2. Upale Flashcards
Podjela upale
a) ETIOLOŠKA
* upala na egzogene uzroke (mikroorganizmi, fizikalni čim., kem. čim.)
* upala na endogene uzroke – nastaje na tvari
koje se nalaze u stanicama, krvi i tkivnim
tekućinama
b) VREMENSKA
* akutne upale – traju kratko (minute, sati,
dani) - do 7 dana
* kronične upale – traju dugo (tjedni, mjeseci,
godine) – nemaju jasan početak – često su
nastavak akutne upale
c) MORFOLOŠKA
* Serozna
— U tkivima ili tjelesnim šupljinama nakuplja se bistra
tekućina čiji kemijski sastav odgovara krvnom
serumu.
— Osnovna proteinska komponenta je albumin koji
veže molekule bilirubina te je izljev žućkast.
— Najčešće je uzrokovana virusima, ali se može razviti
i nakon imunološkog, mehaničkog ili fizikalnog
(toplina) oštećenja tkiva.
— Serozna tekućina ne sadržava bjelančevine
koagulacijskog sustava pa ne dolazi do stvaranja
krvnog ugruška.
— Upalne stanice obično ne dospijevaju u područje
serozne upale.
— serozni perikarditis (virus), serozne upale kože (herpes)
- Kataralna
— Javlja se u sluznicama ili tkivima koja sadržavaju
mukozne žlijezde te se u upalnom eksudatu
nalazi i sluz.
— Tipično zahvaća nosnu sluznicu, sinuse, traheju, bronhe
— Čista sluz je bistra, vodenasta, viskozna
tekućina koja ne sadržava neutrofile, nego po
koji limfocit.
— Ako dođe do bakterijske superinfekcije dolazi do
nakupljanja neutrofila koji reagiraju na bakterije i
do stvaranja gnoja te nastaje MUKOPURULENTNA UPALA.
— Virusna prehlada - Fibrinozna
— U upalnom eksudatu pojavljuju se fibrinska
vlakanca.
— Pojava fibrina u upalnom eksudatu znak je
opsežnijeg oštećenja krvnih žila.
— Nastaje kao posljedica bakterijskih
infekcija, a može se javiti i u tijeku
autoimunih bolesti.
— Fibrin postaje osnova u koju urasta
proliferirajuće granulacijsko tkivo (to dovodi do fibroznog)
— Fibrinozni perikarditis (obje površine prekrivene slojem, pa dolazi do trenja) - Gnojna
— Očituje se gnojnim eksudatom u tkivima ili
tjelesnim šupljinama.
— Gnoj = eksudat + neutrofili, gnojna tjelešca, (uzročnici) + stanični detritus
— Apsces – lokalizirana nakupina gnoja u tkivima (akutan ili kroničan - ako ga ograničava vezivna čahura)
— Celulitis ili flegmona – difuzna upala u kojoj su
zahvaćena tkiva prožeta gnojem
— Empijem – nakupljanje gnoja u tjelesnim
šupljinama
— Pustula – mjehurić na površini kože ispunjen
gnojnim sadržajem
— Furunkul – gnojna upala dlačnog folikula
— Karbunkul – duboki apscesi potkožnog tkiva
— Sinus - komunikacija između apscesne šupljine i
površine kože
— Fistula - Kanal kroz koji prodire gnoj iz jednog šupljeg
organa (npr. kroz priraslice tankog i debelog
crijeva) u drugi - Ulcerozna
— Očituje se pojavom vrijeda ili ulkusa u
tkivu.
— VRIJED – tkivni defekt na površini kože ili
sluznice.
— Primjer: Želučani vrijed - Pseudomembranozna
— Nastaje na sluznicama i označuje akutnu
ulceroznu upalu obilježenu obilnim
fibrinskim eksudatom na površini vrijeda.
— Primjer: - Pseudomembranozni kolitis (Clostridium difficile)
- Pseudomembranozni faringitis (Corynebacterium
diphtheriae) - Fibrozna
— Konačni morf. oblik kronične upale
— Nastaje ožiljkastim cijeljenjem oštećenog
tkiva.
