Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Stvarno Pravo 2 > Glava 1 - Stvarnopravno Uređenje > Flashcards

Glava 1 - Stvarnopravno Uređenje Flashcards

1
Q

Što je stvarno pravo u objektivnom smislu

A

Stvarno pravo objektivnom smislu je skup pravnih normi i koje uređuju neposredno iza svakog mjerodavno pripadanje stvari osobama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što subjektivna stvarna prava

A

Subjektivna stvarna prava su ona građanska i to imovinska prava koja svoj nositelje ovlašćuju da određene stvari imaju u svojoj neposrednoj privatnoj vlasti-potpunoj ili ograničenoj, a svim drugim građanskopravnim subjektima zabranjuju da ih u izvršavanju te vlasti samovlasno smetaju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Zašto su subjektivna građanska prava imovinska?

A

One su imovinska jer svog nositelja(Ovlaštenika) Ovlašćuju na nešto što ima vrijednost izrazivu u novcu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što znači da su subjektivna prava apsolutna?

A

To znači da djeluju prema svakome pa je njihovo postojanje svatko dužan poštivati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koji se naziv rabi se stvarno pravo u razgovornom jeziku?

A

Vlasništvo, Vlasničko pravni odnosi, vlasnički odnosi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kada i zašto pravni poreci uspostavljaju posebna stvarnopravna uređenja?

A

Uspostavljaju ih za one stvari odnosno dobro čija je važnost za život cijele zajednice takva da postoje legitimni interesi cijelog društva da se te stvari što bolje održavaju i da ih se na određeni način iskorištava i upotrebljava, ma tko bio njihov vlasnik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako se u hrvatskom pravnom poretku nazivaju stvari za koje je uspostavljeno posebno stvarno pravno uređenje?

A

Dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koliko kategorija dobara od interesa za Republiku Hrvatsku imamo? nabroji i objasni.

A

Imamo dvije kategorije dobara od interesa za Republiku Hrvatsku

  1. Dobra kojima je neposredno Ustavnom odredbom dan status dobara od interesa za Republiku Hrvatsku:
    - More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, Rudno blago, i druga prirodna bogatstva
  2. Dobra za koja Ustav omogućuje da im se zakonom dade status dobara od interesa za Republiku Hrvatsku
    - Zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Nabroji opća načela građanskoga prava

A
  1. Ravnopravnost subjekata
  2. Dispozitivnost
  3. Prometnost
  4. Imovinska sankcija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Nabroji načela stvarno pravnog uređenja

A
  1. Načelo privatne pravne vlasti na stvari
  2. Načelo zatvorenog broja stvarnih prava
  3. Načelo određenosti
  4. Načelo publiciteta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je stvarno pravno uređenje?

A

Stvarno pravno uređenje je uređenje pravnog, i to privatno pravnog pripadanja stvari osobama.

Ono privatnopravnim građanskopravnim subjektima daje privatno pravnu vlast na / glede stvari, koja je neposredno iza svakog mjerodavna (ima apsolutno djelovanje) I razmjerno je trajna.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Što je predmet stvarnopravnog uređenja?

A

Predmet stvarno pravnog uređenja su pravni odnosi subjekata glede stvari, i to odnosi pripadanja stvari osobama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je privatna pravna vlast?

A

Privatna pravna vlast je ona vlast koju pravno izjednačeni pravni subjekti imaju u međusobnim odnosima, na temelju svojih subjektivnih građanskih prava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Tko ima javno vlast?

A

Javnu vlast ima država vladajući pojedincima.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Je li država subjekt javne vlasti ili privatne vlasti? Koji položaj imaju Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnog prava koji su nositelji pravo vlasništva?

A

Država i drugi subjekti javne vlasti sudjeluju i u jednim i drugim odnosima.

Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnog prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kakva Ograničenja punom izvršavanju ovlasti koja proizlaze iz subjektivnog stvarnog prava postoje i tko ih određuje?

A

Postoje dva ograničenja. Trpljenje i propuštanje.

Trpljenje znači da će ovlaštenik morati trpjeti nešto što inače s obzirom na vlasti koje mu da je njegovo pravo nebi morao trpjeti.

Propuštanje znači da ovlaštenik neće smjeti učiniti nešto što bi inače smio činiti.

Pravni poredak određuje ova ograničenja odlukama tijela javne vlasti i zakonskim normama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Što znaš o faktičnoj vlasti?

