5. Novotvorine Flashcards
Uvod / Klinička klasifikacija tumora / Morfološka klasifikacija tumora
- neoplazma - patološke tvorbe koje nastaju kao posljedica prekomjerne proliferacije abnormalnih stanica
- Rast novotvorina: nesvrhovit, autonoman, parazitaran te nepravilan i neorganiziran
1.) KLINIČKA KLASIFIKACIJA TUMORA
a) Dobroćudni (benigni)
— rastu polagano, ograničeni na organ, ali ekspanzivno u vezivno tkivo pa im se stvori vezivna čahura (iznimka npr. maternica, hemangiomi)
— makr. oštro ograničen od okolnog tkiva, posljedice mogu izazvat položajem, ne agresivnošću
— mikr. građeni od dobro diferenciranih stanica
b) Zloćudni (maligni)
— makr. nepravilnih oblika i neoštrih rubova jer rastu infiltrativno
— metastaziraju
— ne mogu se često ukloniti, pa recidiviraju
2.) MORFOLOŠKA KLASIFIKACIJA TUMORA
* Okultni tumor - ne može se uočit kliničkim
* Čvorić/čvor - mali tumor
* Polip - izbočuje se s površine (egzofitičan, onaj koji urasta endo-) kože/sluznice, a može rasti na širokoj bazi ili peteljci (samo izgled, ne priroda)
* Papila - izbočuje se s površine kože/sluznice, a liči na prste ruke
* Cista - šuplja tvorba iznutra obložena epitelom (cistični tumor prema vrsti epitela koji ga oblaže (serozni, mucinozni) cistadenom
* Scirozni - tumori koji su tvrdi; Medularni - mekani; Želatinozni - mnogo sluzi
* Pseudocista - kad se stvori šupljina u tumoru (zbog ishemijske nekroze), nema epitela unutra
* Kod benignih jezgre normokromatske (bazofilne), odnos citoplazme i jezgre sačuvan (4-6×)
* Atipija - promjenjen omjer u korist jezgre, hiperkromatizam, polimorfija jezgre
*G1 - zloćudan, dobro diferenciran, 2 - umjereno diferenciran, 3 - slabo diferenciran
Histogenetska i kliničkopatološka klasifikacija i nazivlje tumora / Etiološka klasifikacija tumora
1.) Epitelni tumori
* iz bilo kojeg epitelnog tkiva
* Adenom - benigni iz epitela žlijezda, ako je cističan - cistadenom; može i iz solidnih organa koje ne stvaraju žlijezde
* Ostali benigni tumori epitela - papilom (pločasti, urotel), seboroična keratoza (koža),
* Karcinom - maligni
— karcinom pločastog epitela (planocelularni)
— karcinom prijelaznog epitela (urotelni)
— adenokarcinom (sluznica probavnog i dišnog sustava, endometrija, povr. sloj jajnika, epit. sloj dojke)
— zloćudni tumori solidnih organa zovu se po njima
— razvijaju se iz preinvazivnih promjena u epitelu - mikr. iz displazije (niski, srednji, visoki stupanj) - može se razvit u karcinom in situ (intraepitalna neoplazija jer je ograničen baz. mem.)
2.) Mezenhimalni tumori
— benigni - vrsta stanica+oma - fibrom, lipom, hemangiom, hondrom, osteom, lejomiom, rabdomiom
— maligni - naziv stanica + sarkom - fibrosarkom, liposarkom, osteosarkom, lejomiosarkom, rabdosarkom
— možei po onom tko je otkrio - Ewingov, Kaposijev sarkom
— ako je masu nediferenciran - nedifierencirani pleomorfni sarkom
3.) Mješoviti tumori
— epitelni i mezenhimalni
— npr. slinovnice, dojka, maternica
— benigni - pleomorfni adenom slinovnica, fibroadenom dojke
— maligni - karcinosarkom maternice
4.) Tumori limfocita i hematopoetskih stanica
— sve maligne
— limfom (Hodgkinov i non)
— plazmacitom - plazma-stanice - kad ih se stvori puno u koštanoj srži - multipli mijelom
— leukemija - leukociti - preleukemijska bolest srži - mijelodisplastični sindrom
5.) Neuralni tumori i srodne novotvorine
— neuroblastom - neuroblasti, maligan; ako sadrži dif. gangl. stanice - ganglioneuroblastom
— meduloblastom - nezreli neuroglijalni prekursori
— retinoblastom - mrežnične matične stanice oka
— neuroblastom srži nadbubrežne žlijezde, feokromocitom - stanice srži nadbub. ž. se razvijaju iz matičnih st. neuralnog grebena
— melanom - stanice isto nastale iz neuralnog gr.
