere i katastra zemljišta.

Zemljišnoknjižna evidencija se temelji na katastarskoj evidenciji, odnosno na podacima katastarske izmjere o zemljištima.

Pojedinačno nekretnina koja je objekt stvarno pravnih odnosa koji su predmet upisa u zemljišne knjige određuje se i individualizira upravo po katastarskim oznakama o broju, površini, obliku i izgrađenosti katastarske čestice, te nazivom katastarske općine u kojoj se nalazi. Pojedinačna nekretnina ne može se ni na koji drugi način odrediti u zemljišnoj knjizi osim podacima dobivenim službenom katastarskom izmjerom zemljišta. Na taj način se postiže pouzdanosti točnost u individualizira nju pojedinačnih nekretnina, njihovo pouzdano razlikovanje u odnosu na ostale nekretnine. Zbog toga se podaci u katastarskim česticama u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi moraju održavati u stalnoj suglasnosti, a svaka se promjena tih podataka provedena u katastru zemljišta mora provesti i u zemljišnoj knjizi.

Question 8

Što je zemljišnoknjižno pravo u objektivnom smislu?

Answer 8

Zemljišnoknjižno pravo objektivnom smislu je skup pravnih pravila koja uređuju upisivanje nekretnina i prava na njima u zemljišne knjige te pravne odnose među ljudima koji nastaju upisivanjem nekretnina i prava na njima u zemljišne knjige.

Pravnim pravilima zemljišnoknjižnog prava u objektivnom smislu uređeno je publiciranje pravnog stanja nekretnina mjerodavnog za pravni promet upisivanjem nekretnina i prava na njima u zemljišne knjige.

Question 9

Što je zemljišnoknjižno pravo u subjektivnom smislu?

Answer 9

Zemljišnoknjižno pravo u subjektivnom smislu je skup ovlaštenja koja pripadaju subjektima u pravnim odnosima, glede nekretnina upisanih u zemljišne knjige, koji nastaju upisivanjem nekretnina i prava na njima u zemljišne knjige po pravilima zemljišnoknjižnog prava u objektivnom smislu.

Question 10

Kako dijelimo pravila zemljišnoknjižnog prava u objektivnom smislu?

Što je jedno, a što drugo pravo? Koja pravila ona sadrže?

Answer 10

Pravila zemljišnoknjižno pravo objektivnom smislu dijele se na materijalno zemljišnoknjižno pravo i postupovno-procesno, formalno-zemljišnoknjižno pravu.

Materijalno zemljišnoknjižno pravo je skup pravnih pravila o materijalnopravnim pretpostavkama i učincima publiciranja, upisivanja nekretnina i prava na njima u zemljišne knjige. Materijalno zemljišnoknjižno pravo sadrži pravila o Tome kako djeluju razni Upisi u zemljišne knjige na opstojnost i sadržaj, zasnivanje, promjenu i prestanak stvarno pravnih odnosa na nekretninama koje se upisuju u zemljišne knjige. Njima se uređuju materijalne pretpostavke za provedbu pojedinih zemljišnoknjižnih upisa, te njihovi pravni učinci za stjecanje, promjenu i prestanak stvarnih prava na nekretninama.

Postupovno-procesno, formalno-zemljišnoknjižno pravo čine pravila o postupku u zemljišnoknjižnim stvarima, pravila o Tome kako se zahtijevaju, naređuju i provode razni Upisi u zemljišne knjige, kao i pravila koja uređuju organizaciju, sastav, osnivanje, vođenje i obnavljanje zemljišnih knjiga. Postupovnim su zemljišnoknjižnim pravom uređene postupovne pretpostavke za provedbu zemljišnoknjižnih upisa.

Materijalno i postupovno zemljišnoknjižno pravo čine cjelinu i uređeni su u hrvatskom pravnom poretku istim propisima.

Question 11

Koji su glavni pravni izvori zemljišnoknjižnog prava u Hrvatskoj?

Koji su dopunski pravni izvori zemljišnoknjižnog prava?

Answer 11

Glavni pravni izvori zemljišnoknjižnog prava u Hrvatskoj su
zakon o zemljišnim knjigama,
zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te
pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova-zemljišnoknjižni poslovnik.

Dopunski pravni izvori zemljišnoknjižnog prava su propisi koji uređuju katastar zemljišta, prostorno planiranje i izgradnju objekata.

Tu spadaju i brojni propisi koji uređuju posebni pravni režim pojedinih vrsta nekretnina kao što su naprimjer zakon o poljoprivrednom zemljištu, zakon o vodama, zakon o šumama, zakon o zakupu poslovnog prostora, zakon o najmu stanova i drugo.

Posebnu važnost za pravno uređenje zemljišnih knjiga imaju i brojni pozitivni propisi koji uređuju parnični i ovršni postupak, pravila u izvanparničnom postupku, propisi o javni bilježnicima, kao i brojni drugi propisi iz područja stvarnog, obveznog, trgovačkog, obiteljskog, upravnog, financijskog, stambenog prava i drugo.

Question 12

Što su to zemljišne knjige?

Što se u njih upisuje?

Answer 12

Zemljišne knjige su javne knjige koje se vode o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet.

Zemljišne knjige se upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu, osim ako za neke vrste nekretnina nije što posebno određeno, stvarno pravo na nekretninama, druga prava za koja je to zakonom određeno, te druge činjenice važne za pravni promet nekretnina.

Question 13

Zemljišne knjige imaju u pravnom poretku Republike Hrvatske nekoliko važnih funkcija. Nabroji objasni.

Answer 13

Osnovne su publicitetna funkcija i zaštita povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Zemljišne knjige su osnovni, jedini i isključivi publicitetni sustav kojim se u hrvatskom pravnom poretku publiciraju stvarna prava na nekretninama i kojima se evidentira, čini očevidnim pravno stanje nekretnina mjerodavno za pravni promet. Upisima u zemljišne knjige se objavljuje-publicira-da na određenoj nekretnini postoje stvarna prava u korist određenih subjekata. Upisima u zemljišnoj knjizi da je se vanjska vidljivost stvarnim pravima ne da nekretninama, pravno stanje glede nekretnine čini se vidim i dostupnim javnosti. Zemljišnim se knjigama osigurava apsolutno djelovanje stvarnih prava na nekretninama i ostvaruje načelo publiciteta stvarnog prava. Iz ove funkcije zemljišnih knjiga proizlazi i njihova najvažnija funkcija-zaštita povjerenja u pravnom prometu nekretnina.

U odnosu na poštene stjecatelje koji su stekli pravo na nekretninama pouzdajući se u sadržaj zemljišnih knjiga, odnosno u njihovu publicitetnu funkciju, podaci u zemljišnim knjigama smatraju se točnim, istinitim i potpunim.

Štiteći povjerenje u pravnom prometu nekretnina, zemljišne knjige osiguravaju potrebnu pravnu sigurnost u pravnom prometu nekretnina. Zemljišne knjige imaju posebnu ulogu i kod stjecanja stvarnih prava na nekretninama, jer se upisom u zemljišne knjige ostvario zakonom predviđene način derivativnog stjecanja stvarnih prava na nekretninama. Upis u zemljišne knjige je način stjecanja, modus, za stjecanje stvarnih prava nekretninama kada se ona stječu temeljem pravnog posla.

Zemljišne knjige otklanjaju i sprečavaju kolizije u ostvarivanju stvarnih prava na istoj nekretnini, jer redoslijed upisa prava u zemljišne knjige određuje i redoslijed njihova ostvarivanja.

Question 14

Što je osnovna pretpostavka za započinjanje postupka osnivanja zemljišnih knjiga? Zbog čega?

Answer 14

Na katastarskoj se izmjeri zemljišta temelji osnivanje, obnavljanje i dopunjavanje zemljišnih knjiga. Prilikom osnivanja zemljišne knjige podaci o zemljištima, njihov broju, obliku, površini, izgrađenosti preuzimaju se iz katastra zemljišta, pa je provedba katastarske izmjere zemljišta osnovna pretpostavka za započinjanje postupka osnivanja zemljišne knjige.

Question 15

U čiju nadležnost spada vođenje zemljišnih knjiga i rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta?

Koji sud je nadležan za što?

Answer 15

Vođenje zemljišnih knjiga i rješavanje zemljišnoknjižnih predmeta pripada u sudsku nadležnosti. Zemljišne knjige vodi zemljišnoknjižni odjel osnovan pri općinskom sudu, i to za nekretnine koje se nalaze na području za koje je taj sud mjesno nadležan. Za rješavanje žalbi donesenih u zemljišnoknjižnom postupku nadležan je Županijski sud.

Question 16

Kako se zove sustav u kojem se bude zemljišne knjige?

Što je središte pravnog interesa za upis u zemljišnu knjigu?

Gdje se vrše Upisi koji se odnose na određenu nekretninu i koji su mjerodavni za pravno stanje te nekretnine?

Answer 16

Zemljišne knjige se vode po sustavu realnih folija.

Upisi u zemljišne knjige provode se i određeni su s obzirom na objekt prava, to jest, objekt stvarno pravnog odnosa-zemljišnoknjižno tijelo, to jest, pojedinačnu nekretninu. Za upisivanje u zemljišnu knjigu odlučna je pojedinačna nekretnina i ona je sjedište pravnog interesa.

Svi Upisi koji se odnose na određenu nekretninu i koji su mjerodavni za pravno stanje te nekretnine nalaze se u posebnom dijelu zemljišne knjige, u posebnom zemljišnoknjižnom ulošku osnovanom upravo za tu nekretninu.

Question 17

Zemljišne se knjige mogu voditi na dva načina. Objasni.

Koja je razlika između ta dva načina?

Answer 17

Zemljišne se knjige mogu voditi na dva načina-ručnim upisivanjem zemljišnoknjižnih podataka u uvezane Tomove, sveske zemljišnih knjiga-ručno vođena zemljišna knjiga-ili pohranjivanjem zemljišnoknjižnih podataka u bazu zemljišnih podataka s pomoću elektroničke obrade podataka-zemljišna knjiga vođena elektroničkom obradom podataka, eOp-zemljišna knjiga. EOP-zemljišna knjiga je evidencija vođena elektroničkom obradu podataka o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet.

Razlika između ručno vođene zemljišne knjige i zemljišne knjige vođene elektroničkom obradom podataka postoji samo glede tehnike, načina njihova vođenja.

Question 18

Kako se provodi osnivanje zemljišnih knjiga? Objasni.

Answer 18

Osnivanje zemljišnih knjiga provodi se u posebno uređenom postupku koji je podijeljen na dva dijela-postupak osnivanja i ispravni postupak.

Zemljišna se knjiga osniva za svaku katastarsku općinu za koju se još ne vodi i to na temelju odluke ministra pravosuđa.

Osniva ju sud prvog stupnja na čijem je području Katastarska općina za koju se zemljišna knjiga osniva.

Postupak osnivanja zemljišne knjige sastoji se u sastavljanju zemljišnoknjižnih uložaka. Nakon što se sastave svi zemljišnoknjižni ulošci za jednu katastarsku općinu i nakon što ministar pravosuđa odredi da će se s njima postupati kao s zemljišnim knjigama otvara se novoosnovana zemljišna knjiga.

Istodobno započinje ispravni postupak i objavljuje se javni oglas kojim se svi oni koji smatraju da bi u osnovanu zemljišnu knjigu trebalo nešto pisati, ispraviti, izmijeniti pozivaju da u određenom roku stave svoje prigovore ili prijave. Ispravni se postupak završava raspravom za ispravak na kojoj se raspravlja o podnesenim prigovorima i prijavama te odlučuje o provedbi upisa zatraženih prijava ili prigovora. Pravila o osnivanju i ispravnom postupku primjenjuju se i u postupku obnavljanja i dopunjavanja zemljišne knjige, kao i u pojedinačnom ispravnom postupku.

Question 19

Nabroji načela zemljišnoknjižnog uređenja.

Answer 19

1. Načelu stvarnosti
2. Načelu upisa
3. Načelo knjižnog prednika
4. Načelo javnosti
5. Načelo povjerenja
6. Načelo privole
7. Načelu zakonitosti
8. Načelo prvenstva
9. Načelo potpunosti
10. Načelo određenosti
11. Načelo preglednosti

Question 20

Što je načelo stvarnosti?

Što se upisuje u zemljišne knjige? Nabroji i objasni.

Kako se zovu prava koja se upisuje u zemljišne knjige?

Upisuju li se u zemljišne knjige nekretnine koje nisu sposobne biti objektom stvarnih prava?

Answer 20

Načelo stvarnosti je jedno od načela zemljišnoknjižno uređenja i određuje što je predmet upisa u zemljišne knjige.

To su nekretnine, stvarna prava na njima i druga prava za koja je to zakonom određeno, druge činjenice važne za pravni promet za koje je to zakonom određeno. U zemljišne knjige se upisuju pojedinačne nekretnine, zemljišta, to jest, dijelovi Zemljine površine koji su u katastru zemljišta označeni posebnim brojevima i nazivom katastarske općine. U Zemljišne se knjige upisuju sve nekretnine koje mogu biti u pravnom prometu, odnosno, koje mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Oni se upisujU u zemljišnu knjigu u skladu sa stanjem u katastru zemljišta i katastarskim podacima o broju, površini, izgrađenosti zemljišta.

Nekretnine koje nisu sposobne biti objektom stvarnih prava, u pravilu se, ne upisuje u zemljišne knjige osim ako to zakonom nije propisano.

Prava koja mogu biti predmet samostalnog upisa u zemljišne knjige nazivaju se knjižnim pravima. Mogućnost njihova upisivanja u zemljišne knjige određuje zakon o zemljišnim knjigama ili neki drugi zakon, a radi se u pravima koja za svoj objekt imaju nekretnine upisane u zemljišnim knjigama.

Knjižnim se pravima smatraju sva stvarna prava na nekretninama koja postoje u hrvatskom pravnom sustavu u okviru zatvorenog broja stvarnih prava-vlasništvo, služnosti, stvarni tereti, pravo građenja, Založno pravo, te određena obvezna prava. Od odličnih prava knjižim se pravom smatraju pravo nazad kupa, prvokupa, najma, zakupa i koncesije. Pored toga moguće i posebnim zakonom odrediti da se i neka druga prava na nekretninama upisuju u zemljišnu knjigu.

Pored knjižnih prava u zemljišne knjige se upisuju i osobni odnosi nositelja knjižnih prava te pravne činjenice važne za pravni promet nekretnina. Osobni odnosi i pravne činjenice koji se upisuje u zemljišne knjige određeni su zakonom o zemljišnim knjigama ili drugim zakonom.

Question 21

Što je to načelo upisa?

Što je načelo deklarativnosti upisa? Kakvi još nazivi za ovo postoje?

Što upis u zemljišnu knjigu znači za obvezna prava?

Kad nastupaju pravni učinci načela upisa?

Kakav je to istiniti upis, pa kakav neistiniti? Koje pravne učinke imaju?

Koji učinak ima neistiniti, nevaljani upis u odnosu na poštenog 3. stjecatelja?

Answer 21

Načelo upisa je jedno od načela zemljišnoknjižno uređenja. Njime je određeno kako upis u zemljišne knjige djeluje na stjecanje, promjenu, prijenos i prestanak knjižnih prava. Upis u zemljišne knjige predstavlja modus, zakonski način stjecanja stvarnih prava na nekretninama kada se ta prava stječu na temelju pravnog posla. Na temelju pravnog posla knjižna se prava stječu, prenose, ograničavaju ili ukidaju isključivo upisom uglavnom knjigu, posebni dio zemljišne knjige u koju se upisuje bitni sadržaj knjižnih prava.