Što ako imamo nesklad između pravne vlasti osobe koja ima subjektivno stvarno pravo, s jedne, i tuđe faktične vlasti, s druge strane?

A

Taktična vlasti je ona vlast koju pravni subjekt zaista ima na / glede neke stvari. Faktično se vlast naziva posjedom. Ona se redovito podudara sa pravnom vlašću glede stvari, čak redovito i proizlazi iz nje.

U pravilu svako subjektivno stvarno pravo ovlašćuje svog nositelja da ima neku pravnu vlast glede stvari koje je predmet tog prava. On će tu stvar ostvarivati dok ima odgovarajuću faktičnu vlast na / glede te stvari.

Takvog nesklada ne bi smjelo biti pa pravni poredak omogućava njegovo uklanjanje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Što znači da je privatnopravna vlast neposredna?

Stiču li druge osobe kakvo pravo u slučaju kada nositelj stvarnog prava njima prepušta da nešto učine?

A

To znači da nositelj stvarnog prava ima ovlasti koje može izvršavati neposredno na / glede stvari koja je predmetom njegovog prava.

On može nekoj drugoj osobi prepustiti izvršavanje čina vlasti glede stvari koja je objekt njegovog stvarnog prava.

Kada one nešto poduzimaju na stvari po dopuštenje koji su od njega dobile one ti mene negiraju, nego izvršavaju njegovu vlast. Primjer: prekaristi, osobe koje postupaju po njegovu nalogu, i slično.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što znači da je privatnopravna vlast za svakog mjerodavna?

A

To znači da ona djeluje apsolutno, prema svakome. Ona ovlašćuje svog nositelja da ima glede određene stvari neku neposrednu pravnu vlast koju svatko treba poštivati, a to znači da se svatko treba suzdržavati od svega čime bi bespravno povrijedio pravnu vlasti nositelja stvarnog prava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što znači da je apsolutno djelovanje stvarnih prava negativna strana svakog subjektivnog stvarnog prava?

A

To znači da ona u sebi sadrži negativnu dužnost to jest obvezu na suzdržavanje.

Svaka je osoba potencijalni povreditelj svakog stvarnog prava ukoliko bespravno izvršava čine faktične vlasti koji su u suprotnosti s pravnom vlašću nositelja stvarnog prava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što znači da je privatnopravna vlast razmjerno trajna?

A

To znači da su stvarna prava u pravilu trajna prava, namijenjena da traju dulje vremena pa da interese svojih ovlaštenika zadovoljavaju kroz svoje trajanje.

Zato stvarna prava u načelu ne prestaju protekom vremena ne zastarijevaju, odnosno-u pravnim porecima gdje su podvrgnuta zastari zastarni rokovi veoma su dugi.

U našem suvremenom pravnom poretku vrijedi načelo nezastarivosti stvarnih prava-iznimka postoji glede služnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Što se događa sa stvarnim pravom nositelja koji je ostao bez faktične vlasti protiv svoje volje?

A

Pravna vlasti nositelja stvarnog prava ostaje i nadalje na objektu tog prava.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Kada stvarno pravo prestaje apsolutno, a kada relativno?

A

Stvarno pravo prestaje apsolutno kada objekt stvarnog prava prestane postojati.

Stvarno pravo prestaje relativno ako je prešlo na drugu osobu, jer će stjecatelj tog prava nastaviti pravnu vlast koju je glede tog objekta do tada imao bivši nositelj tog prava-stjecateljev pravni prednik.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Što u sebi sadrži načelo zatvorenog broja stvarnih prava?

A
  1. Ograničenje vrsta stvarnih prava
  2. Ograničenje sadržaja svake vrste stvarnih prava
  3. Nedjeljivost sadržaja svakog pojedinog stvarnog prava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Što znači ograničenje vrsta - tipova - stvarnih prava?

Zašto ovo ograničenje postoji?

A

Znači da u pravnom poretku postoje samo one vrste stvarnih prava koje su predviđeni zakonom pa nitko ne može imati subjektivno pravo koje ne bi bilo jedno od tih vrsta.

Ovo ograničenje postoji zato što su stvarna prava apsolutna pa ih svako treba poštivati. Teško je bilo očekivati od bilo koga da poštuje tuđa prava ako ne zna s kojim pravima bi trebao računati.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Koje dvije velike skupine stvarnih prava imamo?