6.) Tumori potpornih stanica živčanog sustava
— najčešće iz glijalnih st. i prekurs., uvijek klinički maligni
— astrocitom, ependimom, oligodendrogliom
— glioblastoma multiforme - jako zloćudan, od atipičnih astrocita
— meningeom - moždane ovojnice, benigan
— neurilemom/neurinom/švanom - iz Schwannovih stanica
— neurofibrom - benigan, neurofibroblasti u ovojnicama per. živaca
7.) Tumori spolnih stanica
— seminom (M), disgerminom (Ž) - diferencija zametnih stanica u smjeru nezrelih spolnih stanica
— embrionalni karcinom - u smjeru nezrelih embrionalnih stanica
— tumor žumanjčane vrećice / endodermalni sinus tumor - u smjeru mezenhima primit. žum. vr.
— koriokarcinom - u smjeru cito i sinciciotrofoblasta; negestacijski iz zametnih st., gestacijski iz trofoblasta posteljice
— svi zametnih maligni
— teratom - u smjeru zametnih listića, benigan (ako se sve do kraja izdiferencira) - zreli, nezreli maligan
— monodermalni teratom - u jajniku iz jednog listića - najčešće tkivo štitnjaće - struma jajnika
ETIOLOŠKA KLASIFIKACIJA TUMORA
* interakcija između karcinogena i genetske predispozicije
* Genski uvjetovani tumori
* Tumori uzrokovani egzogenim kemijskim ili fizikalnim kancerogenima
* Tumori uzrokovani infektivnim čimbenicima
Molekularna patologija novotvorina
1.) PROTOONKOGENI I ONKOGENI
* protoonkogeni postoje u svim stanicama, sudjeluju u regulaciji normalnog rasta i diobe
* onkogeni - mutacije protoonkogena
* kosim slovima naziv gena, normalnim proteinski produkt
* Protoonkogeni
a) Čimbenici rasta - EGF, FGF, VEGF
b) Receptori za čim. r. - EGFR, PDGFR, c-KIT (za rast matičnih)
c) Signalne molekule - RAS, SRC (aktivraju GTP-azu)
d) Molekule koje vežu DNA - FOS-JUN, MYB
e) Regulatori mitotičkog ciklusa - ciklin D ili E, CDK
* Pretvaranje u onkogene
a) Točkasta mutacija - zamjena jedne baze drugom; RAS najčešće mutiran protoonkogen
b) Prekomjerna ekspresija - protoonkogeni proizvode previše prot. - N-MYC u neuroblastomu
c) Translokacija - prekmojerna ekspresija C-MYC s 8 na 14 kromosom - Burkittov limfom; ABL s 9 na 22 blizu BCR - BCR/ABL pojačana aktivnost tirozin kinaze - Philadelphia kromosom, kronična mijeloična leukemija
d) Insercija virusnog genoma - HPV, rak grlića maternice
2.) TUMORSUPRESORSKI GENI
a) Tumorsupresorski gen RB-1
— na 13 kromosomu
— regulatorne funkcije, kočenje stanične diobe
— delecija RB-1 na jednom krom. dovodi do nastanka tumora samo ako je drugi udar oštetio taj gen i na drugom krom.