Kada je do stjecanja, ograničavanja, ili prestanka stvarnog prava došlo na temelju odluke suda, odluke drugog tijela, na temelju zakona ili nasljeđivanjem, upis u zemljišnu knjigu nije materijalno pravna pretpostavka stjecanja, ograničavanja ili prestanka stvarnog prava. Upis izvanknjižno nastale stvarno pravne promjene u zemljišnu knjigu samo je deklaratornog, publicitetnog značenja-načelo deklarativnosti upisa-načelo upisa u formalnom smislu-načelo upisa u relativnom smislu.

Upis u zemljišnu knjigu ima samo deklaratorno, publicitetno značenje i kad se u nju upisuju obvezna prava koja mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu. Ta se prava naime, stječu već samim sklapanjem pravnih poslova koji se, u skladu s načelom konsenzusa, zaključuju već suglasnošću volja stranaka. No, kako su obvezna prava po svojoj naravi relativna i djeluju samo između ugovornih strana, njihovim upisivanjem u zemljišnu knjigu ona postaju apsolutna i počinju djelovati prema svima.

Pravni učinci načela upisa nastupaju jedino ako je provedem valjani, istiniti upis. Upis će biti valjan, istinit kada je u skladu sa stvarnim, zbiljskim, izvanknjižnim pravnim stanjem nekretnine. Upis će biti istinit kada su u času kad je bio zahtjevan bile ispunjene sve pretpostavke koje se po pravilima koja uređuju knjižno pravo moraju ispuniti da bi se upisom u zemljišne knjige to pravo steklo, promijenilo ili prestalo, te kad su ispunjene sve materijale i postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom potrebne za njegov Upis u zemljišnu knjigu.

Jedino istiniti upis predstavlja valjani modus, način stjecanja, promjene ili prestanka knjižnog prava na temelju pravnog posla pa se samo takvim upisom može steći, promijeniti ili prestati knjižno pravo na temelju pravnog posla.

Kad za upis nisu ispunjene sve pretpostavke da bi upis bio istinit on je neistinit, nevaljan. Neistinit, nevaljan upis je upis koji je različit od stvarnog, Zbiljskog, izvanknjižnog pravnog stanja nekretnina jer je u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava upisana osoba koja nije njegov stvarni, zbiljski, izvanknjižni nositelj ili se upisani sadržaj, opseg ili prvenstvo Knjižnih prava razlikuje od njegovog stvarnog pravnog stanja Ili prvenstvenog reda. Upis će biti neistinit kad u času kad je bio zahtjevan, za stvarno pravno promjenu knjižnog prava koja se trebalo ostvariti tim upisom nisu bile ispunjene sve pretpostavke koje za nastup takve promjene određuju odredbe materijalnog prava koje uređuju to knjižno pravo. Upit će biti neistiniti i kad za njegovu provedbu nisu bile ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom. Neistiniti upis ne proizvodi pravne učinke koji je inače proizvodio da je istinit, sa njegovom provedbom ne nastupaju ni pravni učinci načela upisa.

Provedbom neistinitog upisa dolazi samo do povrede upisanog knjižnog prava, jer ono je neistinitim upisom prestalo, promijenjeno, Ograničeno premda zato nisu bile ispunjene sve pretpostavke određene materijalnim i / ili zemljišnoknjižnim pravom. Oštećenom nositelju knjižnog prava priznaje se tada pravo na sudsku zaštitu knjižnog prava povrijeđenog neistinitim, nevaljanim upisom i to podnošenje tužbe za brisanje po pravilima zemljišnoknjižno prava. S druge strane, provedbom neistinitog upisa u odnosu na poštenog 3. stjecatelja koji svoja prava izvodi iz nevaljanog, neistinitog upisa počinje djelovati neoboriva Predmnijeva da je provedeni upis njegova prednika istinit, valjan. U odnosu na poštenog 3. stjecatelja smatrat će se da je nositelj knjižnog prava osoba u čiju je korist pravo upisano premda ona to nije, jer je upis provedem njezinu korist neistiniti. Zbog toga će pošteni stjecatelj koji je postupao u dobroj vjeri s povjerenjem da je upis njegovog prednika istinit, valjan ne znajući da je taj upis neistinit biti pravno zaštićen. Takvi su pravni učinci određeni zemljišnoknjižnim načelom povjerenja u istinitost i pravilima o zaštiti povjerenja poštenih trećih osoba u pravnom prometu nekretnina.

Question 22

Što je načelo knjižnog prednika?

Od ovog načela zakon o zemljišnim knjigama određuje neke iznimke kad je moguće zahtijevati upis iako pravo nije stečeno neposredno od knjižnog prednika. koje su to?

Answer 22

Načelo knjižnog prednika jedno je od načela zemljišnoknjižnog uređenja. Po načelu knjižnog prednika Upisi u zemljišnu knjigu dopušteni su samo protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis već upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se Upisi zahtjeva ili koja bude barem istodobno uknjižena ili predbilježena kao nositelj tog knjižnog prava-knjižni prednik.

Od ovog načela zakon o zemljišnim knjigama određuje neke iznimke kad je moguće zahtijevati upis iako pravo nije stečeno neposredno od knjižnog prednika.

Kad je knjižno pravo preneseno izvanknjižno na više osoba uzastopno, posljednji stjecatelj može zahtijevati da se upis provede neposredno na njega bez upisavanja međustjecatelja. Upis će se dopustiti jedino ako posljednji stjecatelj dokaže ispravama podobnim za upis neprekinuti niz izvanknjižnog stjecanja od knjižnog prednika do sebe.

Ako nasljednik otuđi pravo koje je s ostavitelja nasljeđivanjem prešlo na njega, stjecatelju će se dopustiti upis prava neposredno iza ostavitelja. I u tom će se slučaju upis dopustiti jedino ako stjecatelj ispravama podobnim za upis dokaže neprekinuti slijed prijenosa prava od ostavitelja kao knjižnog prednika do sebe.

Posebna iznimka je predviđena i za slučaj brisanja hipoteke glede koje je došlo do izvanknjižnog prijenosa hipotekarne tražbine. Hipotekarni dužnik može zahtijevati brisanje hipoteke prati upisanog hipotekarnog vjerovnika i bez prethodnog upisa izvan knjižnih prenosa hipotekarne tražbine u korist prijašnjeg hipotekarnih vjerovnika.

Zakon o zemljišnim knjigama predviđa posebnu iznimku od načela knjižnog prednika u slučajevima kada zbog smrti knjižnog prednika knjižno pravo prijeđe na nasljednike. Nasljednikovi vjerovnici mogu tada ishoditi osiguranje svoje tražbine prema utvrđenom nasljedniku i bez prethodnog upisa nasljednika.

Question 23

Što je to načelo javnosti?

Što je načelo javnosti u formalnom, a što u materijalnom smislu?

Što je to sloboda uvida u zemljišne knjige?

Što je to Predmnijeva o poznavanju zemljišnoknjižnog stanja? Je li ona oboriva?

Kako i kada djeluje Predmnijeva o potpunosti i valjanosti, istinitosti zemljišnoknjižnog stanja? Je li ona oboriva?

Answer 23

Načelo javnosti znači da su zemljišne knjige javne, jer je sadržaj zemljišnih knjiga svima dostupan, a upis u njih svima slobodan-načelo javnosti u formalnom smislu.

Načelo javnosti zemljišnih knjiga znači i to da zemljišne knjige, izvaci, ispisi i prijepis iz nje uživaju javnu vjeru glede potpunosti, istinitosti, valjanosti svog sadržaja i imaju dokaznu snagu javnih isprava-načelo javnosti materijalnom smislu.

U skladu sa načelom javnosti u formalnom smislu svatko može zahtijevati uvid u zemljišnu knjigu i sve pomoćne popise u nazočnosti voditelja zemljišne knjige i iz nje dobiti izvatke odnosno ispise i prijepise-sloboda uvida u zemljišne knjige.

Pravo uvida u zemljišne knjige je potpuno neograničeno, jer za ostvarivanje uvida nije potrebno dokazivati niti učiniti vjerojatnim postojanje zato nekog interesa pravne ili koje druge naravi. Pravo uvida i pravo traženja izvadaka, prijepisa i službenih potvrda proteže se na sve sastavne dijelove zemljišne knjige u širem smislu-glavnu knjigu, zbirku isprava, pomoćne popise i katastarske planove. Kod ručno vođene zemljišne knjige uvid se može ostvariti osobno ili putem zastupnika neposrednim uvidom u zemljišnu knjigu ili posredno budem izvatka-ovjerenog prijepisa sadržaja određenog zemljišnoknjižno uloška koji na zahtjev izdaje voditelj zemljišnih knjiga. Kod EOP –zemljišne knjige uvid se vrši izdavanjem Ispisa iz baze zemljišnih podataka. Ispis iz baze zemljišnih podataka zamjenjuje izvadak iz zemljišne knjige. Ispis iz baze zemljišnih podataka izdaju zemljišnoknjižni sudovi, tijela nadležna za katastar zemljišta, javni bilježnici, odvjetnici i to za sve nekretnine u republici Hrvatskoj.

Iz načela javnosti u formalnom smislu, to jest iz pravila da su zemljišnoknjižni podaci dostupni svima i da je pravo uvida u njih neograničeno, proizlazi dužnost svake zainteresirane osobe, svakog sudionika u pravnom prometu nekretnina da se obavijesti od zemljišnoknjižnom stanju. Nepoznavanje zemljišnoknjižnog stanja nikoga ne ispričava, a poznavanje zemljišnoknjižnog stanja za svakog se i uvijek pretpostavlja. Glede poznavanja zemljišnoknjižnog stanja vrijedi neoboriva Predmnijeva - presumptio iuris et de iure - o poznavanju zemljišnoknjižnog stanja.

Na neoborivoj predmnijevi o poznavanju zemljišnoknjižnog stanja osniva se i pravilo o poštenju, dobroj vjeri stjecatelja prilikom stjecanja knjižnih prava. Poštenje pri stjecanju knjižnih prava može se odnositi jedino na ispričivo nepoznavanje izvanknjižnog stanja to jest prava i činjenica koje u zemljišnim knjigama uopće nisu upisani, premda su mogle biti.

U skladu s načelom javnosti materijalnom smislu, zemljišne knjige uživaj u javnu vjeru da je njihov sadržaj potpun i istinit, valjan. Po tom se načelu smatra da zemljišne knjige istinito i potpuno održavaju činjenično i pravno stanje nekretnina-pravna Predmnijeva o istinitosti i potpunosti zemljišnih knjiga.

U slučajevima kada zemljišnoknjižno stanje nije potpuno ili nije valjano, u odnosu na poštene stjecatelje knjižnih prava koji su bili u dobroj vjeri i postupali s povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga Predmnijeva u potpunosti valjanosti, istinitosti zemljišnoknjižnog stanja djeluje kao neoboriva. Djelovanje te neoborive predmnijeve u odnosu na poštene stjecatelje proizvodi važne materijalno pravne učinke za stjecanje stvarnih prava na nekretninama u korist poštenih stjecatelja. Učinke djelovanja načela javnosti u materijalnom smislu određuje načelo povjerenja.

Question 24

Što je načelo povjerenja?

Kad nastupaju pravni učinci načela povjerenja u istinitost? U čemu se oni sastoje?

Kad nastupaju pravni učinci neoborive predmnijeve o potpunosti? Čemu se oni sastoje?

Kakav mora biti pošteni stjecatelj glede stjecanja knjižnog prava po načelu povjerenja s obzirom na pravnu osnovu na temelju koje je upisao svoje pravo u zemljišnu knjigu?

Answer 24

Načelom povjerenja štite se poštene 3. osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunosti istinitost zemljišnoknjižno stanja u slučajevima kada se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od stvarnog, Zbiljskog pravnog stanja nekretnina. Ono djeluje u dva smjera-pozitivnom, kao načelo povjerenja u istinitost, i u negativnom, kao načelo povjerenja u potpunosti.

Pravni učinci načela povjerenja u istinitost nastupaju kada se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od izvanknjižnog zbog toga što je u zemljišnoj knjizi nevaljanim, neistinitim upisom kao nositelj knjižnog prava upisana osoba koja nije stvarni, izvanknjižni nositelj tog prava ili kojom je knjižno pravo upisano sa sadržajem, opsegom ili prvenstvenim redom koji se razlikuju od njegova stvarnog, izvanknjižnog sadržaja, opsega ili prvenstvenog reda. Tada u odnosu na poštenog stjecatelja djeluje neoboriva Predmnijeva da je glede tog upisa zemljišnoknjižno stanje valjano, istinito odnosno da ono što je upisano u zemljišnoj knjizi postoji.

Pravni učinci neoborive predivni jebe o istinitosti sastoji se u Tome da će pošteni stjecatelj koji je postupao s povjerenjem u istinitost prednik ovog upisa steći knjižno pravo iako ono u zemljišnoj knjizi nije upisano u korist njegova Zbiljskog, stvarnog nositelja, odnosno premda onaj učio je koristan bilo upisano nije bio njegov zbiljski pravni ovlaštenik.

Pravni učinci načela povjerenja u potpunost nastupaju kada je zemljišnoknjižno stanje nepotpuno jer u zemljišnoj knjizi nisu upisana sva prava i pravne činjenice glede određene nekretnine koje inače mogu biti predmet upisa u zemljišnu knjigu. Tada u odnosu na poštenog stjecatelja knjižnog prava djeluje neoboriva Predmnijeva da je zemljišnoknjižno stanje potpuno, da na nekretnini ne postoje knjižna prava i pravne činjenice koje nisu upisane u zemljišnoj knjizi, premda su mogle biti upisane.

Pravni učinci neoborive Predmnijeve o potpunosti sastoji se u Tome da će pošteni stjecatelj koji je postupao s povjerenjem u potpunosti zemljišnoknjižnog stanja steći knjižno pravo neopterećeno neupisanim pravima i pravnim činjenicama, odnosno bez svega onoga što u času kada je pošteni stjecatelj zahtjevao upis nije bilo upisano, a moralo je biti da bi djelovalo prema trećima.

Pošteni stjecatelj bit će pravno zaštićen glede stjecanja knjižnog prava jedino ako je, postupajući u dobroj vjeri, upisao svoje pravo u zemljišnu knjigu i to na temelju valjane pravne osnove koja može biti pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnih prava na nekretninama.

Question 25

Što je to načelo privole-načelo konsenzusa?

Kako svoj pristanak na upis daje osoba koja stječe neko pravo?

Kako svoj pristanak na upis daje osoba čije se pravo ograničava ili prestaje?

Kada se daje klauzula intabuLandi i koje je isprave moraju sadržavati?

Answer 25

Načelo privole-načelo konsenzusa određuje da se Upisi u zemljišne knjige mogu provoditi samo uz obostranu privolu osobe koja upisom stječe pravo i osobe čije se pravo upisom ograničava, prenosi na drugoga ili ukida. Ako se zatraženim upisom mijenja prvenstveni red, sadržaj, opseg i drugo već uknjiženih prava, za provedbu upisa potreban je i pristanak osoba u čiju su korist upisana ta prava. Isto načelo vrijedi i za ispravljanje već provedenih upisa, koji se mogu ispraviti jedino ako na to pristanu sve zainteresirane osobe.