— Tkivo je prožeto gustim vezivom građenim od
fibroblasta i kolagenih vlakana koje nadomješćuje parenhimske stanice nakon upalnog procesa.
— Vezivo je infiltrirano limfocitima, makrofagima
i plazma stanicama
— Primjeri: Fibrozirajući alveolitis, Fibrozirajući perikarditis, Ciroza jetre
— Fibrozna upala u šupljim organima (crijeva, ureter,
žučni vodovi) dovodi do suženja lumena – STENOZA ili STRIKTURA
— Fibrozna upala seroznih ovojnica (pleura, peritoneum) dovodi do stvaranja PRIRASLICA
(adhezivni peritonitis ili pleuritis)
d) ANATOMSKA
— organ+itis
— Iznimke: pneumonija, paronihija (rub nokta), pioderma (impertigo; gnojna upala kože)
Klasični znakovi upale
- Crvenilo (rubor)
- Toplina (calor)
- Otok (tumor)
- Bol (dolor)
- Gubitak funkcije (functio laesa)
Sistemni znakovi i posljedice upale
a) VRUĆICA
* Poz. učinak - ubrzava metabolizam i olakšava mob. stanica i protok krvi
* Nastaje djelovanjem
mikroorganizama na makrofage i
oslobađanjem ENDOGENIH PIROGENA
* Najvažniji endogeni pirogeni
– IL-1 (stimulira sintezu prostaglandina u hipotalam.)
– IL-6 (TNF i IL-1 stim. sint. ovog u jetri)
– TNF-a (stimulira sintezu IL-6 u makrofag.)
b) PROMJENA U BROJU LEUKOCITA
* Leukocitoza – mobilizacija neutrofila iz koštane srži (IL-1, TNF)
* Virusna upala, TBC – povećanje broja limfocita
* Paraziti – eozinofilija
* Limfopenija - AIDS
c) BIOKEMIJSKE PROMJENE U KRVI
* Poz. ili neg. reakcija akutne faze - citokini (iz makrofaga) mogu poticat sint. jednih, a inhib. sint. drugih prot. u jetri
* Albumin uvijek nizak kod upala
* Promjena koncentracije plazmatskih bjelančevina – ubrzana sedimentacija
* CRP – C reaktivni protein (sinteza u jetri) - korelira sa sedimentacijom
d) Hemodinamički poremećaji
* Mnogi citokini (TNF) uzr. vazodilataciju - hipovolemija - ŠOK
* Bakterijski toksini i tvari iz razorenih stanica mogu izazvat koagulaciju - DIK
e) UMOR I KONSTITUCIONALNI SIMPTOMI
* Prolazna anoreksija
* Anemija kronične bolesti
* Kaheksija (dugotrajne kronične bolesti)
Stanice u upalnoj reakciji
1.) STANICE U UPALNOJ REAKCIJI
- U krvi - leukociti i trombociti
- U tkivu - makrofagi, mastociti, plazma-stanice, limfociti
- endotel, gl. miš., fibroblasti
a) NEUTROFILI
* najbrojnije krvne stanice
* 3-5 segmenata jezgre
* kratak život (2-4 dana, apoptoza)
* pokretljivost (u krvnoj struji pasivno, u dodiru s end. akt. te transmigr.kroz žilu)
* kemotaksija
* fagocitoza
* citoplazmatska zrnca
— primarna (katalitički enzimi (kisela F-aza, el-aza, est-aza, katepsin)
— sekundarna (baktericidni proteini - lizozim, laktoferin; kolagenaza (IV))
— tercijarna (za razgradnju MST - katepsin, gelatinaza)
* sekrecija
* izvor slobodnih radikala, eikozanoida
b) EOZINOFILI
* 2-3% svih leukocita
* akutna i kronična upala
* brojna zrnca s kationskim proteinima - glavni i eozinoflni (jako djeluju na parazite, ali oštećuje i neke norm. stanice)
* histaminaza - kontra djelovanje bazofilima i mastocitima
*raspadom - žućkasti kristali (Charcot-Leydenovi) u sputumu astmatičara
* u područje upale dospjevaju nakon neutrofila
* žive duže od neutrofila
c) BAZOFILI I MASTOCITI
* bazofili <1%
* sadrže granula s
histaminom i heparinom
* na st. mem. receptori IgE
* sudjeluju u brzim
reakcijama preosjetljivosti
* Bazofili - citokine, mastociti - parakrine stanice koji pohran. kem. posr. upale u zrncima
d) MONOCITI I MAKROFAGI
* Makrofagi - term. dif. leuk. - nastaju iz monocita prelaskom iz žila u tkiva
— sporo pokretni, stižu u područje upale 2-3 dana, a kad dođu preuzimaju gl. ulogu od neutr.