A
  1. Pravo vlasništva
  2. Ograničena stvarna prava
    - Stvarna prava koje ovlašćuje na uporabu odnosno korištenje stvari
    - Stvarna prava koje ovlašćuje na osiguranje i namirenje iz neke određene stvari
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koje vrste stvarnih prava imamo u našem suvremenom stvarnom pravu?

A
  1. Vlasništvo
  2. Ograničena stvarna prava
    -Prava kojima je bitni sadržaj upotrebljavanje ili korištenje stvari:
    A. Služnost
    B. pravo građenja
    C. Pravo iz stvarnog tereta

-Prava koja ovlašćuju na osiguranje tražbina i namirenje iz vrijednosti određene stvari
A. Založno pravo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Koji je odnos između prava vlasništva i ograničenog stvarnog prava?

A

Ograničeno stvarno pravo umanjuje potpunu vlasnikovu vlast. U tom smislu ograničena stvarna prava u odnosu prema pravu vlasništva su kao odnos posebnog prema općem, iznimke prema pravilu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Što znači ograničenje sadržaja stvarnih prava?

A

Znači da zakon ne samo da određuje sve vrste stvarnih prava, nego i svojim normalna propisuje bitan sadržaj svake pojedine vrste stvarnih prava te stjecanje, prestanak i zaštitu pojedinih stvarnih prava.

30
Q

Koja je svrha ograničavanja sadržaja stvarnih prava?

A

Time što je bitno i sadržaj svake vrste stvarnih prava određen zakonom, omogućeno je svakome da se u pravnom prometu može pouzdati u to da stvarno pravo osobe s kojom poslije nema neki njemu nepoznat bitnih sadržaj.

31
Q

Što je bitni sadržaj prava vlasništva?

A

Pravo vlasništva je pojmovno bezgranično, ono je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

32
Q

Što je bitnih sadržaj služnosti?

A

Služnosti je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da se na određeni način služi tom stvari Ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je to dužan trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

33
Q

Što je bitni sadržaj prava iz stvarnog tereta?

A

Pravo stvarnog tereta je ograničeno stvarno pravo koje korisnika stvarnog prava na nekoj nekretnini ovlašćuje da mu se na teret vrijednosti te nekretnine ponavljano daju stvari ili čine radnje koje su sadržaj stvarnog tereta.

34
Q

Što je bitni sadržaj prava građenja?

A

Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svog nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod njega ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti.

35
Q

Koji je bitni sadržaj založnog prava?

A

Založno pravo je ograničeno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svog nositelja da određenu tražbinu, ne bude li mu o dospijeću ispunjena, namiri iz vrijednosti te stvari, Ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik dužan je to trpjeti.

36
Q

Koja je razlika između striktnih i Dispozitivnih pravnih normi?

A

Striktnim normama se propisuje bitnih sadržaj stvarnih prava, a glede nebitnog ostavlja se i mogućnost da se sadržaj podrobnije odredi. Dispozitivne norme su one za koje zakon određuje izričajima kao što su: „ako vlasnik ne odredi drugačije“, „ako nije što drugo određeno“.

37
Q

Kako Dispozitivna prava djeluju prema trećima?

A

Dispozitivna prava djeluju prema trećima samo ako su učinjena na propisan način koji omogućuje da budu poznata i trećima inače djeluju samo među strankama koje su te modifikacije napravila.

38
Q

Što je nedjeljivost sadržaja stvarnih prava?

A

Svako stvarno pravo nedjeljivo je jedinstvo sve ovlasti koje čine sadržaj nekog stvarnog prava neodvojivi su sastavni dijelovi tog prava i ni jednu se od njih ne može izdvojiti iz tog sadržaja i odvojiti samostalno pravo.

Kada se djeljivo stvarno pravo dijeli ono se nikada ne dijeli po sadržaju, nego uvijek samo po obujmu. Na koliko se god dijelova pravo podijelilo svaki će dio sadržavati dio svih ovlasti iz sadržaja tog prava.

39
Q

Što predstavlja načelo određenosti subjektivnih stvarnih prava?

A

Svako pojedinačno subjektivno stvarno pravo može postojati jedino glede
A. Točno određenog pojedinačnog objekta
B. S točno određenim sadržajem

40
Q

Kada je pojedina stvar individualizirana (species)?