Osoba koja upisom stječe neko pravo, svoju privolu za provedbu upisa daje već samim podnošenjem prijedloga da se u njezinu korist upiše knjižno pravo. Time ona posredno izriče svoj pristanak da se pravo u njezinu korist upiše u zemljišne knjige, da tim upisom glede tog prava nastupe određeni pravni učinci, te dobrovoljno započinje zemljišnoknjižni postupak za upisivanje svog prava u zemljišne knjige.

Osoba čije se pravo upisom ograničava ili prestaje, svoj pristanak za upis daje u klauzuli intabulandi-izričitoj i strogo formalno i izjavi da pristaje na uknjižbu kojom se njezino pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu. Izričiti pristanak za upis u obliku klauzule intabulandi potreban je kada se na osnovi isprava kojima su stranke dobrovoljno raspolagale svojim knjižnim pravima zahtjeva uknjižba, upis, kojim se knjižna prava stječu, prenose ili prestaju bez posebnog Nakladnog opravdanja. Klauzulu intabulandi moraju sadržavati privatne isprave i javne isprave o pravnim poslovima koje su u okviru svojih ovlaštenja sastavili nadležno državno tijelo ili javni bilježnik.

Question 26

Što je to načelu zakonitosti-načelo legaliteta?

Koje pretpostavke sud mora utvrditi?

Ako je neki drugi sud ili drugo nadležno tijelo odredilo zemljišnoknjižni upis, Što ispituje zemljišnoknjižni sud?

Answer 26

Načelo zakonitosti-načelo legaliteta-određuje da je zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti obvezan ispitati postoji li sve zakonske pretpostavke za upis u zemljišne knjige. Ako neka od propisanih zakonskih pretpostavki nije ispunjena, zemljišnoknjižni će sud odbiti prijedlog za upis. Zemljišnoknjižni sud mora utvrditi:

• Može li se upis provesti s obzirom na stanje u zemljišnoj knjizi glede predmeta upisa, postoje li s obzirom na zemljišnoknjižno stanje zapreke zahtjevanom upisu
• Postoje li osnove za sumnju jesu li osobe protiv kojih se zahtjeva upis sposobne raspolagati predmetom upisa, te jesu li osobe koje zahtijevaju upis na to ovlaštene
• Proizlazi li utemeljenost prijedloga iz sadržaja podnesenih isprava
• Imaju li isprave oblik koji se zahtjeva za provedbu traženog upisa

Ako je neki drugi sud ili drugo nadležno tijelo odredilo zemljišnoknjižni upis, zemljišnoknjižni će se sud ograničiti samo na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo, te je li upis provediv s obzirom na stanje u zemljišnoj knjizi. O Tome postoje li ostale pretpostavke upisa odlučuje sud ili nadležno tijelo koje odlučuje o upisu.

Question 27

Što je to načelo prvenstva?-Načelo prioriteta

Koji je njegov smisao i cilj?

Kako se određuje redoslijed izvršavanja knjižnih prava na istoj nekretnini?

Kada knjižna prava imaju isti prvenstveni red, i koja onda među njima imaju prednost nad drugima?

Answer 27

Načelo prvenstva, načelo prioriteta, od uređuje pravne učinke upisa prema drugim upisima ovisno o vremenskom redoslijedu kojim su Upisi provedeni.

Smisao i cilj ovog načela je da određivanjem prvenstvenog reda upisa knjižnih prava koja postoje na istoj nekretnini uredi redoslijed njihova stjecanja i ostvarivanja.

Redoslijed izvršavanja knjižnih prava na istoj nekretnini određuje se prema mjestu koje svako od tih prava imao prvenstvenom redu. Prvenstveni redu upisa u zemljišnu knjigu utvrđuje se prema času kojem je zemljišnoknjižnim sudu stigao prijedlog za upis odnosno odluka drugog suda ili tijela kojom se određuje upis, jer se upis smatra provedenim u času kad je zemljišnoknjižnim sudu stigao prijedlog za upis.

Po načelu prvenstva, stoga, redoslijed izvršavanja knjižnih prava na istoj nekretnini ovisi o vremenskom redoslijedu podnošenja prijedloga za njihov upis. Knjižno pravo za koje je ranije podnesem prijedlog za upis imat će ranije, bolje mjesto u prvenstvenom redu od onih prava za koja je kasnije podnesem prijedlog za upis. Knjižno pravo na ranijem mjestu prvenstvenom redu ostvarivat će se kao da druga prava, upisana poslije njega, ne postoji.

Ako je zemljišnoknjižnim sudu istodobno stiglo više prijedloga za upis, upisana prava imat će isti prvenstveni red. To znači da će se sva ta prava ostvarivati istodobno i to razmjerno svojoj vrijednosti i vrijednosti ostalih prava s istim redom prvenstva prema vrijednosti nekretnine koja je objekt tih prava.

Question 28

Kako dolazi do promjene prvenstvenog reda i kada?

Što je to načelo klizećeg ranga? Koje još nazive ima?

Što je to ustup prvenstvenog reda? Koje nazive još ima?

Kako se provodi ustup prvenstvenog reda? kad i u kojem slučaju je potreban pristanak trećih osoba kod provođenja upisa ustupa prvenstvenog reda?

Answer 28

Do promjene prvenstvenog reda može doći na nekoliko načina. Prije svega samim brisanjem prava koje je bilo na ranijem, boljem mjestu u redu prvenstva. Tada se pravo koje je bilo iza njega odmah pomiče unaprijed u svom prvenstvenom redu-načelo klizećeg ranga, načelo vremenskog prvenstvenog reda.

Druga je mogućnost da nositelji knjižnih prava sporazumno, na temelju pravnog posla, promjene prvenstveni red svojih prava-ustup prvenstvenog reda, cesija prvenstvenog reda, Prioritetna cesija. Kod ustupa prvenstvenog reda pravo koje stupa naprijed stječe prvenstveni red prava koje stupa natrag. Ustup prvenstvenog reda zapravo je zamjena prvenstvenog reda između pojedinih prava upisanih na istoj nekretnini, pri čemu se ne mijenja opseg i prvenstveni red ostalih upisanih prava.

Do ustupa prvenstvenog reda dolazi uknjižbom ili predbilježbom ustupa prvenstva koja se provodi na temelju sporazuma nositelja knjižnih prava koja mijenjaju prvenstveni red. Za ustup prvenstvenog reda potreban je obostrani pristanak nositelja prava koja mijenjaju prvenstveni red s obzirom da ustup prvenstvenog reda ne bi smio ni na koji način štetiti pravima koja su upisana između prava koja mijenjaju prvenstveni red kao ni pravima koja se odnose na prava koja mijenjaju prvenstveni red, u nekim je slučajevima za ustup potreban i pristanak drugih nositelja knjižnih prava na odnosnoj nekretnini. Ako je pravo koje stupa naprijed u svom opsegu veće od prava koje stupa natrag, a nositelji tih prava žele da pravo stupi naprijed u svom punom opsegu, potreban je pristanak nositelja knjižnih prava koja su upisana između njih. Ako je pravo koje stupa natrag hipoteka, potreban je i pristanak vlasnika nekretnina, a ako je pravo koje stupa natrag opterećeno pravom 3. potreban je i njegov pristanak.

Question 29

Ustup prvenstvenog reda može biti ograničen i neograničen. Objasni kada dolazi do jednog, kada do drugog.

Answer 29

Ustup prvenstvenog reda može biti neograničen ili ograničen.

To će ovisiti o Tome stječe li pravo koje stupa naprijed novi prvenstveni red za cijeli svoj sadržaj i opseg ili ne. Ustup će biti neograničen kada pravo koje stupa naprijed za cijeli svoj sadržaj i opseg to jest neograničeno stječe novi prvenstveni red. To će uvijek biti kada između prava koja mijenjaju prvenstveni red nisu upisana druga knjižna prava, već ta prava neposredno dolaze jedno iza drugog. Ako su međutim između ta dva prava uknjižena još neka prava, do neograničenog ustupanja može doći jedino ako na to pristanu svi čija su prava upisana između prava koja mijenjaju prvenstveni red. Takav pristanak je potreban jedino ako bi ustupanjem prvenstvenog reda sve te osobe bile oštećene pri ostvarivanju svojih knjižnih prava, jer je pravo koje stupa naprijed veće po svom opsegu ili sadržaju nego pravo koje stupa natrag.

Kad u slučajevima u kojoj se zahtjeva pristanak nositelja između upisanih knjižnih prava njihovog pristanka nema, ustup prvenstvenog reda može biti samo ograničen. Tada ustup prvenstvenog reda ni na koji način ne može pogoršati položaj između upisanih nositelja knjižnih prava. Zbog toga će pravo koje stupa naprijed steći novi prvenstveni red samo u granicama opsega i sadržaja koje je imalo pravo koje je stupilo natrag. Ostatak prava koje je stupila naprijed ostaje i dalje se ranijim redom prvenstva, ali ipak ispred prava koje je prešlo natrag, osim ako drugačije nije ugovoreno.

Question 30

Što kaže načelo potpunosti?

Answer 30

U skladu sa načelom potpunosti zemljišne knjige pružaju prikaz cjelokupnog pravnog stanja glede određene nekretnine. Provedbom zemljišnoknjižnog upisa o nekretninama, o nositeljima stvarnih prava na nekretninama, osobnim ograničenjima u raspolaganju nekretninama, ograničenjima prava vlasništva, o tuđim stvarnim pravima na nekretninama i nositeljima tih prava postaje vidljivo potpuno i načelno točno pravno stanje nekretnina bitno za pravni promet.

Question 31

Što određuje načelo određenosti?

Answer 31

Načelo određenost i zahtjeva da svaki upis u zemljišne knjige bude samostalna i potpuno određena pravna cjelina, odnosno da sam upis bude potpuno određen. Upisi moraju biti točno i nedvosmisleno određeni u pogledu nekretnina koje u zemljišnim knjigama moraju biti upisane u skladu s podacima u katastru zemljišta. Upisi moraju biti jasno određeni i s obzirom na vrstu upisa, prava koja se upisuju, njihov bitni sadržaj, isprave na temelju koji su provedeni, na subjekte knjižnih prava. Pored toga posebno je važno da Upisi budu točno vremenski određeni, jer točno označavanje tih podataka je važno za utvrđivanje prvenstvenog reda upisanih knjižnih prava.

Question 32

Što određuje načelo preglednosti?

Answer 32

Načelo preglednosti određuje da zemljišne knjige moraju biti uređene tako da se iz njih može lako i brzo saznati cjelokupno pravno stanje upisanih nekretnina. Ovo se načelo ostvaruje, prije svega, podjelom zemljišne knjige na glavnu knjigu i zbirku isprava te podjelom glavne knjige na zemljišnoknjižne uloške koji su razdijeljeni u 3 lista i vode se po sustavu realnih folija.

Preglednost upisa postiže se sustavom dvoknjiženja jer se svaki upis provodi u glavnoj knjizi upisom bitnog sadržaja prava, dok se u zbirci isprava pohranjuju isprave na osnovu kojih je upis proveden i koje sadrže sve elemente za određivanje sadržaja upisanog prava. Sustavom trodiobe zemljišnoknjižnog uloška zakonom je točno određeno koji se podaci o nekretninama i pravima na njima upisuju u pojedini dio uloška čim se postiže da su svi Upisi koji se odnose na pojedinu vrstu knjižnih prava ili pravnih činjenica skupljeni na istom mjestu, na istom listu zemljišnoknjižnog uloška.

Question 33

Od čega se sastoji zemljišna knjiga?

Što je zemljišna knjiga užem, a što zemljišna knjiga u širem smislu?

Answer 33

Zemljišna se knjiga sastoji od glavne knjige i zbirke isprava, a uz svaku se zemljišnu knjigu vode posebni pomoćni popisi i katastarski planovi. Sve te knjige, zbirke, popis i drugo koje služe u zemljišnoknjižno poslovanju, smatraju se zemljišnom knjigom u širem smislu.

Glavna knjiga i zbirka isprava smatraju se zemljišnom knjigom u užem smislu jer se u njih upisuju nekretnine i prava na nekretninama i ono što je u njima upisano mjerodavno je za pravni promet nekretnina.

Question 34

Što je glavna knjiga?

Što se u nju upisuje?

Gdje se glavne knjige vode?

Answer 34

Glavna knjiga je dio zemljišne knjige u kojoj se upisuju nekretnine i promjene na nekretninama te stvarna prava na nekretninama i promjene tih prava.

U glavnu knjigu se upisuju sva zemljišta jedne katastarske općine. Za svaku se katastarsku općinu vodi posebna glavna knjiga. U glavnu knjigu se upisuju sve zemljišta jedne katastarske općine koja mogu biti u pravnom prometu, odnosno koja su sposobna biti objektom knjižnih prava.

U glavnu se knjigu može upisati i opće dobro, ali samo na prijedlog osobe koja na Tome ima pravni interes-naprimjer, ima koncesiju na općem dobru.

Question 35

Zašto je glavna knjiga najvažniji dio zemljišne knjige?

Koje značenje imaju Upisi u glavnu knjigu, a koje u druge dijelove zemljišne knjige u širem smislu?

Answer 35

Glavna knjiga je najvažniji dio zemljišne knjige, jer se sve promjene na nekretninama, prava i njihove promjene, te činjenice važne za pravno stanje nekretnina upisuju samo u glavnoj knjizi. Zemljišnoknjižni se Upisi provode samo u glavnoj knjizi.

Kada zakon određuje da se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju ili prestaju upisom u zemljišnu knjigu ta se pretpostavka ispunjava upisom u glavnu knjigu.

Kada je knjižno pravo stečeno izvanknjižno, na temelju zakona, nasljeđivanjem, odlukom državnog organa, stjecatelj prava ovlašten je zahtijevati upis stečenog prava u zemljišnu knjigu koji se provodi samo upisom uglavnom knjigu.

Upisi u druge dijelove zemljišne knjige u širem smislu-naprimjer, u pomoćne popis, imaju samo deklarativni, pomoćni karakter. Oni služe za objašnjavanje upisa provedenih u glavnoj knjizi, Naprimjer, isprave položene u zbirci isprava,te olakšavaju pronalaženje podataka u glavnoj knjizi-naprimjer pomoćni popisi.

Question 36

Kako se U glavnu knjigu upisuju zemljišnoknjižni podaci kod ručno vođenih zemljišnih knjiga?

Answer 36

Kod ručno vođene zemljišne knjige glavna se knjiga vodi tako da se u uvezane Tomove knjiga ručno upisuju zemljišnoknjižni podaci. Kod ručno vođene zemljišne knjige svi Upisi koji se odnosi na pojedinu nekretninu, kako oni koji su izbrisani tako i oni koji se odnose na postojeće pravno stanje nekretnine koncentrirani su na istom mjestu. Tako se na istom mjestu mogu pronaći svi podaci o pravnom stanju određene nekretnine, i oni koji se odnose na prošlo i oni koji se odnosi na postojeće pravno stanje.

Question 37

Kako se glavna knjiga vodi kod EOP-zemljišne knjige?

Što je popis upisa, a što popis izbrisanih upisa?

Answer 37

Kod EOP-zemljišne knjige glavna se knjiga vodi isključivo elektroničkom obradom podataka tako da se Upisi pohranjuju u bazu zemljišnih podataka šta ima značenje provedbe upisa. Radi bolje preglednosti glavna se knjiga, kao dio EOP zemljišne knjige i baze zemljišnih podataka, u pravnom smislu sastoji od dva dijela:

• Popisa upisa i-
• Popisa izbrisanih upisa

Popis upisa i popis izbrisanih upisa zajedno čine glavni knjigu kod EOP zemljišne knjige i dio su baze zemljišnih podataka.

