IX. i X. Trauma i prijelomi u dječjoj dobi

Question 1

Što najviše strada ozljedom sigurnosnim pojasem?

Answer 1

Crijeva i lumbalni kralješci.

Question 2

Kako dječji periost utječe na njihove prijelome razlike od odraslih?

Answer 2

Dječji periost je znatno čvršći pa su mogući prijelomi s očuvani periostom (subperiostalni prijelomi) ili je periost očuvan na konkavnoj strani prijeloma (green stick).

Question 3

Zašto nam je kod prijeloma dječjeg lakta bitna slika zdravog lakta?

Answer 3

Jer odredeni dijelovi lakta (npr. lateralni kondil) okoštavaju i do 12. godine.

Question 4

Koji su najčeščći prijelomi dječje dobi?

Answer 4

Epifizeoliza distalnog radijusa te suprakondilarni prijelom humerusa.

Question 5

Koji su klinički znakovi prijeloma?

Answer 5

Edem, deformacija, krepitacije, patološka pokretljivost te gubitak funkcije.

Question 6

Salter-Harrisova klasifikacija ozljede epifizne ploče.

Answer 6

Tip I - odvajanje epifizne ploče bez frakture.
Tip II - 95% ovih ozljeda, prijelom s epifizeolizom (odvojeni ulomak ima epifizu, epifiznu hrskavicu i trokutast ulomak metafize); radi se zatvorena repozicija.
Tip III - tipično za distalnu tibiju; intraartikularni prijelom ide okomito od zgloba, kroz epifizu, ali ne zahvaća metafizu.
Tip IV - lateralni kondil humerusa; isto kao tip III uz odlamanje dijela metafize.
Tip V - najrjedi, neizbježan prijevremeni zastoj rasta.

Question 7

Koje su nam metode dostupne za liječenje prijeloma u djece?

Answer 7

Većina se uspješno liječi repozicijom uz sadrenu imobilizaciju s uporištem u tri točke. Ako je nužna operacija, metoda izbora je elastična stabilna intramedularna osteosinteza titanskim žicama. Primjenjuje se i perkutano postavljanje Kirschnerovih žica (pogotovo epifize i metafize). Pločice i vijci rijetko.

Question 8

Je li nužan dodatak sadrene imobilizacije nakon titanskih intramedularnih žica?

Answer 8

Nije, dijete se može kretati odmah nakon operacije.

Question 9

Koji je najčešći porodajni prijelom i kako se liječi?

Answer 9

Prijelom ključne kosti. Imobilizacija osmicom, brzo cijeli.

Question 10

Koji je najčešći prijelom ključne kosti u djece i kako ga liječimo?

Answer 10

Greenstick srednje trećine. Imobilizacija osmicom kroz tri tjedna.

Question 11

Kako liječimo suprakondilarne prijelome lakta?

Answer 11

Prijelome bez pomaka samo imobilizacijom u fleksiji tri tjedna. Ako je prisutan pomak anatomski reponirati i staviti dvije Kirschnerove žice. Dodati sadrenu imobilizaciju u neutralnom položaju. Nakon tri tjedna sve maknuti i na fizikalnu.

Question 12

Kako liječimo ozljedu lateralnog kondila humerusa?

Answer 12

To je S-H tip IV. Ako nema pomaka imobilizacija tri tjedna. Najmanji pomak je indikacija za otvorenu repoziciju i fikasaciju Kirschnerovim žicama ili vijcima.

Question 13

Koji je problem u liječenju prijeloma srednje trećine kostiju podlaktice?

Answer 13

To su nestabilni prijelomi koji se teško reponiraju. Često je nužno postaviti žice.

Question 14

Kako liječimo distalnu epifizeolizu radijusa?

Answer 14

Obavezno atraumatskom repozicijom da ne dode do oštećenja epifizne ploče. Zatim imobilizacija u palmarnoj fleksiji 4 tjedna.

Question 15

Kako najčešće puca bedrena kost u djece, a kako u odraslih?

Answer 15

U djece najčešće nestablinom frakturom srednje trećine uz skraćenje i rotaciju ulomaka. Kod odraslih prokaimalna trećina.

Question 16

Kako liječimo prijelom bedrene kosti u djece?

Answer 16

Kod malih ekstenzija, kod većih repozicija pa imobilizacija kolsofemoralnim gispom tijekom 6-12 tjedana. Ako se konzervativno ne postigne adekvatan učinak, perkutano se postavljeju intramedularne žice (onda ne treba gips). Otvoreni prijelomi se saniraju vanjskim fiksatorom.

Question 17

Kakve pomake susrećemo u prijelomima potkoljenice?

Answer 17

Ako puca samo tibija, malo skraćenje i varus deformacija. Ako pucaju obje, skraćenje je veće i prisutna je valgus deformacija.

Question 18

Kako najčešće liječimo prijelome potkoljenice?

Answer 18

Najčešće jednostavnom repozicijom i imobilizacijom natkoljenice 8-16 tjedana.