A

Stvar je individualizirana ako je dovoljno izdvajaju neke okolnosti izvan nje same kao i neka njezina specifična svojstva koliko je neophodno da može biti pod nečijom zasebnom vlašću.

Što vrijedi za stvar, vrijedi i za svako subjektivna stvarno pravo ili drugi entitet ko je zakonom izjednačen sa stvarju.

41
Q

Što znaš o određenosti sadržaja stvarnog prava?

A

Svako pojedino stvarno pravo koje postoji u pogledu neke stvari pripada nekoj od zakonom predviđenih vrsta stvarnih prava, pa ima onaj sadržaj koji je zakonom određen za stvarna prava te vrste.

42
Q

Što je načelo publiciteta i koja je njegova svrha?

A

Stvarna prava su apsolutna i djeluju prema svima, pa je prijeko potrebno da svim zainteresiranima bude publicirano da u pogledu određene stvari postoji nečije stvarno pravo.

43
Q

Kako se publicira ili objavljuje posjed?

A

Postojanje stvarnih prava na pokretninama objavljuje redovito posjed svojom vanjskom vidljivošću.

44
Q

Kako se objavljuje postojanje stvarnih prava na nekretninama?

A

Postojanje stvarnih prava na nekretninama objavljuje se putem njihovog upisa u zemljišnu knjigu. Uknjižba takvog prava u zemljišnoj knjizi jedna je od pretpostavki stjecanja stvarnih prava na nekretninama.

45
Q

Publicitet koji posjed daje svojom vidljivošću za određene pokretnine nije uvijek dovoljan. Kako pravo rješava taj problem?

A

Za pojedine se vrsta pokretnina vode neki javni upisnici.

Na primjer, upisnik brodova, upisnik zrakoplova

46
Q

Kako se objavljuju odnosno publicira Stvarno pravno osiguravanje tražbina vrijednošću pokretnina i nekih netjelesnih entiteta založnim pravom, fiducijarnim prijenosom radi osiguranja kao i pridržajem vlasništva radi osiguranja?

A

Radi toga se osnivaju javni upisnici koji se vode kao elektronski zapis i u bazama podataka.
Na primjer upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima.

Upis u takav upisnik je pretpostavka stjecanja stvarnog prava na pokretnim i ne tjelesnim entitetima, a brisanje zapisnika-pretpostavka prestanka.

47
Q

Što je zaštita povjerenja?

A

Zaštita povjerenja je nužni Komplement djelovanja načela publiciteta.

Zaštita povjerenja djeluje kao iznimka od pravila da ovlaštenih stvarnog prava ima pravo na zaštitu svog povrijeđenog prava.

Načelo zaštite povjerenja u pravnom prometu to jest, načelo zaštite stjecanja u dobroj vjeri, kaže: onaj tko je u pravnom prometu postupao s povjerenjem ono što je bilo publicirano, treba uživati zaštitu-ako mu se ne bi moglo predbaciti da nije bio dovoljno pažljiv.

48
Q

Kada pravo ne pruža zaštitu povjerenja u prometu?

Što je poštenje u prometu?

A

Zašto da se pruža samo onaj osobi koja je postupala u dobroj vjeri to jest pošteno.

Pošteno je postupala osoba koja nije znala da je pravno Stanje drukčije nego što je izgledalo prema posjedu ili prema upisima u zemljišne knjige, a to se neznanje ne može pripisati njezinoj nedovoljnoj pažljivosti.

Presumira se da je svaka osoba poštena. Tko tvrdi suprotno treba to i dokazati.

49
Q

Nabroji pravne izvore stvarnog prava.

A

Glavi izvori

  1. Ustav
  2. Međunarodni ugovori
  3. Zakon
  4. Pod zakonski propisi

Dopunski izvori

  1. Pravna pravila bivšeg prava
  2. Običajno pravo
  3. Sudska praksa
  4. Pravne znanosti
50
Q

Što znaš o Ustavu kao izvoru stvarnog prava?

A

Ustav je nepovredivost vlasništva proglasio za jedno od najvažnijih vrednota ustavnog poretka.

Ustav i zajamčio vlasništvo kao jedna od temeljnih prava čovjeka i građanina

Vlasništvo je socijalno vezano i podignut ograničenjima pa i mogućnosti oduzimanja u općem odnosno javnom interesu.