Popis upisa dio je glavne knjige koji se sastoji od upisa postojećeg pravnog stanja zemljišta, te onih izbrisanih upisa koji su potrebnih za potpuni prikaz postojećeg pravno stanje zemljišta.

Drugi dio glavne knjige kod EOP-zemljišne knjige-popis izbrisanih upisa je dio glavne knjige u koji se prenose izbrisani Upisi, Upisi koji više nisu nužni za prikaz postojećeg pravnog stanja zemljišta, te u koji se unose podaci o provedbi svih upisa u popisu upisa.

Oba su popisa, kao dijelovi glavne knjige, pravno izjednačeni. I za njih vrijede sva zemljišnoknjižno načela.

Question 38

Što je glavna knjiga s obzirom na zemljišnoknjižne uloške?

Što su zemljišnoknjižni ulošci?

Što je zemljišnoknjižno tijelo?

Kako se mijenja sastav zemljišnoknjižnog tijela?

Answer 38

Glavna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka. Ona je zapravo skup zemljišnoknjižnih uložaka povezanih u jednu cjelinu u koje su upisane nekretnine jedne katastarske općine.

Zemljišnoknjižni uložak je dio glavne knjige u koji se upisuje jedno zemljišnoknjižno tijelo i sve promjene na njemu, knjižna prava koja se odnose na to zemljišnoknjižno tijelo i promjene tih prava i druga prava i činjenice čije je upisivanje uglavnom knjigu predviđeno ili dopušteno različitim zakonskim propisima.

U zemljišnoknjižni uložak upisuje se samo jedna pojedinačna nekretnina, jedno zemljišnoknjižno tijelo.

Zemljišnoknjižno tijelo je jedna ili više katastarskih čestica koje se nalaze u istoj katastarskoj općini i koju pravnom prometu imaju isti položaj, jer pripadaju istom vlasniku.

Sastav zemljišnoknjižnog tijela mijenja se otpisom pojedinih katastarskih čestica iz zemljišnoknjižnog tijela i njihovim pripisom zemljišnoknjižnom tijelu upisanom u nekom drugom zemljišnoknjižnom ulošku odnosno upisivanjem otpisanih čestica u za to osnovani zemljišnoknjižni uložak. Promjene sastava zemljišnoknjižnog tijela provodi se u posebnom zemljišnoknjižnom postupku otpisivanja i pripisivanja.

Question 39

Od koliko dijelova se sastoji zemljišnoknjižni uložak? Objasni što se upisuje u svaki od njih.

Answer 39

Zemljišnoknjižni uložak sastoji se od 3 dijela:

• Posjedovnica-upisni list, list a
• Vlastovnica, vlasnički list, list B
• Teretovnica, teretni list, list c

U posjedovnicu se upisuju svi sastavni dijelovi zemljišnoknjižnog tijela odnosno sva zemljišta, katastarske čestice, koje čine jedno zemljišnoknjižno tijelo, te katastarski podaci o njima kao što su oznaka, naziv zemljišta, kultura, površina, pobliže identifikacijske oznake za zgrade, eventualne primjedbe o karakteristikama zemljišta. U posjedovnicu se upisuju i sve katastarske promjene koje se odnose na njih-promjena katastarskog broja, naziva, površine, izgrađenosti, pokretanje postupaka za promjenu tih podataka, kao i sva javnopravna ograničenja u pravnom prometu zemljišnoknjižnog tijela koja nisu uopće naravi. Od stvarnih prava u posjedovnicu se upisuju ona stvarna prava koja postoje u korist zemljišnoknjižnog tijela ili nekog suvlasničkog dijela zemljišnoknjižnog tijela.

U vlastovnicu se upisuje vlasništvo, to jest, podaci o vlasniku nekretnine. U vlastovnicu se upisuje ime vlasnika, suvlasnika, zajedničkih vlasnika cijelog zemljišnoknjižnog tijela upisanog i opisanog u posjedovnici, kao i sve promjene glede vlasništva. Pored podataka o vlasniku zemljišnoknjižnog tijela U vlastovnicu se upisuju i ograničenja kojima je vlasnik osobno podvrgnut glede upravljanja ili raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom kao što su naprimjer maloljetnost, skrbništvo, stečaj i slično. U njoj se čini vidljivim i ograničenja raspolaganja zemljišnoknjižnim tijelom koja su inače predmetom upisa u teretovnicu, a tiču se svakog vlasnika.

U teretovnicu se upisuju stvarno i druga prava Kojima je opterećeno zemljišnoknjižno tijelo ili idealni dio nekog suvlasnika, prava stečeno na tim pravima te ograničenja u raspolaganju zemljišnoknjižnim tijelom kojima je podvrgnut svagdašnji vlasnik. U teretovnicu se upisuju Založno pravo, osobne i stvarne služnosti, realni tereti, pravo građenja, obvezna prava koja mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu. U ovaj dio zemljišnoknjižno uloška po pravilima o upisu zakupa opisuju se i koncesije osnovane na nekretninama koje su opće dobro ili javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne uprave i samouprave. U teretovnicu se uvijek upisuje i zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine.

Question 40

Što je poduložak?

Na čiji prijedlog se otvara poduložak?

Kakav je sastav Poduloška?

Answer 40

Poduložak je sastavni dio zemljišnoknjižnog uloška koji se otvara za idealni dio određenog suvlasnika i u koji se provode Upisi koji se odnose na taj idealni dio.

Podložak će se otvoriti na prijedlog svakog suvlasnika zemljišnoknjižnog tijela za njegov suvlasnički dio. Poduložak će se otvoriti i za suvlasnički dio koji je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine. Poduložak po svom sastavu potpunosti odgovara sastavu zemljišnoknjižno uloška-on sadrži posjedovnicu, vlastovnicu, teretovnicu, a na upise u podložak se na odgovarajući način primjenjuju sve odredbe o upisima u uložak.

Nakon što se otvori pod uložak, svi Upisi glede suvlasničkog dijela za koji je otvoren u provode se samo na podulošku. Na suvlasnički dio za koji je otvoren podložak odnose se i svi Upisi glede tog suvlasničkog dijela provedeni do otvaranja Poduloška, kao i svi Upisi koji se odnose na cijelo zemljišnoknjižno tijelo.

Question 41

Od čega se sastoji zbirka isprava?

Što se unosi u zbirku isprava?

Čemu služi zbirka isprava?

Answer 41

Zbirke isprava zajedno s glavnom knjigom čini zemljišne knjige u užem smislu. Ona se sastoji od isprava na temelju kojih su provođeni Upisi glavnu knjigu.

U zbirku isprava se po brojevima po kojima su provedeni Upisi u glavnu knjigu ulažu izvornici ili ovjerovljeni prijepis isprava na temelju kojih su zahtijevani i dopušteni Upisi. Prijepisi se u vezuju u sveske.

Zbirka isprava vodi se zajednički za sve glavne knjige koje se vode kod jednog zemljišnoknjižnog suda i to uvijek ručno, neovisno o Tome vodi li se zemljišna knjiga ručno ili pomoću EOP. Zbirka isprava služi objašnjavanju upisa provedenih u glavnoj knjizi, jer se uglavnom knjigu unosi samo bitni sadržaj isprave na osnovi koje je proveden upis. Svi drugi podaci vidljivi su iz zbirke isprava.

Question 42

za što se vodi zbirka zemljišnoknjižnih rješenja?

Kako se vodi zbirka zemljišnoknjižnih rješenja?

Koja je svrha zbirke zemljišnoknjižnih rješenja?

Answer 42

Zbirka zemljišnoknjižnih rješenja vodi se za EOP-zemljišnu knjigu i to uz odgovarajuću primjenu pravila za vođenje zbirke isprava.

Ona se vodi ručno, polaganjem zemljišnoknjižnih rješenja u posebnu knjigu i to po njihovim rednim brojevima. Rješenja se u vezuju u sveske.

Na taj se način ostvaruje veća sigurnost podataka u EOP-zemljišnjoj knjizi, jer se se pomoću zbirke isprava iz zbirke zemljišnoknjižnih rješenja mogu rekonstruirati svi Upisi provedeni u EOP-zemljišnoj knjizi.

Question 43

Što su to katastarski planovi?

Čemu služe katastarski plan?

Tko izrađuje katastarske planove?

Answer 43

Katastarski planovi su geodetski prikaz i nacrt zemljišta u jednoj katastarskoj općini u određenom razmjeru koji prikazuje položaj i oblik zemljišta i objekata koji se trajno nalaze na njima ili ispod njihove površine.

Oni služe za lakše snalaženje u podacima o položaju, obliku i površini zemljišta.

Katastarske planove izrađuje državno tijelo u čiji djelokrug pripada vođenje katastra zemljišta i dostavlja ih zemljišnoknjižnom sudu.

Question 44

Čemu služe pomoćni popisi?

Koji se pomoćni popisi vode uz glavnu knjigu?

Koji se pomoćni popis vode uz popis zemljišta?

Koji propis uređuje sastav i vođenje pomoćnih popisa?

Kako se pomoćni popisi vode ručno, a kako kod EOP zemljišne knjige?

Pored navedenih pomoćnih popisa, zakonom o zemljišnim knjigama ili drugim propisom može se odrediti vođenje drugih pomoćnih popisa i Upisnika. Reci koje.

Answer 44

Pomoćni popisi omogućavaju lakše i brže pronalaženje podataka upisanih u glavnoj knjizi. Pomoćni se popisi razlikuju ovisno o Tome po kojim se podacima vode. Uz svaku glavnu knjigu vodi se popis zemljišta-stvarni pomoćni popis,

stvarni registar-popis zemljišta po brojevima katastarskih čestica za jednu katastarsku općinu uz koje je upisan broj zemljišnoknjižno uloška u kojem su katastarske čestice upisani.

Uz popis zemljišta vode se i tzv osobni pomoćni popisi, imenici-abecedni popis vlasnika i nositelja prava građenja, te abecedni popis predbilježenih vlasnika uz čija je imena upisan broj zemljišnoknjižnog uloška u kojem je upisano zemljišno tijelo na kojem postoje ta knjižna prava. Sastav i vođenje pomoćnih popisa detaljno je uređeno zemljišnoknjižnim Poslovnikom.

Kod ručno vođene zemljišne knjige svi se pomoćni popisi vode ručnim upisivanjem podataka u posebne knjige, popise, koji se provode nakon što se provede upis u glavnoj zemljišnoj knjizi. Kod EOP-zemljišne knjige pomoćni se popisi vode pomoću elektroničke obrade podataka kao dio baze zemljišnih podataka. Svaka promjena u glavnoj knjizi glede broja zemljišta, broja zemljišnoknjižnog uloška i tako dalje koja se kod ručno vođene zemljišne knjige mora provesti u pomoćnim popisima, odmah je vidljiva i u odgovarajućem pomoćnom popisu kod EOP zemljišne knjige. Zbog toga se kod EOP zemljišne knjige Upisi u pomoćne popise ne moraju posebno provoditi.

Pored navedenih pomoćnih popisa, zakonom o zemljišnim knjigama ili drugim propisom-zemljišnoknjižnim Poslovnikom-može se odrediti i vođenje drugih pomoćnih popisa i Upisnika sa time da način vođenja svih pomoćnih popisa određuje ministar pravosuđa. Zemljišnoknjižni sudovi vode tako i mnoge druge upisnike i pomoćna sredstva, kao što su: dnevnik zemljišnoknjižni podnesaka-urudžbeni brojevnik, poslovni kalendar, bilježnicu za rokove, popis naručenih izvadaka, Prijepisa i službenih potvrda, opći upisnik, spisak poslanih spisa i druge popise i evidencije čije vođenje uređuje zemljišnoknjižni poslovnik.

Question 45

Što je predmet upisa u zemljišne knjige?

Kako se nazivaju prava za koja je određeno da mogu biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa?

Koja se stvarna prava na nekretninama upisuju u zemljišne knjige?

Koja se obvezna prava upisuju u zemljišne knjige?

Navedi primjer stvarnog prava koje se ne upisuje u zemljišne knjige.

Navedi primjer pravnih činjenica koje se upisuju u zemljišne knjige

Navedi primjere osobnih odnosa koji se upisuje u zemljišne knjige.

Answer 45

Predmet upisa u zemljišne knjige su sva stvarna i neka obvezna prava nekretninama, osobni odnosi nositelja tih prava i pravne činjenice čiji je upis u zemljišne knjige izričito i taksativno određen zakonom o zemljišnim knjigama ili nekim drugim zakonom.

Prava za koja je određeno da mogu biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa nazivaju se knjižna prava. Za njih je karakteristično da za svoj objekt imaju nekretnine koje se upisuju u zemljišne knjige ili prava koja postoje na upisanim nekretninama.

Po zakonu o zemljišnim knjigama predmet upisa u zemljišne knjige su vlasništvo i druga stvarna prava na nekretninama, te određena obvezna prava. Stvarna prava na nekretninama koja se upisuju u zemljišne knjige određuje u skladu s načelom zatvorenog broja stvarnih prava zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a to su:

• Pravo vlasništva
• Služnosti
• Stvarni tereti
• Pravo građenja
• Založno pravo na nekretnini-hipoteka

Od stvarnih prava se u zemljišne knjige ne upisuju samo ona koja je zakonom određeno da se ne upisuju u zemljišnu knjigu- Naprimjer, javno pravni stvarni tereti.

Obavezna prava koja mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu određuje zakon o zemljišnim knjigama, a upis određenog obveznog prava u zemljišnu knjigu može biti određen posebnim zakonom. Od obveznih prava zakon o zemljišnim knjigama određuje da se u zemljišne knjige upisuju

• Pravo nazadkupa,
• Prvokupa,
• Najma,
• Zakupa,
• I koncesije.

Od osobnih odnosa nositelja prava na nekretninama i pravnih činjenica, predmet upisa u zemljišne knjige mogu biti samo oni koji su važni za pravni položaj nositelja prava na nekretninama za sudjelovanje u pravnom prometu nekretnina, odnosno koji su mjerodavni za pravo stanje nekretnina u pravnom prometu.

Posebne odnose i pravne činjenice koji se upisuju u zemljišne knjige određuje zakon u zemljišnim knjigama, a upis određenih osobnih odnosa i pravnih činjenica uređuju i drugi propisi.

Od osobnih odnosa nositelja knjižnih prava u zemljišne knjige se upisuje na primjer:

• Maloljetnost,
• Skrbništvo,
• Produženje roditeljskog prava,
• Otvorenje otvaranje stečaja i slično.

Od pravnih činjenica u zemljišne knjige se upisuje npr:

• Da se glede knjižnog prava vodi spor,
• Da je podignuta hipotekarna tužba,
• Da je hipotekarni vjerovnik otkazao hipotekarnu tražbinu,
• Da je određena provedba ovrhe na nekretnini,
• Da je glede nekretnine sklopljen ugovor o doživotnom uzdržavanju i slično.

Question 46

Kako se knjižna prava upisuju u zemljišne knjige?

Objasni kad se koji način primjenjuje.

Answer 46

Knjižna se prava u zemljišne knjige upisuju uknjižbom i predbilježbom. Kad je za stjecanje knjižna prava potreban upis u zemljišnu knjigu kao modus, način stjecanja, on se ostvaruje provedbom uknjižbe - upisa za koji nije potrebno posebno naknadno opravdanje, ili provedbom predbilježbe, upisa koga naknadno treba opravdati.