— dug životni vijek
— bubrežasta jezgra, obilna citoplazma, brojne fagocitotičke vakuole, mitohondriji, razvijen HER
— unos tvari, izlučivanje, koordinacijske i regulatorne funkc.
— klasična aktivacija - M1 makrof. - O i N slobodni radikali, lizosomalni enzimi, izlučivanje citokina - akt. ju endotoks. i citokini poput IFN gama (T-limf.)
— alternativna aktivacija - M2 - reparacija tkiva (izl. fakt. za angiogen. i akt. fibroblasta) - akt. ju IL-4, IL-13
— luče IL-1,2, TNF, FGF, PDGF, PAF, eikozanoidi, trombin, akt. plazminogena, superoksid, NO
— FIKSNI MAKROFAGI - u jetri Kupfferove st., u mozgu mikroglijalne
— brojni u slezeni (u sinusima slezene i limf. č. - sinusni histiociti) i plućima (alveolarni makrof.)
— rezervoari za TBC, Legionella pneumonia, HIV
— trenutačna akt. - nekoliko sek. do min. - egz. liz. enz., stvaranje slob. rad.
—polagana akt. - povećavanje - stvaranje citokina
— fag. akt. makr. mogu postat pjenušave (mast), epiteloidne (granulomi), orijaške (spajanjem epiteloidnih) (u TBC - Langhansove)
e) LIMFOCITI I PLAZMA-STANICE
* T limfociti (citotoksični
i pomoćnički)
* B limfociti
– plazma stanice (Ig)
* NK limfociti
* zajedno s makrofagima limfociti sudjeluju u
kroničnim upalnim reakcijama i imunoreakcijama
* ne gibaju se akt. - oskudna citoplazma
f) TROMBOCITI
* zgrušavanje krvi (fibrinogen)
* vazokonstrikcija (serotonin i tromboksan A)
* povećanje propusnosti
stjenke krvnih žila (PAF)
* kemotaksija (PAF)
* angiogeneza i
fibrinogeneza (PDGF, EGF, FGF)
* na vanj. str. receptori za endotelne st. i fibrin - povezivanje trombocita
- ENDOTELNE STANICE KRVNIH ŽILA
* održavanje vaskularnog tonusa i lumena
* održavanje propusnosti stjenke
krvnih žila
* regulacija zgrušavanja krvi
— norm. PGH2 u prostaciklin (sprječavanje zgrušavanja)
— akt. PGH2 u tromboksan A2 (zgruš.)
* Weibel-Paladeova tjelešca - von Willebrandov faktor zgrušavanja (aktivirane)
* površina neg. nabijena (akt. gubi)
* endocitotične vakuole - transcitoza (s lum. na baz.)
