2. Restrikcijske endonukleaze Flashcards
Što su restrikcijske endonukleaze/ restrikcijski enzimi?
Enzimi koji omogućuju fragmentiranje DNA na točno određenom mjestu.
Neophodan „alat” u genetičkom inženjerstvu
-omogućavaju nam da fragmentiramo/režemo/cijepamo/presijecamo dsDNA –„restrikcija”
-„molekularne škare za dsDNA”
Od kuda potječu restrikcijske endonukleaze?
Potječu iz bakterija – dio su restrikcijsko-modifikacijskih sustava (RM-sustavi) kojim se bakterije štite od bakteriofaga i strane DNA
* cijepaju stranu DNA – restrikcija
* vlastitu DNA štite od restrikcije metilacijom baza - modifikacija
Kako djeluju RM-sustavi?
Prepoznavanje točno određene sekvencije u dsDNA (najčešće 4 ili 6 pb)
-ako je prepoznata sekvencija:
* nemetilirana – restrikcija
* hemimetilirana – metilacija
* metilirana – nema aktivnosti
Otkriće RM-sustava?
Kako dijelimo restrikcijske endonukleaze?
Podijeljene u nekoliko skupina (I, II, IIS, III i IV)
Koje endonukleaze imaju najveću primjenu?
Najveću primjenu imaju restrikcijske endonukleaze skupine II
-„restrikcijski enzimi” u genetičkom inženjerstvu, mol.gen., mol.biol…
-cijepaju dsDNA unutar specifične simetrične sekvencije
* najčešće „palindromske sekvencije” duljine 4 i 6, rjeđe 8 pb
Palindromi u molekuli DNA?
Komplementarni lanci, u smjeru iste polarnosti, imaju isti redoslijed nukleotida
-Imaju os simetrije - ako palindromsku sekvenciju “okrenemo” za 180° redoslijed nukleotida ostaje nepromijenjen
-susjedne baze (u istom lancu DNA) u centru palindroma uvijek su međusobno komplementarne (AT, TA, GC, CG); dvije baze koje su jednako udaljene od centra palindroma uvijek su komplementarne
Kako restrikcijski enzimi mogu cijepati DNA? Nabroji primjere za svaki.
-mogu ostavljati 5’-jednolančane krajeve (XhoI, SalI, Csp6I, MboI)
-mogu ostavljati 3’-jednolančane krajeve (SacI, SacII)
-mogu ostavljati “ravne” krajeve (SspI, ScaI)
Što su izoshizomeri?
Različiti enzimi koji cijepaju istu sekvenciju - RsaI i Csp6I
Što su striktni izoshizomeri?
Različiti enzimi koji cijepaju istu sekvenciju na isti način - MboI i Bsp143I
U kojim slučajevima se fragmenti DNA mogu ligirati?
Fragmenti DNA, nastali cijepanjem restrikcijskim enzimima, međusobno se mogu ligirati (pomoću T4 DNA-ligaze) ako:
⚫ fragmenti imaju ravne krajeve
⚫ fragmenti imaju kompatibilne (“ljepljive”) krajeve
Što je rekombinacija?
Međusobno kombiniranje postojećih sljedova nukleotida
Kako se čuvaju restrikcijski enzimi?
Čuvaju se na -20°C u glicerolu, a na sobnoj temperaturi uglavnom brzo gube aktivnost
Religacija?
Ako imamo plazmid, i u taj plazmid želimo ubacit neki insert, to znači da taj plazmid
moramo pocijepat nekim restrikcijskim enzimom, linearizirani plazmid pomiješamo s insertom, ako
se plazmid zatvori sam sa sobom bez inserta kaže se da je došlo do religacije. Religacija uzrokuje
obnavljanje restrikcijskog mjesta
Puferi za restrikcijske enzime?
nabavljaju se s odgovarajućim puferima (najčešće 10 puta koncentrirani)
⚫ pH, Mg2+, monovalentni kationi; reducens (stabilnost enzima)
* pH obično 7 do 9; Tris-HCl (10 mM)
* dvovalentni kation: MgCl2 (10 mM)
* monovalentni kation: NaCl ili KCl (0 - 150 mM)
* reducens: 2-merkaptoetanol ili ditiotreitol