— u oba oka, nasljedni (drugi je sporadični)
— i nakon izlječenja retinoblastoma kod djece, godinama poslije se pojavljuju drugi rakovi
b) Tumorsupresorski gen TP53
— suprimira djelovanje protoonkogena
— glavni kontrolor koji dopušta prijelaz iz G1 u S fazu
— istrošen se veže na ubikvitin
- GENI KOJI SUDJELUJU U APOPTOZI
— tumori ne pokazuju pojačanu mitozu, rastu jer zaborave umrijeti
— neadekvatno signaliziranje, inhibicija proapoptotičnih proteina, prekomjernog stvaranja antiapoptotičkih proteina
— BCL-2 mutacija - inhibira proapoptotične proteine - previše njega - folikularni limfom B-imunofenotipa - GENI KOJI SUDJELUJU U POPRAVKU DNA
— mutacija omogućuje da se greške prenesu dalje
— xeroderma pigmentosum - nemogućnost popravka DNA oštećenog od UV - pojava karcinoma kože u ranoj dobi
— porodični nepolipozni karcinom debelog crijeva - mutacija MMR (mismatch repair) - TELOMERAZA
— tumori sadrže povećanu količinu nje
Karcinogeneza i karcinogeni
- KEMIJSKI KARCINOGENI
* prvi otkriven dibenzantracen (katran)
* poliviklični ugljikovodici (aflatoksin B1), aromatski amini, steroidni hormoni (estradiol - ima policik. struk.), citostatici, fungicidi, insekticidi, soli teških metala (niklov sulfat, kromov klorid)
* direktni karcinogeni - izravno vezanje na DNA - citostatici - djeluju na mjestu prvog kontakta
* Indirektni karcinogeni - nakon aktivacije u jetri; rak gušterače kod pušača
* imunosupresija - FIZIKALNI KARCINOGENI
* UV zračenje, rendgensko, alfa, beta i gama zračenje
* karcinom kože, melanom
* radioaktivne tvari - VIRUSNI I BAKTERIJSKI KARCINOGENI
* Onkogeni RNA virusi - retrovirusi
— virus humane T-stanične leukemije (Japan, Karibi) - srodan AIDS-u - izaziva autorkinu stimulaciju rasta, aktivacija ciklina, inaktivacija supresora
— HCV - dovodi do kroničnih promjena u jetri
* Onkogeni DNA virusi
— HPV, Epstein-Barr (Hodgkinov limfom, nazofaringealni karcinom (u Kini), Burkittov (u Africi), B-stanični limfom u AIDS-u), HBV, HHSV-8 (Kaposijev sarkom)
*Onkogene bakterije
— Helicobacter pylori - adenokarcinom želuca
Epidemiologija / Prevalencija / Smrtnost / Relativni rizik / Preživljenje / Rizični čimbenici
- EPIDEMIOLOGIJA
* Incidencija - broj novih slučajeva u određenoj populaciji u određenom vremenu
— u porastu svugdje
— 623.6/100k u Hrvatskoj, 414.9 EU
— adenokarcinom pluća - povećanje incidencije; karcinom debelog crijeva uvijek top 5
— melanom češći u bijelaca
— najčešće u muškaraca - prostata, donji respiratorni trakt, kolon, rektum rektosigmoideum i anus pa mjehur
— žene - dojka, donji RT, kolon, tijelo maternice i štitnjača
— djeca - akutna limfoblastična leukemija/limfom, tumori živčanog sustava, kosti i mekih tkiva, Wilmsov (nefroblastom), neuroblastom i retinoblastom - PREVALENCIJA
* broj postojećih slučajeva određene bolesti u određenom trenu ili razdoblju
* u porastu - SMRTNOST
* broj umrlih u nekom razdoblju
* cjeloukupna za sve, specifična za određeni rak
* glioblastoma multiforme - 100%
* djeca s nefroblastomom - nekad 70%, danas 5-7%
* cjeloukupna 20%, 2. najčešći uzrok smrti - RELATIVNI RIZIK
* rizik pojave nekog tumora u populaciji s ident. rizičnim čimbenikom, za razliku od populacije gdje nemaž
* relativni rizik za rak pluća kod pušača - 9 (9 puta veća šansa nego kod nepušača)
* manje od 1 - čimbenik ima zaštitno djelovanje (npr. inhibitori ciklooksigenaze (aspirin) smanjuju rizik karcinoma debelog crijeva) - PREŽIVLJENJE
* vrijeme koje prođe od dijagnoze do smrti
* broj bolesnika koji prežive nakon 5 godina
* za slabije agresivne 10-20, za agresivnije godišnje - RIZIČNI ČIMBENICI
a) Dob
— neke u ranom djetinjstvu - akut. limfoblastična leukemija, neuroblastom
— Hodgkinov limfom - dva vrhunca, adolescencija i odrasla dob
— u starijoj dobi karcinomi, u djece rijetki rakovi
— više od 80% malignih novotvorina u starijoj dobi
— spušta se dob pojave malignih tumora - sitnostanični adenokarcinom pluća s 60 na 40-50
b) Spol
— tumori dojke 100 puta učestaliji u žena
— rak jednjaka 4 puta češći u muškaraca, štitnjače 4 puta češći u žena
c) Genetička predispozicija
— porodična adenomatozna polipoza debelog crijeva, neurofibrimatoza tip 1 i 2, sindrom multiplih endokrinih neoplazija tip 1 ili 2
— dojka i debelo crijevo u 10-15% genski uvjetovani
— retinoblastom i nefroblastom (Wilmsov) isto genski uvjetovan
— Downići 15 puta veća incidencija akutnih leukemija
d) Prehrana
— utječe na prob. sustav, jetru, gušteraču
— u Japanu rak želuca jedan od najčešćih
— u Sj. Americi i Europi češći rak debelog crijeva zbog prehranje s manje neprobavljivih vlakana
— U Kini i centralnoj Aziji češći rak jednjaka
e) Okoliš
— rak pluća češći u gradu nego u selu
— prašina s azbestnim vlakancima - mezoteliom poplućnice
— incidencija najmanja za M u Šibensko-Kninskoj, a najveća u Varaždinskoj, Zagreb 16.