* mogu se kontrahirati (prostor za tvari iz plazme u međust. prostor)
* kad podražene izl. NO - vazodilatacija, endotelin - vazokonstrikcija
3.) FIBROBLASTI
* glavne st. vez. tkiva
* vretenaste, skromna citoplazma, razvijen HER
* glavni produkt zrelih - kolagen I
* u kroničnom upalnom procesu odlaganje kolagena I - fibroza
* kondenzacijom kolagena - hijalin
Posrednici upale podrijetla stanica
- VAZOAKTIVNI AMINI
* posrednici akutne upale
a) Histamin
* Izvor: mastociti, bazofili, trombociti
* Poticaj
— fizikalni čimbenici (toplina, trauma)
— imunoreakcija nakon vezanja IgE na mastocite (anafilaksija)
— C3a i C5a komponente komplemenata
— proteini leukocita, neuropeptidi, citokini (IL-1,8)
*Djelovanje
— dilatacija arteriola
— kontrakcija endotelnih stanica venula
— povećan dotok krvi
— povećana propusnost žila
— aktivacija endotela
b) Serotonin
* Izvor - trombociti, neuroni, enterokromafine stanice
* Princip - vazokonstrikcija, pomaže zgrušavanje, regulira peristaltiku - EIKOZANOIDI
a) Put ciklooksigenaze (prvo PGG2, pa PGH2, pa iz njih)
*E, D, F
— izvor: leukociti, mastociti, endotelne stanice, trombociti
— principi - lokalno, vazodilatacija, sudjeluju u edemu, osjetljivost, bol, s citokinima vrućica
* Prostaciklin (PGI2)
— endotelne stanice
— vazodilatacija, inhibicija agregacije trombocita
* Tromboksan A2
— trombociti
— vazokonstrikcija, poticanje agregacije tromb.
* ACETILSALICILNA INHIBIRA OVAJ PUT, KORTIKOSTEROIDI OBA
b) Put lipooksigenaze
* leukotrieni
* LTA4 - B i C - C daje D i E
* B4
— neutrofili i makrofagi
— kemotaktična tvar za neutrofile
* D4 i E4
—u mastocitima
— bronhokonstrikcija, povećana propusnost žila - PAF
* čimbenik aktivacije trombocita
* potiče agregaciju i degranulaciju trombocita
* nastaje aktivacijom fosfolipaze A2 - neutrofila, monocita, bazofila, enditelnih stanica, trombocita
* jak bronhokonstriktor, jak vazodilatator, povećava propusnost žila, potiče sintezu eikozanoida i citokina, djeluje na leukocitnu adheziju, kemotaksiju, degranulaciju i oksidativni stres - CITOKINI
a) u akutnoj upali najvažniji IL-1,6, TNF i kemokini
* iz akt. makrofaga, mastocita, endotelnih stanica
* poticaj od produkata bakterija, imunokompleksa, proizvoda limf. T
* lokalni učinci
— aktivacija end. stanica, pojačavanje izražaja adhezijskih mol., vezanje i akt. leukocita, lučenje citokina i eikozanoida
— TNF formiranje tromba
— IL-1 fibroblaste i formiranje ECM
* sistemni učinci
— letargija, vrućica, proteini akutne faze
b) u kroničnoj upali važni IFN gama, IL-12, IL-17
* T-limfociti
* sudjeluju u aktivaciji neutrofila
* sudjeluju u obrani domaćina protiv infekcija
c) Kemokini
* mali strukturno vezani proteini
* kemotaktične tvari za leukocite (povećanje afiniteta integrina)
* nadzor nad norm. organizacijom limf. tkiva
* CXC - između cisteina 1 AK, djeluju najviše na neutrofile
* CC - monociti/makrofagi, T-stanice i eozinofile - SLOBODNI RADIKALI KISIKA
* superoksid, H2O2, hidroksilni ion
* nastaju djelovanjem NADPH sintetaze (fagocitne oksidaze)