Osobni odnosi nositelja knjižnih prava i pravne činjenice upisuju se zabilježbom. Zabilježbom se publiciraju određeni odnosi i činjenice ili se osnivaju zakonom određeni pravni učinci mjerodavni za raspolaganje knjižnim pravima i za promet nekretnina.

Question 47

Što je to tabularna isprava?
Kako je još nazivamo?
Nabroji opće pretpostavke valjanosti tabularna isprave. Objasni.
Za koje još vrste upisa vrijede opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave?

Answer 47

To je isprava odgovarajućeg oblika i sadržaja koja je podobna da se na temelju nje provede Upisi u zemljišnu knjigu. Zove se još i zemljišnoknjižna isprava.

Tabularna isprava može biti javna isprava ili privatna isprava, a da bi ona bila podobna da se na temelju nje provede upis, mora ispunjavati određene pretpostavke-opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave.

To su:

1. Isprava mora biti sastavljena u obliku propisanom za njezinu valjanost
2. U ispravi na osnovu koje se provodi upis-uknjižba ili predbilježba-knjižnog prava, njegove promjene, ograničenja ili prestanak mora zato biti vidljiv pravni temelj
3. Isprava ne smije imati očitih nedostataka koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost-u ispravi ne smije biti nejasnih mjesta, precrtavanja ili brisanja. Ako se isprava sastoji od više listova, oni moraju biti tako spojeni da se ne može umetnuti niti jedan list.
4. U ispravi moraju biti navedene osobe protiv kojih i u čiju se korist upis zahtjeva i to na način da ne postoji opasnost da ih se zamijeni sa drugima
5. U ispravi moraju biti navedeni mjesto, dan, mjeseci godina gdje i kad je sastavljena.

Uknjižba i predbilježba mogu se dopustiti samo na temelju valjanih javnih isprava koje ispunjavaju sve uopće pretpostavke valjanosti tabularna isprava. Ove pretpostavke mora ispunjavati svaka privatna isprava na temelju koje se zahtjeva uknjižba ili predbilježba.

Privatna isprava na temelju koje se zahtjeva uknjižba mora, pored toga, ispunjavati još neke dodatne, posebne pretpostavke za uknjižbu. Pravila o općim pretpostavkama valjanosti tabularne isprave na odgovarajući način se primjenjuju i glede isprava na osnovu kojih se zahtjeva zabilježba.

Zabilježba se također provodi na temelju odgovarajućih isprava koje ispunjavaju opće pretpostavke valjanosti tabularnih isprava, a kojima se dokazuje postojanje osobnog odnosa ili pretpostavke uz koje zakon veže mogućnost upisivanja određene pravne činjenice koja je predmet zabilježbe.

Question 48

Što su to postupovne-formalnopravne-pretpostavke upisa? Koji zakon ih određuje?

Samo nabroji.

Answer 48

Postupovn-formalnopravne-pretpostavke upisa određene su odredbama zakona o zemljišnim knjigama. To su:

1. Stavljanje zahtjeva za upis
2. Podnošenje isprava
3. Dozvola suda
4. Provedba upisa
5. Pravomoćnosti rješenja o upisu.

Question 49

Što je to uknjižba?

Koji su pravni učinci uknjižbe? Kada nastupaju?

Koja prava su predmet uknjižbe?

Kada je uknjižba modus, način stjecanja stvarnih prava na nekretninama?

Answer 49

Uknjižba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju bez posebnog naknadnog opravdanja. Uknjižba se naziva intabulacija kada se knjižno pravo stječe, mijenja ili ograničava-pozitivna uknjižba. Uknjižba se naziva extabulacija kada uknjižbom knjižna prava prestaju, odnosno kada se knjižna prava brišu iz zemljišne knjige-negativna uknjižba. Predmet uknjižbe su sva knjižna prava koja mogu biti predmet upisa u zemljišnu knjigu.

Pravni učinak uknjižbe sastoji se u bezuvjetnom i konačnom stjecanju, prijenosu, ograničenju ili prestanku knjižnih prava. Pravni učinci uknjižbe sastoje se i u publiciranju stvarnih prava na nekretninama, odnosno u davanju vanjske vidljivosti stvarnim pravima nekretninama, čime se osigurava njihovo apsolutno djelovanje još stvari u pretpostavke za njihovo ostvarivanje i zaštitu prema 3. osobama. Knjižna prava uknjižbu bezuvjetno i konačno stječu i određeno mjesto u redu prvenstva odnosu na ostala upisana knjižna prava. Uknjižba ima i posebno materijalno pravne značenje za stjecanje stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla.

Kada se stvarna prava na nekretninama stječu, mijenjaju ili prestaju temeljem pravnog posla uknjižba je jedan od materijalnopravnih pretpostavki takvog stjecanja, promjene ili prestanka stvarnih prava na nekretninama. Ona je tada način, modus stjecanja stvarnih prava na nekretninama.

Pravni učinci uknjižbe nastupaju odmah po njezinoj provedbi upisa, odnosno od časa kad je sudu stigao prijedlog za uknjižbu i to u onom opsegu kako je to određeno uknjižbu. Zbog toga se uknjižba ni na koji način ne mora naknadno opravdavati.

Question 50

Koje se sve pretpostavke moraju ispuniti da bi se provela uknjižba?

Answer 50

Za provedbu uknjižbe moraju se ispuniti

• materijalne pretpostavke glede knjižnog prednika,
• opće pretpostavke valjanosti tabularna isprave, te
• sve postupovne pretpostavke koje se zahtijevaju za provedbu svakog upisa u zemljišnu knjigu. Pored toga, za upis uknjižbe moraju se glede tabularne isprave na temelju koje se provodi uknjižba ispuniti i određene posebne pretpostavke.

Question 51

Koje isprave su potrebne da bi se na temelju njih mogla provesti uknjižba?

Answer 51

Isprave na temelju kojih se može provesti uknjižba mogu se podijeliti u dvije skupine:

1. Privatne isprave u pravnim poslovima glede prava na nekretninama I javne isprave u pravnim poslovima koji su sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik u granicama svojih ovlasti i u propisanom obliku, ako sadrži sve što se zahtjeva i za uknjižbu na temelju privatnih isprava. Te isprave, pored općih pretpostavke za njihovu valjanost moraju ispuniti određene posebne pretpostavke za uknjižbu:
   - Isprava mora sadržavati točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojeg se zahtjeva uknjižba
   - Isprava mora sadržavati izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu-pristanak za uknjižbu, klauzula intabulandi
   - na privatnoj ispravi na osnovi koje se zahtjeva uknjižba mora biti ovjerena istinitost potpisa. Na privatnoj ispravi je dovoljno ovjeriti potpis osobe čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu
   - Kad je privatnu ispravu potpisao opunomoćenik osobe protiv koje se zahtjeva uknjižba, da bi se dopustila uknjižba protiv opunomoćitelja, istinitost opunomoćenikovog potpisa na toj ispravi te opunomoćitelijevog potpisa na punomoći moraju biti ovjereni na način na koji se ovjerava istinitost potpisa na privatnim ispravama.

Uknjižba će se dopustiti ako opunomoćenik svoje ovlaštenje za potpisivanje privatne isprave iskaže posebnom punomoći, to jest, punomoći koja je izdana upravo za taj posao. Ako je opunomoćitelj ovlašten općom ili generičkom punomoći, punomoći izdanom za određenu vrstu poslova, punomoć u času podnošenja prijedloga za upis ne smije biti starija od jedne godine.

2. U drugu skupinu isprava na temelju kojih se može provesti uknjižba pripadaju javne isprave za koje je zakonom o zemljišnim knjigama izričito određeno da se na temelju njih može dopustiti uknjižba. To su odluke suda ili drugog nadležnog tijela i pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadrže točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis.

U Javne isprave na temelju kojih se može dopustiti uknjižba pripadaju isprave koje se u skladu s pozitivnim normama ovršnog postupka smatraju ovršnim ispravama

• ovršno od sudska odluka i ovršna sudska nagodba,
• ovršna odluka donesena upravnom postupku,
• ovršna javnobilježnička isprava kao i
• druge isprave za koje je zakonom određeno da su ovršne isprave,
• sudske odluke o dosudi nekretnina prodanih na prisilnoj prodaji,
• pravomoćna ostavinska rješenja, rješenja donesena upravnim postupcima kao na primjer, rješenje o izvlaštenju nekretnine i slično.

Question 52

Što je to predbilježba?

Kakva predbilježba može biti?

Koja je razlika između predbilježbe i uknjižbe?

Koji su učinci predbilježbe?

Koji je njezinu osnovni smisao?

Answer 52

Predbilježba je upis kojim se knjižna prava stječu, prenose, ograničuju ili prestaju pod uvjetima naknadnog opravdanja i u opsegu kojem u su naknadno opravdana. Predbilježba se provodi i kad nije moguće provesti uknjižbu, jer u trenutku podnošenja prijedloga za upis nisu bile ispunjene sve pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava za uknjižbu.

Predbilježba može biti pozitivna ili negativna, ovisno o Tome da li sve pod uvjetom naknadnog opravdanja njome stječu, mijenjaju ili ograničavaju knjižna prava-pozitivna predbilježba-ili ona prestaju-negativna predbilježba.

Predmet predbilježbe isti je kao i predmet uknjižbe. Predbilježbom se upisuju sva knjižna prava koje se upisuju i uknjižbom. Predmet predbilježbe je Suvlasništvo i ostala stvarna prava na Nekretninama, pravo prvokupa, nazadkupa, najma, zakupa, koncesije te ostala prava na nekretninama kada je to zakonom dopušteno. Predbilježbom se nabrojena prava upisuju i kad su ograničena uvjetom ili rokom.

Pravni učinci predbilježbe sastaje se u stjecanju, gubitku, ograničavanju ili prijenosu knjižnih prava pod uvjetom naknadnog opravdanja. Predbilježbom nastupaju jednaki pravni učinci kao i uknjižbom, samo što su uvjetovani naknadnim opravdanjem predbilježbe. Uvjet se sastoji u naknadnom ispunjenju pretpostavki koji nisu postojale u času podnošenja prijedloga za upis, pa se zbog toga nije mogla provesti uknjižba. Kad se naknadno te pretpostavke ostvare, odnosno kad se opravda predbilježba, predbilježba se pretvara u uknjižbu. Opravdanjem predbilježbe nastupaju svi pravni učinci uknjižbe i to ex tunc, to jest, od trenutka kad je predbilježba provedena, odnosno od časa kad je zemljišnoknjižnim sudu stigao prijedlog za upis.

Zbog toga predbilježba kao i uknjižba ima posebno materijalno pravo značenje za stjecanje stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla.

Ona je način, modus, stjecanja stvarnih prava na nekretninama na temelju pravnog posla. Njezin osnovni smisao je stjecanje prvenstvenog reda, jer se stvarno pravo smatra stečenim već od časa kad je sudu bio podnesen prijedlog za njegov upis u zemljišnu knjigu. Pravni učinci uvjetno stečenog reda prvenstva ovisit će o naknadnom opravdanju predbilježbe. Kad se predbilježba opravda, smatrat će se da predbilježeno knjižno pravo ima ono mjesto prvenstveno u redu koje je steklo u času podnošenja prijedloga za upis.

Question 53

Koje su pretpostavke za predbilježbu?

Kako dijelimo isprave na temelju kojih se može provesti predbilježba?

Koje osobine takve isprave moraju imati da bi se na temelju njih provela predbilježba?

Answer 53

Za provedbu predbilježbe moraju se ispuniti materijalne i postupovne pretpostavke, kao i za provedbu svakog zemljišnoknjižnog upisa. Predbilježba se može provesti jedino ako se upis zahtjeva protiv onoga koji je u vrijeme podnošenja zahtjeva za upis upisan kao nositelj knjižnog prava glede kojeg se zahtjeva upis ili bude istovremeno uknjižen ili predbilježen.

Kao i kod uknjižbe, za upis predbilježbe isprava mora ispunjavati sve uopće pretpostavke valjanosti tabularne isprave. Tabularna isprava na temelju koje se može dopustiti predbilježba ne mora, međutim, udovoljavati nekoj od posebnih pretpostavki za valjanost tabularne isprave za uknjižbu.

Isprave na temelju kojih se može dopustiti predbilježba mogu se podijeliti u dvije skupine:

1. U Prvu skupinu pripadaju privatne isprave o pravnim poslovima i javne isprave koje su u pravnim poslovima u granicama svojih ovlasti u propisanom obliku sastavili nadležno tijelo ili javni bilježnik koje ne udovoljavaju nekoj od posebnih pretpostavki predviđenih zemljišnoknjižnim pravilima za uknjižbu, ali ispunjavaju opće pretpostavke valjanosti tabularne isprave za zemljišnoknjižni upis.

Na temelju privatne isprave ili javne isprave koju je o pravnom poslu sačinilo nadležno tijelo ili javni bilježnik, predbilježba će se dopustiti kad:

• U Ispravi nije navedena točna oznaka zemljišta ili prava glede kojeg se zahtjeva upis
• U ispravi, a ni u posebnoj ispravi niti u prijedlogu za upis knjižni prednik nije izričito pristao na upis odnosno na ispravi nedostaje klauzula intabulandi.
• Pristanak za upis odnosno klauzula intabulandi je dana uvjetno ili oročeno
• Istinitost potpisa osobe čije se pravo upisom ograničuje, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom
• Istinitost potpisa opunomoćenika na ispravi na temelju koje se protiv opunomoćenika zahtjeva upis nije uvjerenja na način propisan posebnim zakonom
• Opća ili generična punomoć na temelju koje je opunomoćitelj potpisao ispravu na temelju koje se protiv opunomoći kelja zahtjeva uknjižba iz dana prije više od godine dana od časa podnošenja prijedloga za upis
• Istinitost potpisao punomoćje Teja na punomoći na temelju koje je opunomoćenik potpisao ispravu na temelju koje se protiv o punomoćitelja zahtjeva uknjižba nije ovjerena na način propisan posebnim zakonom.

2. U drugu skupinu isprava na temelju kojih će se dopustiti predbilježba pripadaju javne isprave za koje je zakonom o zemljišnim knjigama izričito određeno da će se na temelju njih dopustiti predbilježba. To su:
   - Pravomoćne domaće sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno utvrđuje ili dosuđuje ili bezuvjetno odbija, koje još nisu postale ovršne
   - Odluke domaćeg suda odnosno s njom izjednačene značajne odluke drugog tijela vlasti kojom se predbilježba određuje kao mjera osiguranja
   - Ostale javne isprave određene posebnim zakonom

Question 54

Što je to opravdanje predbilježbe?

Answer 54

Opravdanje predbilježbe je pravni akt kojim se naknadno uklanjaju nedostaci tabularne isprava kojih ona nije bila valjana za uknjižbu, već samo za predbilježbu.

Predbilježba provedena na temelju javnih isprava opravdava se na temelju potvrde o ovršnosti odluke suda ili drugog tijela vlasti na temelju koje je bila dopuštena.

Predbilježba provedena na temelju privatne isprave ili javne isprave o pravnom poslu koju je sastavilo tijelo ili javni bilježnik opravdava se ispravom prikladnom za uknjižbu kojom se otklanja nedostatak u ispravi radi kojeg nije bila dopuštena uknjižba.

