VIII. Urologija dječje dobi

Question 1

Koji su najčešći simptomi hidronefroze u djece?

Answer 1

Sporo napredovanje, temperature, intermitentna bol, povraćanje i hematurija.

Question 2

Koje metode možemo primijeniti u dijagnostici hidronefroze?

Answer 2

Prenatalni UZV, postnatalni UZV (već od 2.-3. dana), dinamička scintigrafija (određivanje opstrukcije, ali i funkcije bubrega), ekskrecijska urografija, retrogradna ureteropijelografija (potvrda mjesta opstrukcije), mikcijska cisturografija (sumnja na VUR).

Question 3

Kakav je uspjeh kirurškog liječenja hidronefroze? Komplikacije?

Answer 3

Dosta dobar uspjeh ako se uhvati dovoljno rano (nema ireverzibilnog gubitka funkcije bubrega). Komplikacije uključuju krvarenje, infekcije, curenje urina u perirenalni prostor (urinom), restenozu.

Question 4

Kako se dijeli megaureter?

Answer 4

Opstrukcijski - primarni, adinamičan (nedostaje mišićnih vlakana), najčešće jednostran
Sekundarni - najčešće obostran, kod neurogenog mjehura ili subvezikalne opstrukcije
Refluksni - primarni povezan s VUR-om, najčešće obostran

Question 5

Koji su simptomi megauretera?

Answer 5

Učestale akutne ili kronične uroinfekcije (bolovi u trbuhu i slabinama, temperatura, gubitak na težini).

Question 6

Kako saniramo ureter koji je zbog infekcija pun gnoja i jako proširen?

Answer 6

Mora se učiniti drenaža pijelonefrostomijom ili ureterokutanostomijom.

Question 7

Nabroji najčešće prirođene anomalije bubrega.

Answer 7

Potkovast bubreg, agenezija, displazija, hipoplazija bubrega, policistična bolest, ektopija…

Question 8

Kako se prezentira dvostruki mokraćovod?

Answer 8

Najčešće je asimptomatski, ali moguće su češće infekcije ili opstrukcija.

Question 9

Kako ektopija ušća mokraćovoda dovodi do pseudoinkontinencije?

Answer 9

Ako se ušće nalazi ekstravezikalno (vrat mjehura ili mokraćna cijev).

Question 10

Što je ureterokela i uz koju se anomaliju najčešće veže?

Answer 10

Ureterokela je cistično proširenje submukoznog dijela intravezikalnog mokraćovoda. Najčešće se javlja uz duplikaturu mokraćovoda.

Question 11

Je li uz ureterokelu uvijek prisutan refluks?

Answer 11

Ne, ušće ureterokele može biti i normalno, a i stenotično.

Question 12

Kako tretiramo opstrukcijsku uropatiju uz ureterokelu?

Answer 12

Novorođenčetu se endoskopski učini incizija ureterokele. To je najčešće dovoljno, ali ako bude indikacije, kasnije se učini reimplantacija ušća mokraćovoda.

Question 13

Koje su indikacije za transabdominalnu operaciju ozljede bubrega? Kako se one najčešće liječe?

Answer 13

Indikacija je hemodinamska nestabilnost i rastući hematom. Inače se ove ozljede najčešće liječe konzervativno ili endoskopski (stent u nakapnicu, embolizacija žile).

Question 14

Koje su komplikacije ozljede bubrega?

Answer 14

Rane: krvarenje, hematom, urinom, apsces, sepsa
Kasne: hipertenzija, hidronefroza, kronični pijelonefritis, kalkuloza, stenoza kanala

Question 15

Kakvo je vezikoureteralno ušće kod primarnog VUR-a?

Answer 15

Intramuralni segment mokraćovoda je skraćen (normalno 1,3 cm kod odraslih), a uz to je hipoplastičan Bellov mišić (nastavak uzdužnih vlakana mokraćovoda). Može se naći i slabost mišića mokraćnog mjehura oko ušća.

Question 16

Koje slike može imati VUR u djece?

Answer 16

Najčešće su to uroinfekcije, od blagih pa sve do gnojnih pijelonefritisa.

Question 17

Opiši pet stupnjeva VUR-a. Kojom pretragom se utvrđuje?

Answer 17

Utvrđujemo ih mikcijskom cisturografijom.
I. - kontrast u ureteru
II. - kontrast i u čašicama, nisu promijenjene
III. - umjereno dilatiran i izvijugan ureter
IV. - umjereno promijenjen ureter i proširena nakapnica te čašice
V. - jaka dilatacija nakapnice i izbočenim čašicama

Question 18

Koje su još pretrage bitne za VUR? Kojom diferenciramo primarni od sekundarnog VUR-a?

Answer 18

Radioizotopna cistografija, UZV, ekskrecijska urografija. Cistoskopija omogućuje pregled stanja vezikoureteralnih ušća te diferencira sekundarni (upalne promjene) od primarnog.