* otpuštanje uzrokuju mikroorganizmi, imunokompleksi, citokini
* uništavaju fagocitirane čestice i nekrotične stanice
* izvan stanica u niskoj konc. stimuliraju stv. i otp. posrednika upale, a u velikoj konc. oštećuju stanice - NO
* otpuštanje neurotransmitora, u makrofagima citotoksična stvar za mikroorganizme, u žilama vazodilatacija - LIZOSOMALNI ENZIMI LEUKOCITA
* kisele proteaze pri niskom pH u fagolizosomima
* neutralne proteaze (elastaza, kolagenaza, katepsin) - ekstracelularni matriks - NEUROPEPTIDI
* prenose osjet boli i reguliraju tonus i propusnost krvnih žila
Proteini plazme koji sudjeluju u upali
1.) SUSTAV KOMPLEMENATA
* komponente koplementa (C1-C9) nalaze se u plazmi u inakt. obliku
* aktivacijom C1 počinje kaskada enz. reak., a ključna je akt. C3
* 3 puta aktivacije
a) klasični put
— vezanje na komplement AG-AT
— C1 djeluje na C4 i C2 oslobađajući C4a i C4b - proizvodnja enzima C3-konvertaza
b) alternativni put
— bjelančevine properdinskog sustava (faktor B i D) na C3b fragment komplementa čime nastaje alternativna C3-konvertaza
— to se dešava nakon susreta s bakterijskim endotoksinima
c) lektinski put
— lektin plaze + manoza bakterijske membrane
— osim što se odvije bez imunokompleksa isti je kao klasični
* Efektorna faza
—počinje aktivacijom C3 - nastaju akt. fragmenti C3a (posrednik upale) i C3b (odlaže se na st. ili povr. mikroorg. veže C3 konvertazu i formira C5 konvertazu)
— C5 konvertaza - C5a i C5b - nastanak C5-C9 ili kompleks membranskih napadača (MAC)
*Učinci:
a) Vazoaktivno djelovanje
— C3a i C5a povećavaju propusnost žila i vazodil. (degran. mastoc.)
— C5a aktivira put lipooksigenaze u makrofagima i neutrofilima
b) Aktivacija, adhezija, kemotaksija
— C5a većinom i malo 3 - aktiviraju leuk., potiču im adheziju na end. st. i djeluju kemotaktično na neutr., baz., eoz. i mon.
c) Opsonizacija
— C3b
d) Citotoksično djelovanje
— MAC oštećuje bakt. mem.
e) Katabolizam imunokompleksa
2.) SUSTAV ZGRUŠAVANJA KRVI I KININSKI SUSTAV
* Hagemanov čimbenik (F-XII)
* sinteza u jetri, ulazi u cirk. inaktivan
* kad dođe u dodir s kolagenom, elementima baz. memb. ili akt. trombocitima postaje aktivan
* Dalje 4 sustava
a) SUSTAV KININA
— prekalikrein u kalikrein uz djelovanje F-XII
— kininogen u bradikinin uz djelovanje kalikreina
— kalikrein uzrokuje dodatnu akt. F-XIIž
— bradikinin - vazodil., propusnost, kontrakcija glatkih mišića bronha, bol
b) SUSTAV ZGRUŠAVANJA
— aktivacija trombina - pretvara topljivi fibrinogen u netopljivi fibrinski ugrušak
— u tom procesu se odvajaju mali dijelovi (fibrinopeptidi) fbgena - povećavaju propusnost i kemotaktični su
— fibrin tvori osnovu ugruška
c) SUSTAV FIBRINOLIZE
— aktivirani F-XII ili aktivator plazminogena iz end. st. i leuk. pretvaraju plazminogen u plazmin
— plazmin putem fibrinolize sprječava grušanje krvi
d) SUSTAV KOMPLEMENATA
— plazmin aktivira C3
Akutna upala - uvod
- nespecifična reakcija organizma na štetni podražaj
- razvija se vrlo brzo, par sek.