— za Ž najviša u Zagrebu, a najmanja u Krapinskoj
f) Infekcije
— ima prije o tom
Biologija tumorskog rasta
- neoplastična transformacija - kada se norm. stanice pretvore u tumorske
- RAZVOJ TUMORSKIH STANICA
a) stalni poticaj na staničnu proliferaciju - deregulacijom staničnih receptora rasta i njihovih izvanstaničnih čimbenika te unutarst. posrednika
b) izbjegavanje usporavanja proliferacije - gubitak funkcije gena/proteina za usporavanje diobe i gubitka kontaktne inhibicije
c) Izbjegavanje apoptoze - pomak ravnoteže
d) Gubitak ograničenja proliferacije - abnormalna akt. telomeraze
e) Razvoj vlastite krve opskrbe - neoangiogeneza
f) Invazija, metastaziranje, kolonizacija
2.) GENSKE PROMJENE
* osnova pretvorbe i u malig. i benig.
* benig. iako su morf. iste tkivu iz kojeg su nastale, nisu iste genski
* određene genske promjene karakteristične za neoplazmu - za postavljanje dijagnoze
* iste gen. odnosno krom. promjene u svim stanicama tumora - potekle iz jedne matične tumorske stanice - klonalno bujanje - svi tumori
* neke tumorske st. tri- i tetraploidne, neke aneuploidne
* često delecije, translokacije, stvaranje izokromosoma (dokazivanje RT-PCR, FISH)
* mutacije protoonkogena u onkogen ili inaktivacija tumorsupresora
3.) MORFOLOŠKE PROMJENE
* maligne - hiperkromatske jezgre (dokaz viška DNA), nepravilno raspršena zrnca kromatina
* na st. memb. dolazi do promjena
a) receptora - može ubrzat ili usporit rast, receptor za EGF na površ. nekih stanica karc. dojke, PDGF i c-KIT na povr. gastrointestinalnih stromalnih tumora - blokatori receptora; osim promjene u konc. može biti i mutacija koja ih drži akt.