Question 19

Kada operiramo VUR? Koji je cilj operacija?

Answer 19

Obavezno se operiraju stupnjevi IV. i V. Stupanj III. se operira samo kada ne možemo kontrolirati infekcije. Cilj operacije je produljiti intramuralni segment mokraćovoda i načiniti kiruršku antirefluksnu valvulu.

Question 20

Tko su kandidati za endoskopsko liječenje VUR-a? Opiši operaciju.

Answer 20

Većinom se radi o bolesnicima s blažim stupnjevima VUR-a. Primjenjuje se tehnika ubrizgavanja Deflux smjese (hijaluronska kiselina) submukozno u blizini ušća. Zahvat se može ponoviti više puta.

Question 21

Na kojem dijelu mjehura se najčešće javljaju divertikuli? Koja je slika?

Answer 21

Najčešće na granici trigonuma i ostatka mjehura. Javljaju se infekcije i kalkulusi.

Question 22

Kako nastaje autonomni mokraćni mjehur? Koja su dva tipa?

Answer 22

Ozljedom spinalnog sakralnog centra za mokraćni mjehur (meningomijelokela, aplazija sakruma). Može biti mlohavi ili spastični.

Question 23

O čemu ovisi kapacitet mlohavog autonomnog mokraćnog mjehura?

Answer 23

O tonusu mišića dna male zdjelice (uretralni otpor). Ako je otpor mal, mjehur je prazan.

Question 24

Kakav je poremećaj hiperreaktivna (imperativna) inkontinencija?

Answer 24

Postoji nesrazmjer između rastezanja stijenke i podražaja na mokrenje. U suštini, smanjen je kapacitet.

Question 25

Opiši tipičnu sliku ekstrofije mokraćnog mjehura.

Answer 25

Mjehur je rastvoren po prednjoj stijenci, a često se nalazi i defekt mišića prednje trbušne stijenke te razmaknute kosti zdjelice. Ovaj defekt popunjava stražnja stijenka mjehura. Često se rascjep širi dalje na mokraćnu cijev pa je prisutna i epispadija.

Question 26

Koja su dva tipa operacije ekstrofije mokraćnog mjehura?

Answer 26

Može se mokraća izvoditi u crijevo ili se učini funkcijsko-anatomskaa rekonstrukcija mokraćnog mjehura.

Question 27

Kako se prezentira valvula stražnje mokraćne cijevi?

Answer 27

Tijekom trudnoće oligohidramnion. Kod novorođenčadi infekcije i azotemija uz poremećaj mikcije (mokrenje slabim mlazom ili samo u kapljicama).

Question 28

Kako valvula stražnje mokraćne cijevi izgleda na mikcijskoj cisturografiji?

Answer 28

Vidi se dilatirana stražnja mokraćna cijev te trabekuli i pseudodivertikuli mokraćnog mjehura. VUR se nalazi u 40-60% slučajeva-

Question 29

Koje su opcije kirurgije valvule stražnje mokraćne cijevi?

Answer 29

Danas je najbolja endoskopska ablacija valvula. Po potrebi antirefluksni zahvati.

Question 30

Kako kirurški liječimo epispadiju? Komplikacije?

Answer 30

Blaži oblici - djevojčice ne operiramo, a kod dječaka elongacija i ispravljanje dorzalne zakrivljenosti penisa
Teži oblici - rekonstrukcija mokraćne cijevi i vrata mokraćnog mjehura (popraviti rascjep unutarnjeg sfinktera).
Najčešća komplikacija je nepotpuno uspostavljanje kontinencije.

Question 31

Je li češće epispadija ili hipospadija?

Answer 31

Hipospadija je puno češća.

Question 32

Kako liječimo hipospadiju?

Answer 32

Obično se u prvoj godini učine pripremne operacije (elongacija penisa s kordektomijom (kod zakrivljenog penisa) te meatotomija (kod stenoze vanjskog ušća)). Nakon prve godine rekonstrukcija uretre.

Question 33

Kako se razlikuju kongenitalna i stečena fimoza?

Answer 33

Kod kongenitalne prepucij je hipertrofičan, a kod stečene ožiljno srastao s glansom.

Question 34

Kada započinje normalno ljuštenje prepucija?

Answer 34

Spontano ljuštenje počinje oko prve godine života, ali često ga treba manualno dovršiti.

Question 35

Što je akutni balanopostitis i kako se liječi?

Answer 35

Radi se o gnojnoj upali prepucija. Liječi se antiseptičnim otopinama i antibiotikom. Kada se smiri učiniti cirkumciziju.

Question 36

Koje su komplikacije cirkumcizije?

Answer 36

Rane - retencija mokraće, krvarenje, bol i infekcije

Kasne - ozljede mokraćne cijevi, nepravilno sraštanje uz ponovni razvoj fimoze ili razvoj parafimoze.