*ciljevi: eliminacija ili sprečavanje širenja štetnih agensa, uklanjanje nekrotično tkivo/stanice, započeti proces reparacije - dvije osn. komponente: reakcija krvnih žila i djelovanje stanica
- TLR - prepoznaju mikroorganizme, aktiviraju transkr. faktore - izlučivanje kem. medijatora upale
- Inflamasomi - giht i ateroskleroza nastaju tako
Akutna upala - vaskularne promjene
- prve reakcije tkiva na podražaj u akutnoj upali
- Lewisova trostruka reakcija - konstrikcija uzrokovana meh. podražajem, vazodilatacija i crvenilo kože, lokalni edem - prolazno, ali dugotrajni podražaj izaziva dolazak upalnih stanica
- UPALNI EDEM
a) Povišeni hidrostatski tlak
— posljedica povećanog V krvi u dilatiranim arteriola
— mehanički potiskuje plazmu u međ. st. prostor
— bjelančevine koje dospiju tamo narušavaju osmotsku ravnotežu, nastaje osmotski gradijent i nakupljanje tekućine u tkivima
b) Povećanje propusnosti malih krvnih žila
— kontrakcija endotelnih stanica - histamin, bradikinin, PAF, TXA2 - širenje pukotina i ulazak tekućine u MSP
— nekroza pojedinih endotelnih stanica - neselektivna propusnost - oštećenje veće površine privlači trombocite
— stimulacija transcitoze - citokini, čimbenici rasta (npr. VEGF) - odgovorna za povećanu propusnost u granulacijskom tkivu, kroničnim upalama i tumorskim žilama
— anatomski defekt stijenke novih žila - u granulacijskom tkivu
— tri oblika propusnosti
1. neposredni prolazni odgovor
— pojavljuje se na nekoliko trenutaka, kao i Lewis
— posredovano primarno histaminom
— nekoliko min., ne ostavlja posljedice
2. neposredni suzdržani odgovor
— posljedica izravnog opsežnijeg oštećenja
— veći defekti, nakon vremena ih prekrivaju trombociti i nastaje krvni ugrušak
3. odgođena produljena propusnost
— nepoznata patogeneza
— nekoliko sati do dana
— opekline od sunca npr. - TRANSUDACIJA I EKSUDACIJA
— transudacija - proces kojim nastaje edem u Lewisu (filtrat seruma, transudat) - blage upale, nije narušen integritet žila - makroskopski djeluje bistro - <1.015, <3g/dL proteina - mikroskopski nema upalnih stanica - ne sadrži čimbenike koagulacaije
— eksudat - >1.015 >3g/dL - progresivnija upala, opsežnije oštećenje - upalne stanice - može biti fibrinozan (više fibrina) ili purulentan (razgradnja leukocita, gnoj) - u teškim oštećenjima fibrino-purulentan
Akutna upala - stanične reakcije
1.) INTRAVASKULARNE PROMJENE
* u normalnim uvjetima stanice u sredini, marginalno plazma
* vazodilatacija - usporavanje protoka - marginalizacija neutrofila
* leukociti se kotrljaju po površini endotela dok adhezijska sila ne postane veća od mehaničke
* u procesu adhezije gubi se sferičan oblik i kreće ameboidno kretanje po endotelu
* aktivacija leukocita također poništava neg. naboj membrane
* adhezija ovisi o selektinima (glikoprot.) i adresinima (ugljikohid., vežu selektine)
* adhezijski receptori na leuko. i end. - selektini, integrini, Ig, glikoproteini (mucin)
* Selektini
— L-selektini - na leukocitima, omogućuje vezanje s adresinima end.
— E-selektin - dio st. mem. end., pojavljuje se tijekom upale, kasnije faze
— P-selektini - trombociti, end.
*Integrini
— transmembranski proteini
— oni na površini leukocita se vežu za proteine st. mem. end. (Ig)
— VCAM, ICAM; upalni posrednici povećavaju afinitet (IL-1, TNF)
— vežu se i na proteine izvanstaničnog matriksa (fibronektin, kolagen) i proteine baz. mem. (laminin, kolagen IV)
— trombociti - GpIIb/IIIa
2.) EMIGRACIJA LEUKOCITA
* dijapedeza ili transmigracija - prolaz leukocita kroz stijenku žile
* omogućemo formiranjem filopodija ili pseudopodija
* prijelaz iz gel u sol stanje
* enzimi (kolagenaze, elastaze, proteaze)
3.) KEMOTAKSIJA
* usmjereno kretanje leukocita
* kemotaksini: bakt. produkti, fragmenti komplemenata (C5a), citokini, eikozanoidi, mito. polipeptidi
4.) FAGOCITOZA I BAKTERICIDNA AKTIVNOST
* prepoznavanje i adhezija
— opsonizacija fragmentom C3b ili Ig
* internalizacija ili degranulacija
* bakteicidno djelovanje i razgradnja bakterija
Ishodi akutne upale
1.) REZOLUCIJA
* potpuno vraćanje anatomskog i
funkcionalnog integriteta zahvaćenog tkiva uz
nestanak upalnog infiltrata
* kod blagih upala s min. oštećenjem
2.) REGENERACIJA
* tip cijeljenja u kojem se oštećene stanice i tkiva vraćaju u stanje prije oštećenja
* LABILNE STANICE: one koje se dijele tijekom cijelog života: stanice epitela, koštane moždine i limfnih čvorova- krvotvorne stanice
* STABILNE STANICE: stanice niske razine obnavljanja, zadržavaju sposobnost množenja, ali ne u fiziološkim uvjetima: parenhimne, stanice žlijezda, produkti mezenhima: fibroblasti, osteoblasti, hondroblasti
* PERMANENTNE STANICE: stanice koje se nakon rođenja više ne dijele: neuroni, stanice srčanog i skeletnog mišića. Permanentne stanice su visoko diferencirane stanice, postnatalno se ne dijele pa se npr. ganglijske stanice nadomještaju glijom
3.) REPARACIJA
* tkiva koja nemaju sposobnost regeneracije
(građena od permanentnih stanica)
* kod opsežnih oštećenja tkiva čak i ako imaju
sposobnost regeneracije
* rezultat reparacije = FIBROZA (zamjena
parenhimskih stanica vezivnim tkivom)
4.) PERZISTENCIJA
5.) RECIDIV
Cijeljenje
- regeneracija u stabilnim i labilnim tkvima, stvaranje ožiljka u permanentnima
- Ekstracelularni matriks u reparaciji
— ECM - kompleks proteina koji umreženi okružuju stanice - regulira proliferaciju, kretanje i dif. stanica
— Intersticijski ECM - sint. ga mezenhimalne st. (fibroblasti) - amorfni 3d gel
— Bazalna membrana - visokoorg. ECM - kolagen IV, laminin, proteoglikani
— Komponente ECM: vlaknasto strukt. prot. (kolagen I i III, elastin), vodeno hidratantni gel (hijaluronani i proteoglikani), adhezivni glikoprot. (Ig, kadherini, selektini, integrini) - Reparacija ili stvaranje ožiljka
a) Angiogeneza
— stvaranje novih žila iz postojećih (prvenstveno venula); štiti od ishemije
— induktori: hipoksija, PDGF, TGF alfa i beta
— najvažniji faktori rasta - VEGF (migr. i prolif. end. st.), VEGF-A, FGF-2 (stim. migr. makr. i fibrob. i prolif. end. st.)