Kad prednik nije voljan izdati ispravu kojom bi se opravdala predbilježba, predbilježba se opravdava pravomoćnom presudom donesenom u sudskom parničnom postupku pokrenutom tužbom radi opravdanja predbilježbe.

Predbilježba provedena na temelju isprave u kojoj je pristanak na uknjižbu to jest klauzula intabuLandi dana pod uvjetom ili rokom, opravdava se javnom ili javno ovjerenom ispravom kojom se dokazuje da je ispunjeni uvjeti, odnosno istekao rok.

Opravdanjem predbilježbe ona se pretvara uknjižbu i nastupaju pravni učinci uknjižbe i od tog trenutka i od trenutka kad je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnim sudu. Kad se predbilježba opravda, zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti prilikom upisa zabilježbe opravdanja izbrisati sve upise koji su bili dopušteni protiv uknjiženog nositelja knjižnog prava glede kojeg je bila provedena predbilježba nakon što je stigao prijedlog za upis predbilježbe. Izostane li opravdanje predbilježbe, predbilježba će se izbrisati na zahtjev nositelja knjižnog prava protiv kojeg je bila dopuštena. Ujedno će se izbrisati po službenoj dužnosti i svi Upisi koji su provedeni s obzirom na predbilježeno pravo. Tako će brisanjem neopravdane predbilježbe nastati pravna situacija kao da predbilježeno pravo nije bilo niti upisano u zemljišnu knjigu.

Question 55

Što je to zabilježba?

Koja je svrha zabilježbe? Što se njome publicira?

Može li se raspolagati knjižnim pravom na kojem postoji zabilježba?

Answer 55

Zabilježba je upis kojim se u zemljišnim knjigama čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da se upisuje u zemljišne knjige ili kojim se osnivaju određeni pravni učinci kada je to predviđeno zakonom.

Zabilježbom se u zemljišnim knjigama čini vidim osobni odnos i nositelja knjižnih prava i pravne činjenice mjerodavne za pravni promet nekretnina. Lomi se vrstom zemljišnoknjižno upisa ne upisuju knjižna prava, niti se zabilježbom mogu stjecati, mijenjati ili predstavljati knjižna prava. Za upis zabilježbe moraju se ispuniti sve materijalne i postupovno pretpostavke kao i za provedbu ostalih vrsta upisa. Zabilježba će se dopustiti samo protiv osobe koja je u zemljišnim knjigama upisano kao nositelj knjižnog prava glede kojega se probudi zabilježba. Za zabilježbu se također, kao pretpostavka upisa, zahtjeva i tabularna isprava koja mora ispunjavati sve uopće pretpostavke valjanosti tabularna isprava, sa time da je za pojedine vrste zabilježbe, pravilima koja ih uređuju, posebno uređeno morali tabularna isprava ispunjavati još neku dodatnu pretpostavku. Tabularna isprava neće biti pretpostavka za upis zabilježbe jedino ako je to propisom koji ju uređuje izričito uređeno ili ako to proizlazi iz naravi zabilježbe i cilja radi kojeg se provodi.

Osnovni smisao zabilježbe je da se njome evidentiraju, učini vidljivim, publiciraju određene pravno relevantne činjenice ili da osnuju određeni pravni Učinci koji se odnosi na subjekte knjižnih prava ili na sama knjižna prava, a od značenja suza pravni promet nekretnina, odnosno za stjecanje, ograničenje, postanak i prestanak zemljišnoknjižni ih prava. Zabilježbom se upisuju različita ograničenja u raspolaganju knjižnim pravima, pravne činjenice koje ukazuju na poseban pravni status određene nekretnine ili nekog knjižnog prava.

Upis zabilježbe, neovisno o Tome što je njezin predmet, ne spriječava niti zaustavlja mogućnost daljnjeg raspolaganja knjižnim pravom na kojega se zabilježba odnosi. Zabilježbom se jedino pravnu sudbinu raspolaganja knjižnim pravom na koje se odnosi zabilježba čini ovisnom o pravnim učincima provedene zabilježbe, o Tome hoće li oni i na koji način nastupiti. Zabilježbom se prema svima publicira, čini vidljivim da glede nositelja knjižnog prava ili knjižnog prava postoje neki odnosi ili činjenice koje na određeni način mogu utjecati na valjanost raspolaganja knjižnim pravom.

Question 56

S obzirom na predmet upisa, te pravne učinke koji je provode zabilježbe se mogu podijeliti na dvije osnovne skupine. Koje su to - samo nabroji.

Answer 56

1. Zabilježbe na kojima se upisuju osobni odnos i nositelja knjižnih prava pravno relevantni za pravni promet nekretnina
2. Na zabilježbe određenih pravnih činjenica koje se po izričitom zakonskom propisu mogu upisati u zemljišne knjige.

Question 57

Što se uređuje zabilježbom osobnih odnosa?

Koja je funkcija zabilježbe osobnih odnosa?

Koje pretpostavke mora ispuniti osobni odnos da bi se mogao upisati zabilježbom?

Answer 57

Zabilježbom osobnih odnosa u zemljišnoj knjizi čini se vidljivim osobni odnosi, naročito ograničenja glede upravljanja imovinom, kao i drugi odnosi i činjenice određenim zakonom.

Ovom se zabilježbom upisuju osobni odnosi nositelja knjižnih prava koji su mjerodavni za prosuđivanje statusa nositelja knjižnih prava, njihove sposobnosti i opsega ovlaštenja glede raspolaganje imovinom, kao i za prosuđivanje osobnih, subjektivnih ograničenja glede upravljanja i raspolaganja imovinom.

Zakon o zemljišnim knjigama navodi primjerice koji se osobni odnosi zabilježuju:

• Zabilježbom osobnih odnosa upisuje se da je nositelj knjižnog prava maloljetan,
• da je nositelj uknjižbu prava oduzeta poslovna sposobnost da mu je određeno skrbništvo,
• da je roditeljima nositelja knjižnog prava produženo roditeljsko pravo,
• da je nad pravnom osobom koja je nositelj knjižnog prava otvoren stečajni postupak itd.

Ovom se zabilježbom upisuje i

• promjena imena nositelja knjižnog prava,
• promjena boravišta te druge činjenice važne za utvrđivanje identiteta ili položaja nositelja knjižnog prava gleda njegovih subjektivnih mogućnosti da raspolaže svojim knjižnim pravom.

Pravni učinci zabilježbe osobnih odnosa sastoje se u publiciranju, činjenju vidljivim prema svim 3. osobama određenog osobnog odnosa nositelja knjižnog prava. Nakon što se provede zabilježba određenog osobnog odnosa nitko se ne može pozvati na to da za taj odnos, ograničenje u raspolaganju knjižnim pravom i tako dalje nije znao, niti da je morao znati.

Zabilježba osobnih odnosa ima isključivo publicitetni, deklarativni karakter. Njome nastaju osobni odnosi koji mogu biti predmet upisa zabilježbom. Da bi se upisali u zemljišnu knjigu oni već moraju postojati.

Osnovna pretpostavka da bi se određeni osobni odnos uopće zabilježio upravo jest njegov nastanak i utvrđenje od strane nadležnog tijela u zato propisanom postupku, odnosno konstituiranje određenog osobnog odnosa odluku nadležnog tijela. Kako nastali osobni odnos i nositelja knjižnih prava djeluju u pravnom prometu nekretnina i bez upisa u zemljišne knjige u odnosu prema svim osobama koje za njih znaju ili moraju znati. Zabilježbom oni, međutim, počnu djelovati apsolutno u odnosu na sve sudionike u pravnom prometu nekretnina.

Question 58

Koja je funkcija zabilježbe pravnih činjenica?

Po zakonu o zemljišnim knjigama u zemljišne se knjige zabilježuju brojne činjenice nastale tijekom zemljišnoknjižnog postupka, a izričito su uređene sljedeće:

Answer 58

zabilježbom pravnih činjenica, osnivaju se, konstituiraju pravni učinci odnosno pravni odnosi iz kojih proizlaze pravni učinci mjerodavni za pravno stanje nekretnine i za raspolaganje knjižnim pravima. Zabilježbom pravnih činjenica može se na primjer,

• osigurati prvenstveni red,
• postići apsolutno djelovanje neke pravne činjenice ili pravne radnje u odnosu na 3. osobe,
• isključiti nastupanje pravnih učinaka povjerenja,
• zasnovati zajednička odgovornost,
• ostvariti pretpostavke za određeno raspolaganje knjižnim pravom.

Ti su pravni učinci izričito uređeni pravilima koja uređuju mogućnost njihova upisivanja u zemljišnu knjigu kojima su uređene pretpostavke za njihov upis, vremensko trajanje pravnih učinaka zabilježbe te pretpostavke za njezino brisanje.

Pravne činjenice koje mogu biti predmet upisa zabilježbom nisu u zakonu o zemljišnim knjigama taksativno navedene, jer se zabilježbe određenih pravnih činjenica mogu odrediti drugim zakonom. Po zakonu o zemljišnim knjigama u zemljišne se knjige zabilježuju brojne činjenice nastale tijekom zemljišnoknjižnog postupka, a izričito su uređene sljedeće:

1. Zabilježba prvenstvenog reda kojom se osniva prvenstveni red za buduće otuđenje ili opterećenje nekretnine da bi se zato otuđenje ili opterećenje koji će se tek kasnije ostvariti, osigurao mjesto u prvenstveno. redu prema času kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za zabilježbu prvenstvenog reda
2. Zabilježba otkaza i hipotekarne tužbe kojom se upisuje da je hipotekarni vjerovnik dao svom dužniku koji je vlasnik nekretnine otkaz o kojem ovisi dospijeće tražbine osigurane hipotekom, odnosno da je hipotekarni vjerovnik podigao hipotekarnu tužbu protiv hipotekarnog dužnika radi naplate osigurane tražbine kako bi otkaz djelovao odnosno kako bi se ovrha namirenjem iz nekretnine mogla neposredno provesti i protiv svakog kasnijeg vlasnika založene nekretnine.
3. Zabilježba spora kojom se čini vidljivim da se gleda knjižnog prava pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vodi postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu knjižnog prava, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava kako bi odluka donesena u tom postupku djelovala i protiv onih koji su stekli knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnim sudu, te kako bi se promjena upisa provela na mjestu prvenstvenom redu osiguranom zabilježbu spora.
4. Zabilježba tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji kojom se upisuje da je podignuta tužba radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji poduzetih na štetu vjerovnika kako bi se ovrha na temelju presude donesene povodom tužbe mogla neposredno provesti protiv svakog kasnijeg nositelja knjižnog prava glede kojeg se radi ostvarenja tužbenog zahtjeva mora provesti neki upis.
5. Zabilježba imenovanja ili opoziva upravitelja kojom se upisuje da su suvlasnici ili zajednički vlasnici odredili upravitelja radi upravljanja nekretninom u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu, da je upravljanje nekretninom glede koje je osnovana hipoteka na plodovima povjerena određenoj osobi kao upravitelju, odnosno da je glede upravljanja određenom nekretninom određena prisilna, prinudna uprava.
6. Zabilježba odbijanja ovrhe kojom se upisuje da je odbijen prijedlog za ovrhu na nekretnini radi naplate tražbine za koju nije upisana hipoteka da bi se osigurao prvenstveni red za namirenje tražbine ako se u povodu žalbe ovrhovoditelja-vjerovnika-dopusti ovrha na nekretnini. Tada će tražbina imati prilikom namirivanja Ono mjesto u prvenstvenom redu koje joj je zabilježbom osigurano.
7. Zabilježba dosude kojom se upisuje da je obični sud u postupku ovrhe na nekretnini donio rješenje o dosudi nekretnine najboljem ponuđaču kako bi rješenje o dosudi djelovalo i protiv svakog kasnijeg stjecatelja nekretnine u čiju je korist nakon dražbe ovršenik-dužnik-raspolagao nekretninom.

Upisivanje pravnih činjenica mjerodavnih za pravni promet nekretnina određuju i brojni drugi zakoni

• zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,
• ovršni zakon,
• zakon o nasljeđivanju,
• zakona o izvlaštenju i tako dalje.

Question 59

Što znači da se neke činjenice i okolnosti koje se odnose na knjižna prava, njihove nositelje, zemljišnoknjižni postupak i slično, moraju učiniti vidljivim u zemljišnoj knjizi? zašto se ovi Upisi provode?

Answer 59

Tako se činjenice i okolnosti čine vidljivim posebnim upisom ”učiniti vidljivim” koga zemljišnoknjižni sud provodi po službenoj dužnosti kad je zakonom izričito određeno da se određena činjenica ili okolnost mora učiniti vidljivom u zemljišnoj knjizi.

Upisi se provode radi preglednosti zemljišnih knjiga, njihove bolje potpunosti, radi upućivanje na upisa provedene u nekom drugom dijelu istog ili drugog zemljišnoknjižno uloška, radi utvrđivanja promjena u sastavu, kulturi, površini zemljišnoknjižnog tijela i slično.

Question 60

Kada upis brisanja može biti konstitutivan za prestanak prava i kada je ono prestalo po nekoj drugoj osnovi različitoj od pravnog posla?

Answer 60

Upis brisanje može biti konstitutivan za prestanak prava kada je ono prestalo ponekoj osnovi različite pravnog posla. To će biti u svim onim slučajevima kada je izričito određeno zakonom da stvarno pravo koje je prestalo odreknućem, istekom roka, ispunjenja uvjeta, ukinućem, ne izvršavanjem i slično, prestaje tek kad se izbriše iz zemljišne knjige.

Question 61

Kakav zemljišnoknjižni upis mora biti da bi ostvario svoju Akvizicijsku funkciju?

Što ako nije bio takav?

Kako ovaj upis djeluje u odnosu na osobu u čiju korist je proveden, a kako na poštenog 3. stjecatelja u čiju je korist upisani nositelji raspolagao pravom?

Kako djeluje na osobu čije knjižno pravo je ovakvim upisom povrijeđeno?

Answer 61

Zemljišnoknjižni upis da bi ostvario svoju Akvizicijsku funkciju mora biti istinit, valjan. Ako u času podnošenja prijedloga za upis nije ispunjena neka od pretpostavki koja je uvjet valjanosti, istinitosti zemljišnoknjižnog upisa, ne nastupaju Akvizicijski pravni učinci upisa, to jest, ne dolazi do stjecanja stvarnih prava u korist upisanog stjecatelja.

Takav će upis biti neistinit, pa ni osoba, knjižni prednik protiv koje je upis proveden, neće njegovom provedbom prestati biti nositelj stvarnog prava na nekretnini, već će ono samo biti povrijeđeno neistinitim upisom i moći će se štititi tužbom za brisanje. U odnosu na osobu u čiju je korist proveden neistiniti upis, djelovat će samo pravni učinci koje upis proizvodi s obzirom na svoju publicitetnu funkciju.

Dok se ne dokaže suprotno, predmnijevati će se da je upisana osoba nositelj stvarnog prava na nekretnini i da je ovlaštena njim raspolagati, pa u odnosu na poštene 3. stjecatelje u čiju je korist upisani nositelji raspolagao pravom mogu nastupiti pravni učinci zaštite povjerenja.

Question 62

Kada je upis pretpostavka raspolaganja knjižnim pravom, a kada nije?

Upis izvanknjižno stečenog prava u zemljišne knjige ima posebnu važnost za daljnja raspolaganja tim pravom, kao i za njegovu zaštitu. Objasni i nabroji.

Answer 62

Akvizicijska funkcija upisa ograničena je samo na slučajeve kad se stvarna prava na nekretninama stječu, prenose, i prestaju temeljem pravnog posla te kad je zakonom određeno da je, da bi stvarna pravo prestalo i po nekoj drugoj osnovi, nužno provesti upis brisanja tog prava u zemljišnoj knjizi.

Ostalim slučajevima kad je do stvarnopravne promjene došlo izvanknjižno, to jest, bez upisa u zemljišnu knjigu upis tako nastale stvarno pravne promjene nema Akvizicijsko, konstitutivno značenje. To će biti u svim onim slučajevima kada se stvarno pravo na nekretninama stječu temeljem odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanju ili na temelju zakona, jer tada upis u zemljišnu knjigu nije materijalna pretpostavka stjecanja.

Upisom izvanknjižno stečenih prava u zemljišnu knjigu samo se daje vanjska vidljivost izvanknjižno Stečenim stvarnim pravima na nekretninama, a upis se u glavnoj zemljišni knjizi provodi na zahtjev osobe koja je izvanknjižno stekla stvarno pravo na nekretnini.

No, unatoč Tome, a upis izvanknjižno stečeno pravo u zemljišne knjige ima posebnu važnost za daljnja raspolaganja tim pravom, kao i za njegovu zaštitu.

• Upis izvanknjižno stečenog prava u zemljišne knjige pretpostavka je za daljnja raspolaganja tim pravom na temelju pravnog posla u korist drugih stjecatelja. Da bi osoba u čiju je korist nositelj izvanknjižno stečenog stvarnog prava raspolagao tim pravom na temelju pravnog posla to pravo zaista istekla, mora se upisati u zemljišnu knjigu s obzirom na to da je upis tada jedna od pretpostavki stjecanja prava. To će međutim biti moguće jedino ako je već izvanknjižni nositelj tog prava upisan u zemljišnu knjigu, jer se u skladu s načelom knjižnog prednika upis može provesti samo protiv osobe koja je kao nositelj prava već upisano u zemljišnu knjigu. Drugim riječima, tek upisom izvanknjižno stečena prava u zemljišnu knjigu, njegov izvan knjižni nositelj stječe mogućnost daljnjeg raspolaganje tim pravom na temelju pravnog posla.
• Ujedno se upisom nositelju izvanknjižno stečenog prava olakšava i dokazivanje tog prava, kao i njegova zaštita prema svim 3. osobama. Od časa kad je izvanknjižno stečeno pravo upisano u zemljišnu knjigu, činjenica njegova postojanja dokazuje se samim time što je on upisan u zemljišne knjige.
• I naposlijetku, njegovim se upisom nosite štiti od mogućnosti gubitka svog izvanknjižno stečenog prava zbog djelovanja pravnih učinaka zaštite povjerenje u potpunosti, jer će u odnosu na poštu i 3. osobe izvanknjižno stečeno pravo djelovati tek kad se upiše u zemljišne knjige. Do tada se pošteni stjecatelj može opravdati da mu nije bilo poznato niti da mu nije moglo biti poznato da pravo može postojati, pa će, ako u korist poštom stjecatelja nastupe pravni učinci načela povjerenje u potpunosti, ne upisano izvanknjižno stečeno pravo prestati.

Question 63

Što znaš u publicitetnoj funkciji upisa?

Koja prava se publiciraju upisima u zemljišnu knjigu, a koja ne?

Koja Predmnijeva je vezana uz upis knjižnog pravog zemljišnu knjigu, i kako se ona pobija?

Na publicitetnoj se funkciji upisa temelji zaštita povjerenja poštenih stjecatelja u pravnom prometu nekretnina. Objasni predmnijevu potpunosti i predmnijevu istinitosti zemljišnoknjižnog stanja. Jesu li ove predmnijeve oborive, i ako jesu do kada?

Answer 63

zemljišnoknjižnim upisima publiciraju se stvarna prava na nekretninama, da im se vanjska vidljivost nužno da bi djelovala apsolutno i da bi se mogla štititi i ostvarivati u odnosu na sve osobe. Ne publiciraju se samo ona prava na nekretninama za koja je zakonom izričito određeno da djeluju apsolutno i bez upisa u zemljišnu knjigu kao što su naprimjer,

• javno pravnih stvarni tereti,
• Zakonsko Založno pravo
• Zakonsko pravo prvokupa i slično

U tom smislu upis u zemljišnu knjigu ima isto značenje koje ima posjed za publiciranje stvarnih prava na pokretninama.

Upisom knjižnog prava u zemljišnu knjigu nastaje oboriva predmnijeva da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj knjižnog prava zaista njegov stvarni, zbiljski nositelji odnosno, da u korist upisane osobe zaista postoji upisano knjižno pravo i to s onim sadržajem, opsegom i redom prvenstva kako je to u zemljišnoj knjizi upisano.

Onaj tko je kao nositelj stvarnog prava upisan u zemljišne knjige ne mora ni na koji drugi način, osim dokazivanjem te činjenice dokazati svoje pravo. Ako netko tvrdi suprotno, može to svim dopuštenim dokaznim sredstvima dokazivati i pobijati oborivu predmnijevu koja proizlazi iz činjenice da je netko upisan zemljišnoj knjizi kao nositelj stvarnog prava.

Smatra se da zemljišna knjiga potpuno i istinito odražava činjenično i pravno stanje nekretnine. Ova Predmnijeva djeluje u dva smjera-pozitivnom i negativnom.

U pozitivnom se smjeru Predmnijeva da postoje upisana knjižna prava, pravne činjenice i osobni odnosi i to upravo u korist osoba koje su kao njihovi nositelji upisani u zemljišnu knjigu, te da upisana knjižna prava postoje upravo sa upisanim sadržajem, opsegom i redom prvenstva. Smatra se da je zemljišnoknjižno stanje istinito, valjano-predmnijeva istinitosti, valjanosti zemljišnoknjižnog stanja.

U negativnom se smjeru Predmnijeva da su u zemljišnoj knjizi upisana sva prava na nekretninama koja postoje na određenoj nekretnini, svi tereti i ograničenja, sve pravne činjenice i osobni odnosi, odnosno da ne postoji na toj nekretnini prava, pravne činjenice i osobni odnosi koji nisu upisani, premda bi da bi djelovali apsolutno, morali biti upisani. Smatra se da je zemljišnoknjižno stanje potpuno-Predmnijeva o potpunosti zemljišnoknjižnog stanja.

Predmnijeve o istinitosti i potpunosti zemljišnoknjižnog stanje su oborive. No, to će biti moguće samo ukoliko u odnosu na poštenog stjecatelja nisu već nastupili najvažniji pravni učinci publicitetne funkcije upisa-pravni učinci zaštite povjerenja.

Question 64

Što se događa kada zemljišnoknjižno stanje nepotpuno ili neistinito daje sliku o pravnom stanje nekretnine? Koji učinak to ima na poštene stjecatelje?

Answer 64

Kad je zemljišnoknjižno stanje nepotpuno, ili neistinito, dolazi do sukoba između zemljišnoknjižnog i izvanknjižnog pravnog stanje nekretnina. Vanjska slika pravnog stanja nekretnine koju pružaju zemljišne knjige ne odgovara izvanknjižnom pravnom stanju nekretnine. Pošteni stjecatelj koji su knjižna prava stekli izvodeći ih iz nevaljanih ili nepotpunih zemljišnoknjižnih upisa uživaju zaštitu svog stjecanja, ako su ispunjene sve pretpostavke za zaštitu njihova povjerenja.

Question 65

Koji su pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost?

Ima li pravo zbiljski nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom provedenom u korist prednika poštenog stjecatelja zahtijevati brisanje prednikovog neistinitog upisa, i do kada?

Što kada taj rok istekne?

Answer 65

Oni se osnivaju na neoborivoj predmnijevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je upis njegovog prednika voljan, istiniti. Smatra se da u korist upisanog pravnog prednika poštenog stjecatelja postoji knjižno pravo upravo sa onim sadržajem, opsegom, redom prvenstva kako je ono upisano u zemljišnoj knjizi premda se upis razlikuje od izvanknjižnog sadržaja, opsega ili prvenstvenog reda tog prava. Ta je Predmnijeva u odnosu na poštenog stjecatelja neoboriva pa se u odnosu na njega ona ne može pobijati nikakvim dokaznim sredstvima.

Istodobno s nastupanjem pravnih učinaka zaštite povjerenja u istinitost to jest, sa stjecanjem knjižnog prava na temelju povjerenje u istinitost zemljišnih knjiga, stvarni, zbiljski nositelj čije je knjižno pravo bilo povrijeđeno neistinitom uknjižbu prestaje biti nositelj tog prava. Kada u korist poštenog stjecatelja nastupe pravni učinci zaštite povjerenja, zbiljski nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom provedenom u korist prednika poštenog stjecatelja ne može više ni tužbom za brisanje zahtijevati stvarno pravnu zaštitu svog knjižnog prava.

Nastupanje pravnih učinaka zaštite povjerenja u istinitost uvjetovano je istekom roka u kojem se u odnosu na poštenog stjecatelja tužbom za brisanje može zahtijevati brisanje prednikovog neistinitog upisa i postavljanje prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Tek kada su istekli rokovi u kojima se i protiv poštenog stjecatelja može osporavati valjanost uknjižbe njegovog prednika stjecanje u korist poštenog stjecatelja postat će bezuvjetno i konačno, s time da će se upis smatrati konačnim unatrag već od časa kada je zahtjevan upis u korist poštenog stjecatelja.

Rokovi su određeni različito, ovisno o Tome je li osobi čije je knjižno pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbu bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika ili ne. Ako je nositelj knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno nevaljanom uknjižbu bilo dostavljeno rješenje o toj uknjižbi provedenoj u korist prednika, on mora u roku za žalbu zahtijevati zabilježbu da je uknjižba sporna, te u roku 60 dana od isteka tog roka podnijeti protiv poštenog stjecatelja tužbu za brisanje.

Ako oštećenom nositelju knjižnog prava nije dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika, protiv poštenog stjecatelja tužba za brisanje može se s uspjehom podnijeti ako nisu protekla 3 godine od kada je zatražena uknjižba u korist prednika. Nastupanje pravnih učinaka zaštite povjerenja u istinitost odgođeno je tako najkasnije do isteka 3 godine od zahtijevanja prednikove uknjižbe

Question 66

Kada je zemljišnoknjižno stanje nepotpuno?

Koji su njegovi učinci i kada nastupaju?

Je li ova Predmnijeva pobojna?

Koja knjižna prava pošteni stjecatelj stječe, a koja prava drugi nositelj gube?

Koja se neupisana prava, tereti ili ograničenja se ipak mogu suprostaviti u odnosu na poštenog stjecatelja?

Answer 66

Kad je zemljišnoknjižno stanje nepotpuno jer u zemljišnoknjižni nisu upisane sva prava koja postoje na nekretnini, a mogu biti predmetom upisa, kad nisu upisane sve pravne činjenice i osobni odnosi važni za pravni promet nekretnina, u korist poštenog stjecatelja koji je postupao s povjerenjem u potpunosti zemljišnoknjižnog stanja nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u potpunosti.

Oni se osnivaju na neoborivoj predmnijevi koja djeluje u odnosu na poštenog stjecatelja da je zemljišnoknjižno stanje potpuno. Smatra se da na određenoj nekretnini postoje samo ona prava, tereti i ograničenja, pravne činjenice i osobni odnosi koji su u času kada je zatražen upis upisani u zemljišnoj knjizi ili je iz zemljišne knjige vidljivo da je zatražen njihov upis.

Smatra se da ne postoje prava, pravne činjenice i osobni odnosi koji u času zahtijevanja upisa nisu upisani niti je zatražen njihov upis, iako mogu biti predmetom upisa u zemljišnu knjigu. Ta je Predmnijeva u odnosu na poštenog stjecatelja neoboriva, pa se u odnosu na njega ne može pobijati.

Pošteni stjecatelj koji je postupao s povjerenjem u potpunost zemljišnoknjižnog stanja, a ono je bilo nepotpuno, stječe knjižno pravo neopterećeno pravima, teretima i ograničenjima koja u času kada je u njegovu korist bio zatražen upis nisu bila upisana u zemljišnoj knjizi niti je iz zemljišne knjige bilo vidljivo da je zatražen njihov upis.

Zbog djelovanja pravnih učinaka zaštite povjerenje u potpunost pošteni stjecatelj stječe knjižno pravo opterećeno samo onim pravima, teretima i ograničenjima koji su u času podnošenja zahtjeva za upis u njegovu korist već bili upisani u zemljišnoj knjizi ili je iz zemljišne knjige bilo vidljivo da je njihov upit zatražen.

Istodobno, međutim, prava koja nisu u tom času još upisana niti je u zemljišnoj knjizi bilo vidljivo da je njihov upit zatražen prestaju, to jest, njihovi ne upisani nositelji ta prava gube.

U odnosu na poštenog stjecatelja moći će se, međutim, suprostaviti samo neupisana prava, tereti i ograničenja koja postoji na temelju zakona za koja je određeno da djeluju apsolutno i bez upisa u zemljišne knjige.

Pravni učinci zaštite povjerenja u potpunost nastupaju odmah kad se u korist poštenog stjecatelja provede upis. Zbog toga neupisani nositelji stvarnih prava na nekretninama svoje pravo da zahtijevaju upis izvanknjižno stečenih prava mogu ostvarivati samo dok u korist poštenog stjecatelja i nastupe pravni učinci zaštite povjerenja u potpunosti.

Question 67

Koje su pretpostavke za pružanje zaštite povjerenja poštenim stjecateljima? nabroji i objasni.

Answer 67

Pretpostavke za pružanje zaštite povjerenja poštenim stjecateljima iste su, neovisno o Tome radi li se o zaštiti povjerenja u istinitost ili u potpunost zemljišnih knjiga. Da bi nastupili pravni učinci zaštite povjerenja, odnosno da bi došlo do stjecanja na temelju zaštite povjerenja potrebno je da se ostvare slijedeće pretpostavke:

1. Zemljišnoknjižno stanje mora biti nepotpuno ili mora biti neistinito, nevaljano, različito od izvanknjižnog stanja.
2. Stjecatelj koji je svoje pravo izveo iz nepotpunog ili neistinitog prednikovog upisa mora biti pošten, u dobroj vjeri. On mora u dobroj vjeri postupati s povjerenjem u potpunosti istinitost zemljišnoknjižnog stanja, ne znajući da ono što je upisano nije potpuno, odnosno da je različito od izvanknjižnog stanja. Stjecatelj će se smatrati poštenim, u dobroj vjeri ako, s obzirom na podatke iz zemljišne knjige, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da zemljišnoknjižno stanje nije nepotpuno ili istinito. Poštenje stjecatelja se Predmnijeva, a stjecatelj mora biti pošten i u času sklapanja pravnog posla i u času zahtijevanje upisa u svoju korist. Da bi se stjecatelj smatrao poštenim, mora kod stjecanja upotrijebiti dužnu pažnju potrebnu za takav način stjecanja u pravnom prometu. Dobra vjera se može odnositi samo na nepoznavanje izvanknjižnog stanja, jer glede poznavanja Zemljišnoknjižnog stanja vrijedi neoboriva predmnijeva da je ono svakom poznato i da se nitko ne može ispričavati da nije znao niti da je mogao znati za ono što je u zemljišnim knjigama upisano. Samo nepoznavanje izvanknjižnog pravnog stanja nekretnine može biti ispričivo i neskrivljeno. Stjecatelj će se smatrati nepoštenim ako je znao za neslaganje zemljišnoknjižnog i izvanknjižnog stanja nekretnine ili kad mu je to ostalo nepoznato zbog njegove nepažnje. On će biti nepošten ako je kod stjecanja propustio redovitu i uobičajenu prosječnu pažnju koju je u svakom slučaju kod takvog stjecanja morao imati i s kojom bi bez sumnje odmah mogao ustanoviti nevaljanost ili neistinitost zemljišnoknjižnog upisa. Stjecatelj, da bi bio u dobroj vjeri, ne mora, osim uvidom u zemljišnu knjigu, na neki drugi način ispitivati kakvo je pravno stanje nekretnine, je li ono istinito ili potpuno. Nedostatak dobre vjere ne može se, naime, predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao knjižno stanje.
3. Pošteni stjecatelj kao singularni sukcesor knjižnog prednika mora stvarno pravo na nekretnini steći na temelju pravnog posla koji može biti pravna osnova za derivatno stjecanje stvarnog prava na nekretnini, odnosno za stjecanje stvarnih prava na temelju pravnog posla. Pri Tome nije odlučno radi li se o naplatnom ili besplatnom pravnom poslu. Pravni posao mora biti valjan, mora ispunjavati sve pretpostavke valjanosti koji su prema odredbama materijalnog prava određene kao nužne da bi taj pravni posao bio valjana pravna osnova za derivativno stjecanje stvarnih prava na nekretnini.
4. U korist poštenog stjecatelja mora se provesti upis stjecanja knjižnog prava za čiju su provedbu ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke određene zemljišnoknjižnim pravom i to upis koji po pravima materijalnog prava predstavlja valjani način stjecanja stvarnih prava na nekretnini na temelju pravnog posla.