b) adhezijskih molekula - slabije izraženi (npr. epitelni kadherini, spojnice) - lakše odvajanje i prodor u limfu ili krv
c) biljega - neki izraženi tokom sazrijevanja i diferencijacije, pa nestaju - u tumorima dolazi do promjene njih
4.) METABOLIČKE PROMJENE
* otpornost na hipoksiju
— više vole anaerobni put (ATP dobivaju putem glikolize, zato su otporne na hipoksiju, ali troše više ATP)
* promjene obavljanju specijaliziranih funkcija
— da bi opstale više sint. prot. s osn funkc. nego spec.; također promjenjene prot. produkte i prot. koje tkivo iz kojeg su nastale inače ne luči
— stanice malig. tumora jetre luče manje albumina, Leydigovih stanica estrogen umjesto testosterona
* nepravilnosti u replikaciji nukleinskih kiselina
— aktivniji metabolizam, pa lakše nastaju greške - to bi trebali popravljat MMR - citostatici dobro djeluju
5.) PROMENE RASTA I PREŽIVLJENJA TUMORSKIH STANICA
* brzina rasta obrnuto proporcionala diferenciranosti
* češće se uklj. u G1, Si G2 fazu - frakcija rasta tumora - kod Burkittovog gotovo 100% u mit. aktivnom stanju, u benignim manje od 1%
* R točka prijelaz G1 u S - regulacija ciklini D i E koji akt. CDK - ti enzimi fosf. RB - oslobađanje E2F transkr. čim. - oni promoviraju prijelaz preko R točke - inhibitori CDK spriječavaju stvaranje E2F
* TP53 aktivira inhibitore CDK - ako mutira ne može djelovati - nestaje kontrola mitotičkog ciklusa
* BCL2 - prekomjerna produkcija - inhibicija apoptoze - folikularni limfom
* povećana mitotički aktivna frakcija - apoptoza isto ubrzana - prometanje stanica isto ubrzano
* vrijeme udvostručena malig. tumora najbrže u male djece - mogu se 1-2 mjeseca - npr. retino-, neuro- i nefroblastom
* glioblastoma multiforme, sitnostanični karcinom pluća isto 1-2 mjeseca
* inače u godinama - kod dojke 5-10 godina prije nego što je opipljiv
6.) ODNOS TUMORSKIH STANICA S OKOLIŠEM
* u početku prehrana ovisi o domaćinu dok ne stvori svoju krvožilnu mrežu
* tumorska matična stanica prvo izg. kontakt s okolnim norm., pa krene uspostavljat kontakte s novostvorenim tumorskim; slabije vezane
* u lab. mogu rast i u mekom agaru i tekućem mediju, kad do dođu do ruba nema kontaktne inhibicije, rastu u slojevima - autokrina stimulacija vlastitim faktorima rasta
* normalne imaju ograničen kapacitet diobe (humani fibroblasti in vitro mogu 50 puta), zloćudne beskrajno - telomeraza
* tum. stanice stimuliraju fibroblaste da luče kolagen i ostale međ. st. tvari - dezmoplazija - daje čvrstoću i zaštitu tumoru - čvrsta vezivna stroma - scirozni tumori - ograničava prodor u zdrava tkiva
* osteolitičke metastaze - tumor stimulira pretvorbu makrofaga u osteoklasti; osteoblastične - stimuliraju proliferaciju osteoblasta
* mnoge zloćudne stanice luče litičke enzime - razgrađuju kolagen, bazalne membrane i omogućuju prodor kroz tkiva i stijenke žila
* tumorska angiogeneza nalikuje na stvaranje žila u granul. tkivu rokom cijeljenja rana - VEGF, FGF
7.) TUMORSKA IMUNOST
* imunosni sustav ih prepoznaje kao strane
* NK stanice unište pojedine oštećene, ili čak vrlo male tumore
* Nakon eliminirajuće faze tumori koriste sličnost antigena kako bi izbjegle imunosni odg.
* Parakrinim djelovanjem stvaraju nepovoljan mikrookoliš za djelovanje imunosnog sustava ili ga inhibiraju
* izražavaju PD1 koji inhibira djelovanje citotoks. limf. T
* sudjeluju i limf. B i plazma-st. humoralno, a makrofagi luče citokine
* specifični tumorski antigeni (TSA) - samo u tumorima koji nastaju mutacijom DNA ili su dio genoma, ali ne i fenotipa
* antigeni povezani s tumorima (TAA) - mogu se naći i u normalnim; u nekim tumorima uočeno prekomjerno izražavanje gena koje se nalaze u norm. stanicama, pa i njih ubrajamo u TAA, koji ne izazivaju imunosni odg.