— Angiopoetin Ang 1 i Ang2
— Koraci: - vazodilatacija (NO) - povećana permeabilnost (VEGF) - odvajanje pericita - migracija end. st. na mjesto ozlijede - prolif. tijekom migr. - remodeliranje u kapilarne cjevčice
— nove žile imaju povećanu propusnost, pa je tkivo edematozno
b) Granulacijsko tkivo
— 3-5 dana nakon cijeljenja nastaje
— makr. zrnato i rozo
— upalne stanice, nove žile, vezivo
— tijekom vr. se smanjuje broj upalnih st. i žile odumiru - veće nakupljanje fibrob. i kolagena
c) Remodeliranje
— 2-3 tjedna nakon ozlijede, može trajat mjesecima
— učvršćavanje ukriženim povezivanjem kolagena
— III > I - PRIMARNO CIJELJENJE
– vidi se na sterilnim kiruškim incizijama za koje kažemo da zaraštavaju per
primam intentionem
– unutar 24 h akutna upalna reakcija, nakupljanje leukocita, rub epitela odeblja zbog množenja bazalnog sloja stanica
– 3. dan dolaze monociti, makrofagi stimuliraju umnažanje fibroblasta i pupanje mladih kapilara
– 5. dan je prostor reza ispunjen šupljikavim
granulacijskim tkivom (2-3 tjedna)
– tijekom drugog tj. umnažaju se kolagena vlakna i fibroblasti (prvo kolagen tipa III pa tipa I)
– krajem 1. mj. ožiljak je crvene boje zbog obilne
vaskularizacije
– nakon 6 tj. tkivo poprimi 90% početne čvrstoće - SEKUNDARNO CIJELJENJE
— reparatio per secundam intentionem se vidi na
većim i dubljim defektima, na inficiranim ranama,
ognojenim ranama - apscesima
— ovo cijeljenje je karakerizirano stvaranjem obilnog
granulacijskog tkiva s brojnim kapilarama te
obilnom infiltracijom leukocita
— preduvjet da dođe do cijeljenja je uklanjanje
staničnog detritusa
— stvaranje većih količina ožiljnog tkiva
— praćeno je većim gubitkom kožnih adneksa (dlaka,
žlijezda lojnica, znojnica)
— zaraštavanje traje duže
— rezultat cijeljenja je ožiljak koji može imati
preobilno granulacijsko tkivo, tumoroidnog izgleda
tzv. KELOID (javlja se u genetski predisponiranih
ljudi, crna rasa) - Usporeno cijeljenje - infekcije, strana tijela, poremećaji cirkulacije, endokrine bolesti, lijekovi, manjak hranjivih tvari
- Poremećaji: dehiscijencija (razdvajnje) rane, bujna granulacija (divlje meso), keloid
Kronična upala
- jedan od mogućih ishoda akutne upale
- traje dulje nego akutna, ne očituje se istim znakovima, nema jasan početak ni predvidiv kraj, nejasna etiologija
*infiltrati mononukleara, destrukcija tkiva, cijeljenje vezivom - PATOGENEZA
a) Perzistirajuća akutna upala (kronični apces)
b) Recidivi akutne upale
c) Upale uzrokovane unutarstaničnim patogenom (TBC)
d) Višestanični vanstanični patogeni
e) Inertna strana tijela
f) Imunosne bolesti (reumatoidni artritis)
g) Imunodeficijencija
h) idiopatske bolesti - HISTOPATOLOGIJA
a) Difuzna kronična upala
— difuzna inflitracija upalnih st. (limf., plazma-st., makrofagi)
— nekroza oštećenih stanica - nadomjestak vezivnim tkivom
b) Granulomatozna upala
— posebni oblik kronične upale u kojoj dolazi do
stvaranja granuloma (tvorbe građene od
nakupina epioteloidnih stanica (modificitani
makrofagi) okruženih limfnocitima
— spajanje epiteloidnih makrofaga nastaju
multinuklearne orijaške stanice (sincicijske
divovske stanice)
— 1. Kazeozni granulomi (u središtu granuloma kazeozna nekroza (TBC, gljivice)
— 2. Nekazeozni granulomi (gusta nakupina epiteloidnih stanica, sarkoidoza)
— 3. Granulomi stranog tijela (u središtu strana tijela, nisu tolko kompaktni)
— 4. Guma (obrisi nekrotičnih stanica u središtu, plazma-st. okolo, tercijarni sifilis9
— 5. Supurativni granulomi (gnoj u središtu, nastao raspadom neutrofila, bolest mačjeg ogreba (bartonella henselae)
c) Kronična gnojna upala
— kosti, mozak (teško dreniranje gnoja)
— kronični apces - vezivna čahura