Question 68

Tko su stranke, a tko je nadležan za vođenje zemljišnih knjiga i rješavanje
u zemljišnoknjižnom postupku?

Answer 68

Za vođenje zemljišnih knjiga i rješavanje zemljišnoknjižnih stvari u prvom stupnju stvarno su nadležni općinski sudovi. Sud prvog stupnja nadležan za vođenje zemljišnih knjiga naziva se zemljišnoknjižnim sudom, s time da u tom sudu zemljišne knjige vodi poseban zemljišnoknjižni odjel. Mjesno nadležan sud za rješavanje u zemljišnoknjižnim stvarima je onaj sud koji vodi zemljišnu knjigu u kojoj se treba provesti upis, ako zakonom nije što drugo određeno. Taj sud kao prvostupanjski nadležan je za donošenje rješenja o upisu i za provedbu dopuštenog upisa. Zemljišnoknjižni postupak i postupak vođenja zemljišnih knjiga pod nadzorom suca vodi voditelj zemljišnih knjiga ili zemljišnoknjižni službenik-zemljišnoknjižni namještenik-kojega za to odredi voditelj zemljišnih knjiga. U žalbama protiv odluka zemljišnoknjižnog suda kao drugostupanjski sud odlučuje mjesno nadležni Županijski sud.

Stranke u zemljišnoknjižnom postupku su osoba u čiju se korist provodi zemljišnoknjižni upis, te osoba-nositelj knjižnog prava protiv koje se taj upis treba provesti. Kad je prijedlog za upis podnijelo za to ovlašteno državno tijelo, ono u zemljišnoknjižnom postupku ima položaj stranke. Upis uknjižbe ili predbilježbe ovlaštene su zahtijevati svaka fizička ili pravna osoba koja bi upisom stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo. Prijedlog za upis zabilježbe ovlaštena je podnijeti osoba koja ima pravni interes za provedbu takvog upisa ili je posebnim propisom na to ovlaštena. Osobe ovlaštene za podnošenja prijedloga za upis mogu prijedlog za upis podnijeti preko druge osobe koja je zato ovlaštena-punomoćnika, zakonskog zastupnika i slično. Prijedlog za upis uknjižbe ili predbilježbe se podnosi protiv osobe koja je u času podnošenja prijedloga za upis upisana kao nositelj knjižnog prava koje se upisom mijenja, ograničava ili prestaje.

Question 69

tko pokreće zemljišnoknjižni postupak?

Kakav oblik sadržaj i priloge mora imati prijedlog za upis?

Koje i kakve isprave se moraju predložiti prijedlogu za upis?

Answer 69

Zemljišnoknjižni postupak se pokreće na prijedlog stranaka ili nadležnog tijela. Zemljišnoknjižni sud ne može po službenoj dužnosti pokrenuti zemljišnoknjižni postupak niti provoditi upis u zemljišnu knjigu osim ako zakonom nije drugačije određeno. Zemljišnoknjižni sud može samo preporučiti strankama da zahtijevaju upis ako je nađe da bi ga bilo svrhovito provesti u zemljišnoj knjizi.

Prijedlog za upis mora imati određeni oblik, sadržaj i priloge. Može ga se podnijeti u pismenom obliku ili usmeno na zapisnik kod zemljišnoknjižnog suda. Podnošenje prijedloga za upis mora se odmah učiniti vidljivim-plomba-u onom mjestu u zemljišnoknjižnom ulošku gdje bi se upis trebalo provesti. Plomba se probudi navođenjem dana i vremena kad je prijedlog stigao sudu te brojem dnevnika zemljišnoknjižnih podnesaka pod kojim je prijedlog zaprimljen. U prijedlogu za upis mora biti izričito označeno da se upućuje zemljišnoknjižnim sudu, to jest, zemljišnoknjižnom odjelu određenog općinskog suda. U prijedlogu se mora točno navesti zemljišnoknjižni sud kojem se prijedlog podnosi, ime i adresa podnositelja prijedloga i svih osoba kojima sud mora poslati rješenje doneseno u povodu prijedloga. U njemu moraju biti točno i u skladu s podacima u zemljišnim knjigama označeni zemljišnoknjižni uložak u koji se mora provesti upis i oznake zemljišta-čestica-upisanih u tom ulošku. U prijedlogu mora biti vidljivo koje bi se knjižno pravo upisom steklo, ograničilo, opteretilo ili ukinulo, odnosno osobni odnos ili pravna činjenica čiji se Upis zahtjeva, te koja se vrsta upisa zahtjeva. Jednim se prijedlogom može zahtijevati više upisa. To će biti moguće jedino ako se svi Upisi temelje na istoj ispravi, ako se zahtjeva upis istog knjižnog prava u više zemljišnoknjižnih uložaka ili ako se zahtjeva više različitih isprava u isti uložak.

Prijedlogu za upis moraju biti priložene isprave na temelju kojih se upis zahtjeva. Isprave se zemljišnoknjižnim sudu moraju predočiti u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu. Prijedlogu se može priložiti njihov prijepis koji će, nakon ovjere, uložiti u zbirku isprava. Ako su isprave sastavljene na stranom jeziku, uz njih treba priložiti prijevod ovjerovljen od ovlaštenog sudskog tumača.

Question 70

Tko odlučuje o prijedlogu za upis i kako?

U kojem obliku se donosi odluka o prijedlogu za upis?

Što znaš o rješenju o upisu?

Answer 70

Zemljišnoknjižni sud odlučuje o prijedlogu za upis bez rasprave i bez saslušanja stranaka. U prijedlogu za upis odlučuje se isključivo na osnovi navoda u prijedlogu i njegovim prilozima te stanju u zemljišnim knjigama u času podnošenja prijedloga. Za odlučivanje o prijedlogu mjerodavno je stanje u zemljišnoj knjizi u času kad je prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu. Zbog toga zemljišnoknjižni sud ne može zasnivati svoju odluku na stanju u zemljišnim knjigama koje je nastalo poslije podnošenja prijedloga niti na ispravama koje su nastale nakon podnošenja prijedloga za upis ili kojima su nakon podnošenja prijedloga za upis uređeni neki pravni odnosi glede nekretnine i knjižnih prava.

Odluku o prijedlogu za upis sud donosi u obliku rješenja nakon što je u skladu sa načelom zakonitosti pregledao prijedlog za upis, priloge i zemljišnoknjižno stanje. Rješenje o upisu zemljišnoknjižni sud donosi uvijek, neovisno o Tome je li prijedlog za upis podnesen neposredno zemljišnoknjižnom sudu ili je upis odredio neki drugi sud ili drugo tijelo u granicama svoje nadležnosti. Rješenjem o upisu zemljišnoknjižni će sud udovoljiti prijedlogu, odrediti i naložiti provedbu upisa ili će u potpunosti ili djelomično odbiti prijedlog za upis. Rješenje kojim se predlog za upis odbija mora biti obrazloženo, to jest, moraju biti navedeni razlozi odbijanja. Odbijeni se prijedlog mora zabilježiti kako bi se sačuvao prvenstveni red u slučaju da drugostupanjski sud povodom žalbe dopusti upis.

Question 71

Tko provodi upis u zemljišne knjige i po čijem nalogu?

Kako je određen redoslijed provedbe upisa?

Otkad nastupaju pravni učinci provedenog upisa?

Što znaš o izmjenama i ispravcima već provedenog upisa?

Answer 71

Upisi u zemljišne knjige provode se po nalogu zemljišnoknjižnog suda koji je izdao rješenje o upisu i prema sadržaju tog naloga. U ručno vođenu zemljišnu knjigu Upisi se provode ručnim upisivanjem sadržaja upisa na onom mjestu u zemljišnoknjižnom ulošku gdje je provedena plomba koja se po službenoj dužnosti briše prilikom provedbe upisa, odnosno zabilježbe da je prijedlog za upis proveden. U EOP-zemljišnu knjigu provodi se pohranjivanjem, unošenjem u bazu zemljišnih podataka sadržaja upisa što ima značenje provedbe upisa.

Redoslijed provedbe upisa određen je vremenskim redoslijedom podnošenja prijedloga za upis. Upis glede kojeg je ranije podnesem prijedlog za upis provest će se prije upisa glede kojeg je kasnije podnesen prijedlog za upis. Ako je glede istog zemljišnoknjižnog tijela stiglo više prijedloga za upis, redoslijed provedbe dopuštenih upisa određen je načelom prvenstva. Ako je istodobno stiglo više prijedloga za upis, Upisi će se istodobno provesti, a kod svakog će se upisa zabilježiti brojevi istodobno zaprimljenih prijedloga za upis. Ako se istodobno podneseni prijedlozi međusobno isključuju, svi će se Upisi provesti uz upozorenje podnositelja da u parnici riješe kome pripada to pravo.

Upisi se u zemljišne knjige provode prije pravomoćnosti rješenja o upisu i prije nego što su dostavljeni strankama i ostalim osobama kojima se po pravilima zakona o zemljišnim knjigama mora dostaviti rješenje o upisu. Zbog toga ni žalba protiv rješenja o upisu ne odgađa provedbu upisa. Pravni učinci provedbe upisa djeluju od časa kad je prijedlog za upis stigao zemljišnoknjižnim sudu, jer se smatra da je i upis proveden u tom času. Pravni učinci provedenog upisa nastupaju, međutim, tek kada upis postane pravomoćan. Sukladno Tome i pravni učinci načela povjerenja u odnosu na poštene 3. osobe nastupaju tek od časa pravomoćnosti upisa.

Sadržaj provedenog upisa ne smije se naknadno mijenjati niti učiniti nečitljivim. Pogreške u upisu koje se opaze nakon provedenog upisa mogu se ispravljati samo nakon što je provedem postupak za ispravak pogrešnog upisa, a na temelju rješenja zemljišnoknjižnog suda u ispravku pogrešnog upisa donesenog na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba. Ako o ispravku pogrešnog upisa nema sporazuma zainteresiranih osoba, Zemljišnoknjižni sud ne može sam ispraviti pogrešan upis, već će one koji zahtijevaju ispravak uputiti da ispravak upisa zahtijevaju u parničnom postupku. Po službenoj će se dužnosti bez provedbe postupka za ispravak, pogreška ispraviti samo ako ispravak ne bi dovodio u pitanje već stečena prava niti bi doveo u opasnost osobe koje postupaju s povjerenjem u zemljišne knjige.

Question 72

Koji pravni lijekovi su dopušteni u zemljišnoknjižno postupku?

Što znaš o žalbi u zemljišnoknjižnom postupku?

Answer 72

Protiv rješenja donesenih u zemljišnoknjižnom postupku dopušten je kao redoviti pravni lijek žalba. Protiv odluka u zemljišnoknjižnom postupku od izvanrednih se pravnih lijekova može podnijeti samo zahtjev za zaštitu zakonitosti i to po odredbama zakona o parničnom postupku.

Žalbu su ovlaštene uložiti stranke u zemljišnoknjižnom postupku i osobe na čija se knjižna prava upis odnosi i koje su provedenim upisom na neki način neposredno povrijeđene u svom pravu. Rok za podnošenje žalbe je 15 dana. Žalba se podnosi sudu prvog stupnja koji je dobio rješenje kako bi se ulaganje žalbe zabilježilo u zemljišnoj knjizi. U žalbi odlučuje je samo nadležni sud drugog stupnja. Žalbom se kao redovitim pravnim lijekom, pobijaju netočna, nezakonita, nedopuštena rješenja donesena u zemljišnoknjižnom postupku. Žalbom se pobija rješenje koje je zemljišnoknjižni sud donio nepravilno primjenjujući pravila o pretpostavkama upisa ili ne postupajući po odredbama koje uređuje zemljišnoknjižni postupak.

Žalba će biti osnovana kada se s obzirom na zemljišnoknjižno stanje, prijedlog za upisi isprave, dopustio i proveo upis za koji nisu bile ispunjene sve materijalne i postupovne pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava, odnosno kad je odbijen prijedlog za upis iako su za njegovu provedbu bile ispunjene sve pretpostavke određene pravilima zemljišnoknjižnog prava. Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi prema stanju u zemljišnim knjigama kako je bilo u času kad je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis.

Drugostupanjski sud svoju odluku o osnovanosti žalbe mora temeljiti na istome činjeničnom i pravnom stanju na temelju kojeg je prvostupanjski sud donio svoju odluku. Sve kasnije nastale promjene nemaju utjecaja na odlučivanje drugostupanjskog suda o osnovanosti žalbe, pa je i izričito propisano da se u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi niti da se mogu predlagati nove isprave. Drugostupanjski sud može odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku odluku ili može usvojiti žalbu i preinačiti prvostupanjsko rješenje.

Question 73

Do čega dolazi provedbom nevaljanog, neistinitog upisa?

Što se štiti tužbom za brisanje?

Kad se tužba za brisanje možeš uspjehom podići?

Koji su rokovi i što se događa ako isteknu glede podizanja tužbe za brisanje?

Answer 73

Provedbom ne valjanog, neistinito upisa dolazi do povrede upisanog i knjižnog prava. Pogleda knjižnicu hvala može se Looper. Sastojati u brisanju tog prava nevaljanim upisom brisanja, prijenosu tog prava nevaljanim upisom na nekog drugog nositelja, u promijeni sadržaja, opsega, reda prvenstva provedbom Ljubljanu upisa, ograničenju knjižnog prava nevaljanim upisom nekog ograničenog stvarnog prava i slično. Nositelj uknjižbu prava priznaje se tada pravo na sudsku zaštitu zbog povrede njegovog knjižnog prava koja se stvari u skladu s pravilima zemljišnoknjižno prava. Pravila zemljišnoknjižno prava određuju da se ta zaštita stvar je tužbom za brisanje, brisovno tužbom.