51
Q

Što znaš u međunarodnim ugovorima kao izvorima stvarnog prava?

A

Međunarodni ugovor pošto bude sklopljen, potvrđen i objavljen na način na koji se objavljuju zakoni-postaje dijelom pravnog poretka Republike Hrvatske. Njegovi norme su tada jače od zakonskih.

Primjer je prvi protokol uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima koji daje u članku prvome takozvano jamstvo vlasništva, zapravo jamstva svih imovinski građanskih prava, uključujući i sva stvarna prava.

52
Q

Poznaš po zakonima kao izvorima normi stvarnog prava?

A

Glavni izvor normi Našeg općeg stvarno pravnog uređenja su odredbe zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Kao izvore imamo i druge zakone.
Tu spadaju odredbe zakona o zemljišnim knjigama, odredbe ovršnog zakona kao i brojnih drugih zakona.

53
Q

Što čini sud ako posumnja da zakon koji je trebalo primijeniti nije u suglasnosti s Ustavom?

A

Sud će zastati s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske zahtjev da ocijeni suglasnost zakona sa Ustavom RH.

Utvrdi li ustavni sud RH a da je zakon neustavan, ukinut će ga pa će on prestati važiti danom objave odluke ustavnog suda u narodnim novinama.

54
Q

Kako postupa sud kada mora odlučivati na temelju zakona koji nije u suglasnosti sa međunarodnim ugovorom?

A

Sud će u prvom redu primjenjivati međunarodni ugovor a tek podredno zakon. Postupi li drugačije, pogrešno je primijenio materijalno pravo.

55
Q

Koji se podzakonski propisi primijenjuju kao izvor stvarnog prava?

Koliko vrijede?

A
  1. Uredbe sa zakonskom snagom predsjednika Republike Hrvatske
  2. Uredbe sa zakonskom snagom vlade Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske donosi uredbe sa zakonskom snagom jedino ako joj sabor delegira zakonodavno ovlaštenje za uređenje nekog pitanja.

Vladine uredbe sa zakonskom snagom prestat će vrijediti istekom godine dana od dobivene ovlasti ako Sabor ne odluči drugačije.

Dok je na snazi uredba sa zakonskom snagom, djeluje kao što djeluju zakoni.

56
Q

Kako sud postupa ako mora primijeniti podzakonski propis koji po njegovom mišljenju nije u skladu sa zakonom ili Ustavom RH?

A

Sud neće zastati s postupkom i čekati da se riješi pitanje ustavnosti odnosno zakonitosti podzakonskog propisa nego će suditi na temelju Ustava i neposredno zakona.

57
Q

Kada se poseže za dopunskim pravnim izvorima?

A

Za dopunskim pravnim izvorima poseže se kako bi oni mogli popuniti pravne praznine.

58
Q

Što znaš o pravnim pravilima bivšeg prava kao dopunskim izvorima stvarnog prava?

A

Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. omogućava primjenu tih pravnih propisa:

  1. U koliko su, sukladno posebnim propisima, do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivana u RH
  2. Postoji pravna praznina
  3. U skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske
59
Q

Što je običajno pravo? Kada se ono primjenjuje u našem pravnom poretku?

A

Običajno pravo su one pravne norme koje nisu nastale zakonodavnom djelatnošću, nego općom voljom da one važe, a ta se opća volja redovito očituje kroz njihovu primjenu.

Običajno pravo se u našem pravnom poretku primjenjuje jedino kod onih običaja na primjenu kojih upućuje zakon.

60
Q

Kako sudska praksa djeluje kao izvor prava?

A
  1. Kroz djelatnost tumačenja i primjene zakonskih normi

2. Kroz djelovanje mehanizama za osiguranje jedinstvene primjene zakona

61
Q

Kada sud dijeluje kreativno?

Kako sud popunjava pravnu prazninu?

A

U slučajevima kada odlučuje o pitanjima za koje postoji zakonska norma, ali je za njezinu primjenu potrebna neka nadopuna smisla, a to nije pravno političko pitanje.

Sud popunjava pravnu prazninu udovoljavajući pravednosti, pri čemu treba oprezno djelovati da nebi težeći pravednosti, popunio ne postojeću prazninu i povrijedio načelo podjele vlasti i pravne sigurnosti.