— Onkofetalni antigeni - u embrionalnim, ali ne i zrelim tkivima
— Diferencijalni antigeni - tipični za tumorske stanice čije je sazrijevanje zaustavljeno u nekoj od razvojnih faza norm. stanice iz koje potječu - CD10 izražen na površini ranih limf. B, ali i u nekim B-staničnim leukemijama i limfomima
Metastaziranje tumora
1.) PATOGENEZA
* prvo se stovri klon tumorskih st. koje mogu metastazirati - razlikuju se od ostalih jer su mutacijama dobile sposobnost stvaranja litičkih enzima
* Nakon što otope bazalnu membranu, razgrađuju i molekule međustaničnog matriksa - imaju i pseudopodije pa se provlače tuda, a mogu aktivirati i makrofage koji isto razgrađuju pa otvaraju put
* klon se odvoji od mase i kreću se prema žili prema kojoj ih privlači kisik i hranjive tvari
* invazija kroz žilnu stijenku - isto razgrade baz. memb., a onda se provlače kroz endotel u lumen - metaloproteaze (kolagenaza IV) i serinske proteaze (plazmin - razgrađuje laminin); normalna tkiva sadrže inhibitore tih enzima, tako da samo najinvazivniji uđu u žile
* u žili dođu u kontakt s trombocitima i čimbenicima zgrušavanja koji pospješuju agregaciju u male nakupine
* dospiju u male žile, zaustave se i zalijepe na endotel kapilara - većina ne preživi, ali je dovoljna i jedna da stvori novu koloniju
2.) KLINIČKI OBLICI ŠIRENJA TUMORA
a) Limfogene metastaze
* zaustavljaju se u l.č. i tamo počinju rast
* uglavnom karcinomi i melanomi
* obično u lokalnim l.č. - dojka u aksilarne, kolon u mezenterične, pluća u peribronhalne i medijastinalne
* prvi čvor gdje mogu doći - l. č. čuvar, sentinel
* gušterača i prostata šire se perineuralno - intenzivna bol
* karcinomi želuca i probavnih organa mogu uć u torakalni vod - dođu u lijevi supraklavikularni čvor pa gornju šuplju venu - Virchowljev limfni čvor
b) Hematogene metastaze
* tipično za sarkome - jer je odvodnja krvi u organima gdje nastaju razvijenija od limfe (iznimka dojka)
* većina metastaza u jetru, pluća, mozak i kosti nastaje ovako
c) Metastaza implantacijom na površini tjelesnih šupljina
* često se ovako šire karcinomi jajnika ili GI sustava
* karcinomi koji izlučuju sluz mogu napuniti cijelu trbušnu šupljinu sa sluzi - pseudomiksa potrbušnice
* često praćeno seroznim izljevom - ascites
d) Metastaziranje transplantacijom
* jako rijetko
* tijekom transplantacije, a moguće je sluč. presađivanje okultnog tumora
Stupnjevanje proširenosti tumora / Klinička očitovanja novotvorina
1.) STUPNJEVANJE PROŠIRENOSTI TUMORA
- izražava se u stadiju, a on se temelji na TNM sustavu, i to za svaki organ posebno
- gradus patolog, stadij patolog, kirurg, radiolog
- TNM - T (tumor), N (nodalne metastaze), M (udaljene metastaze)
2.) KLINIČKA OČITOVANJA NOVOTVORINA
a) Lokalna obilježja novotvorina
* uslijed sijela i načina rasta
* npr. pluća - disanje, jednjak - gutanje, rektum - inkontinencija, krvava stolica
* mogu uzrokovat kompresivnu atrofiju okolnih tkiva, pritisak naživce bol
* itd.
b) Sistemna obilježja novotvorina
* gubitak teka, slabosti, umor, bezvoljnost
* Kaheksija - nenamjerno mršavljenje, opća malaksalost
* Vrućica - često kod limfoma i raka bubrega
* Dugotrajno krvarenje - neprimjećeno može izazvat manjak željeza i anemiju
c) Paraneoplastični sindrom
* simptomi koji se pojavljuju u bolesnika sa zloćudnim tumorima, ali se ne mogu pripisati invaziji u okolna tkiva ni metastazama
* endokrinopatije, živčani i mišićni sindromi, promjene kostiju i zglobova, hematološke promjene, kožni sindromi, bubrežni sindromi
* Endokrinopatije
— najčešći
— uzrok: hormoni ili aktivne tvari nalik na hormone koje izlučuju tumori
— najčešća od njih hiperkalcemija - najčešće povezana s raznim oblicima karc. pluća koji luče tvar nalik paratireidnom hormonu
— Cushingov sindrom - prekomjerno izl. ACTH
— sindrom neprimjerenog izlučivanja ADH
— hepatocel. karc. i sarkomi - može bit hipoglikemija - posljedica prekomjernog nakupljanja i potrošnje glukoze - mogu uzr. i tumori koji luče inzulin ili slične čimbenike
— Karcinoidni sindrom - histamin i druge neuroendokrine tvari u bolesnika s tumorom od neuroendokrinih stanica - karcinoid - najčešće probavni sustav i bronhi
* Hematološke promjene
— policitemija (previše eritrocita u perif. krvi) - pojačano lučenje eritropoetina - karcinom bubrega
— limfom - autoimunosna hemolitička anemija, koagulopatija
— migrirajući tromboflembitis vena (Trousseauov sindrom) - rak gušterače
* Živčani i mišićni sindromi
— slabost mišića i neurološki ispadi
— paraliza zbog mijastenije
— Lambert-Eatonov sindrom - mišićna slabost zbog stvaranja protutijela protiv kalcijskih provodnih kanalića
—polimiozitis, dermatomiozitis
* Kožni sindromi
— crna akantoza - pigmentirana crna zadebljanja kože u aksili i pregibima
* Bubrežni sindromi
— nefrotski sindrom s masivnom proteinurijom, hipalbuminemijom i generaliziranim edemom
Laboratorijska dijagnostika u onkologiji
1.) MORFOLOŠKE METODE PROBIRA I DIJAGNOSTIKE ZLOĆUDNIH TUMORA
* najjednostavnija i najmanje agresivna metoda je citopatološka analiza stanica
— s obzirom na način dobivanja dijagnostičkog materijala - eksfolijativna i aspiracijska citopatologija
— Eksfolijativna - pretraga odljuštenih, samostalno otpalih ili ostruganih stanica s povr. sluznice ili neke tj. šupljine
— Aspiracijska - biopsija, naziva se i FNAB kojom se tankom šupljom iglom uz ultrazvuk vakuumom uvlače stanice u iglu i onda se radi razmaz; kada je širokom iglom promatra se kao kirurški ekscizat
— intraoperacijska biopsija (ex tempore, hitna biopsija, metoda smrznutih rezova) - kada tijekom operacije treba utvrditi prirodu nađene promjene i odredit opseg zahvata; također za sentinele
2.) HISTOKEMIJSKE METODE DIJAGNOSTIKE
* korištenje posebnih tkivnih boja
* većinom zamjenila imunohistokemija, nezamjenjivo kod npr. potvrđivanja dijagnoze granuloza staničnog tumora jajnika kad imunohistokemija daje dvojbene rezultate
3.) IMUNOHISTOKEMIJA KAO DIJAGNOSTIČKA METODA
* svaki građevni element stanice predstavlja antigen na koji se mogu razviti protutijela čije pak mjesto vezanja možemo učiniti vidljivim vezanjem boja (kromogena)
* određivanje estrogenskih i progesteronskih receptora kod stanica raka dojke - o rezultatu ovisi liječimo li blokatorima hormona - imunodetekcija HER2 rezultira lošijom prognozom
4.) PROTOČNA CITOMETRIJA
* omogućuje otkrivanje biljega i udjela stanica s njim u uzorku
* prednost što se može sa specifičnim protutijelima otkriti više biljega
* za izvođenje stanice moraju biti u suspenziji
5.) MOLEKULARNE METODE DIJAGNOSTIKE
* osnovne metode RT-PCR (koristeći specifične početnice precizira tip preraaspodjele i mjesto loma) i FISH (daje inf. o lomu u ciljanom genu ili prisutnosti preraspodjele između dva gena bez poznavanja točnog mjesta loma)
* BRCA 1 i 2 rak dojke, RAS u kolonu, BRAF u melanomu
* Tekućinska biopsije
— uzorak periferne krvi ili druge tj. tekućine u kojem je prisutna slobodna cirkulirajuća tumorska DNA
— najčešće se koristi da se vidi je li tumor rezistentan na terapiju
* Molekularno profiliranje tumora
— genomika
— Next generation sequencing
— katalogiziranje tumora u bazi TCGA - 33 tipa tumora
6.) TUMORSKI BILJEZI
* površinski antigeni, citoplazmatski sekretorni proteini, hormoni, enzimi
* nisu za konačno postavljanje, ali koristan element za kliničko postavljanje
* ako nakon operacije ili tijekom kontrola biljeg opet raste mora se posumnjati da primarni tumor nije adekvatno uklonjen ili na metastaze ili recidiv
* karcinoembrionali antigen ili CEA i AFP
* CA-125 - rak jajnika, endometrija, gušterače, dojke, pluća i kolona
- RB-1 - 13q14 - retinoblastom, osteosarkom, sitnostanični karcinom pluća
- TP53 - 17q13 - mutiran u 60% karcinoma