62
Q

Kako sud ujednačava sudsku praksu, i koji zakon to uređuje?

A

Ujednačavanju sudske prakse Služe:

  1. pravna shvaćanja prihvaćena na sjednicama sudskih odjela sudova drugog stupnja.
  2. Pravna shvaćanja odjela vrhovnog suda RH o jedinstvenoj primjeni zakona, donesena povodom zahtjeva za jedinstvenu primjenu zakona
  3. Stajališta utvrđena općoj sjednici vrhovnog suda RH uz sudjelovanje predstavnika drugih sudova
  4. Djelovanje ostalih sredstava za ujednačavanje sudske prakse, osobito sudskih odjela za praćenje i proučavanje sudske prakse.
63
Q

Da li je pravna znanost izvor stvarnog prava

A

Danas pravna znanost više nije neposredni, čak ni dopunski izvor prava. Ona može djelovati samo posredno, posredstvom drugih pravnih izvora.

64
Q

Što je glavni izvor općih kolizijskih pravila našem pravnom poretku?

A

Zakon o preuzimanju zakona u rješavanje sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima

65
Q

Koji je temeljno Kolizijsko pravilo za stvarno pravne odnose?

Koje su njegove iznimke?

A

Temeljno je kolizijsko pravilo za stvarno pravne odnose da njih uređuje pravo one države gdje se nalazi predmet tog odnosa.

Iznimke ovog pravila odnosi se na prijevozna sredstva i stvari u prijevozu.

Glede prijevoznih sredstava mjerodavno je pravo države čiji u državnu pripadnost imaju ta sredstva.

Za stvarno pravni odnos stvari koje su u prijevozu mjerodavno je pravo koje vrijedi na njihovom odredištu.

66
Q

Premda kolizijska pravila upućuju na Neko strano stvarno pravo ono se ipak neće primijeniti ako:

A
  1. primjena tog stranog prava bi bila suprotna našem pravnom poretku
  2. Ako je nastupio uzvrat, renvoi, to jest norme stranog prava upućuju nazad na hrvatsko pravo.
67
Q

Koji zakon regulira nadležnost hrvatski sudova u slučajevima s međunarodnim elementom?

A

Zakon o preuzimanju zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima

68
Q

Kada je nadležnost hrvatskog suda isključiva a kada ne u slučajevima s međunarodnim elementom?

A

Hrvatski sud je isključivo nadležan

  1. za sporove o pravu vlasništva na nekretninama
  2. Sporove u ograničenim stvarnim pravima na nekretninama
  3. Sporove o smetanju posjeda na nekretninama, ako nekretnina leži na području RH

Hrvatski sud je nadležan ali ne isključivo za

  1. Ako tuženik ima na području RH prebivalište, Boravište odnosno sjedište
    Dva. Stranke su govorile nadležnost hrvatskog suda ili je tuženik prešutno predstavljanju
  2. Spor je glede broda ili zrakoplova upisanog upisnik koji se vodi na području RH
  3. Spor je o Imovinskim odnosima bračnih drugova čija se imovina nalazi u RH
  4. Spor je o smetanju posjeda, počinjenom na području RH
69
Q

Kada je za provođenje izvanparničnog postupka i odlučivanje u njemu o stvarnopravnim zahtjevima nadležan hrvatski sud?

A

Ako osoba prema kojoj je podnesen zahtjev–protustranka-ima na području Republike Hrvatske prebivalište odnosno sjedište.

Hrvatski sud je nadležan i u slučaju da jedina stranka u izvanparničnom postupku ima prebivalište / sjedište u republici Hrvatskoj.

70
Q

U slučaju da je u sporu s međunarodnim elementom nadležan hrvatski sud, koje norme će on primjenjivati?

A

Sud će uvijek primjenjivati domaće postupovne i domaće kolizijske norme. Što se tiče materijalno pravnih normi o kolizijskim pravilima ovisi da li će sud primjenjivati domaće stvarno pravo ili neko strano, i koje.

Ako sud ne zna pravne norme mjerodavnog stranog prava ne može odbiti odlučivanje, nego je dužan saznati sadržaj stranog mjerodavnog prava, Pri čemu može zatražiti obavijest o stranom pravu od ministarstvo pravosuđa RH.

Stranke mogu dokazivati sadržaj stranog prava javnom ispravom.

Stvarno Pravo 2 (7 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions