VELIKA BRITANIJA: OD ZAKONA ZA SIROMAŠNE DO LABURISTIČKIH SOCIJALNIH REFORMI Flashcards
Objasni razlog donošenja Old Poor Law .
Vrijeme je vladavine dinastije Tudor, jača središnja kraljevska vlast. Prosjaci i skitnice
ugrožavaju funkcioniranje države i njihov broj se povećava. Javljaju se novi socijalni
slojevi zbog razvoja trgovine i manufakture. Dominiraju ideje merkantilizma (napredak
se temelji na trgovini, ali samo na izvozu jer je cilj povećanje nacionalnog bogatstva),
protestantska reformacija i kalvinistički puritanizam (rad je dobar za pojedinca i naciju,
nerad i lijenost su štetni i nedopustivi, rezultati rada čovjeku daju sigurnost da će biti
spašen, tj. da ima božju naklonost, milostinja je loše djelo, uvreda Boga jer je odraz
samilosti prema bolesti bijede, bijeda nije prirodna, ona je rezultat grijeha lijenosti pa je
treba suzbiti radom). Kraljica Elizabeta I. bojala se skitnica i socijalnih nemira koje oni
mogu izazvati. Stoga je isprva skitničenje i prosjačenje pokušala suzbiti brutalnom
represijom, ali to nije uspjelo pa su odlučili uvažiti ekonomske uzroke bijede. To je
značilo uvođenje zakona za siromašne koji su sadržavali kombinirane ekonomske i
represivne mjere
Objasni Old Poor Law.
- godine Elizabeta I. donosi Old Poor Law. On sadrži
precizne definicije pojedinih kategorija siromašnih i načine postupanja. 1. Nemoćni
siromašni (stari, kronično bolesni, slijepi, umobolni + siromašna djeca), za njih je
organizirana pomoć u ubožnicama. 2. Radno sposobni prosjaci i skitnice. Oni imaju
obvezu raditi, ali taj rad organizira se slobodno, izvan institucija. Stoga ako nisu htjeli
raditi, šalje ih se u “radne domove” (workhouses). Ako bi od tamo pobjegli, slalo ih se u
popravne domove (almhouses), a tamo je režim bio jako strog.
Osim toga, propisane su plaće, kontrolira se cijena žita i kvaliteta proizvoda. Sredstva su
prikupljana lokalnim porezima, a zakon se primjenjuje u parohijama (područje djelovanja
lokalne crkve). Kontrolnu ulogu imalo je kraljevsko Tajno vijeće
Koji zakoni su nadopunjavali Old poor law.
- Zakon o domicilu, 1662. - propisuje teritorijalnu primjenu sustava kontrole i zaštite
siromašnih (konkretno, zabranio je parohijama da se oslobađaju siromašnih) - Gilbert s Act, 1782. - omogućava da se u radne domove mogu useliti i djeca i
invalidi. Radni domovi postaju azil za siromašne i nesposobne stanovnike. - Zakon iz sela Spleenhamland, 1795. - tim je zakonom prvi put u povijesti priznato
pravo na egzistencijalni minimum siromasima koji ne mogu raditi.
Objasni New Poor Law 1834. godine.
Novim zakonom za siromašne ukida se načelo obveznog teritorijalnog domicila koje je
ranije priječilo pokretljivost radne snage. Tim zakonom uspostavljen je centralizirani
sustav kojim pomoć siromašnima postaje ujednačena te postaje selektivnija. Više se ne
upravlja u lokalnim parohijama, nego u većim regijama. Radni domovi postaju stroži
nego što su bili. Cilj je bio prisiliti siromašne ljude da sami traže posao i zarađuju za
život. New Poor Law predstavlja pobjedu liberalizma nad srednjovjekovnim
paternalizmom joj je omogućio stvaranje tržišta rada i pokretnu radnu snagu koja prodaje
svoj rad.
1846. ukinut je zakon o cijenama žita
Što Fabijansko društvo i socijalno pitanje?
- mala skupina intelektualaca osniva Fabijansko društvo (važni članovi Sidney Webb
i Beatrice Webb). Cilj im je bio postupno, bez revolucionarnih metoda, preobraziti
kapitalističko u socijalističko društvo. Svoje ideje izlagali su u časopisu Fabian Essays i
ostavrili su velik utjecaj u javnosti, posebno na sindikate i siromašne slojeve. Pod
utjecajem Fabijanskog društva osnovana je Laburistička partija 1906. Ona se borila za
poboljšanje životnih uvjeta britanskih radnika.
Koje prve značajne reforme je postigla britanska vlada ?
Usvojili su 2 socijalna zakona: Zakon o mirovinama
starim ljudima iz 1908. Mirovine su bile niske i davale su se nakon provjere imovnog
stanja. Zakon je razlikovao dostojne i nedostojne siromašne stare ljude. Mirovine su
financirane iz poreza koje su plaćali bogatiji građani.
Zakon o zdravstvenom osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti iz 1911. Osiguranje je
bilo obvezno za radnike koji su zarađivali manje od 320 funti godišnje. Doprinose u fond
osiguranja plaćali su poslodavci, radnici i država. Ovaj sustav slijedi bismarckovsku
tradiciju državnog paternalizma.
Objasni koje su ostale odredbe.
Odredba o objedima za školsku djecu iz 1906. godine
Odredba o medicinskoj kontroli školske djece iz 1907.
Propis o minimalnim plaćama u selekcioniranim industrijama iz 1909.
Osnovni sustav mirovina za udovice i siročad utemeljen 1925.
Objasni socijalnu reformu nastalu radom Lorda Beveridgea.
Te socijalne reforme pojavile su se kao civilna podrška mnogim
ljudim koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu. Taj rat na 3 je načina utjecao na
britansku socijalnu politiku: 1. Pojačala se socijalna solidarnost pred opasnošću od
zajedničkog neprijatelja, 2. Srednja klasa iz provincija upoznala je siromašne gradske
radnike zbog evakuacija iz bombardiranih gradova, 3. Vlada je morala pomoći nakon što
je vidjela tešku ratnu situaciju jer je cilj imati zdravu, nahranjenu i zadovoljnu naciju.
Kojih 5 problema iznosi?
Prljavština, bolesti, neznanje, besposlenost i siromaštvo.
Što je najvažnije u njegovom konceptu?
pojam socijalne sigurnosti
Koji je cilj socijalne sigurnosti?
Cilj sustava
socijalne sigurnosti je da čovjeka oslobodi nužde tako da mu se osigura sigurnost
prihoda. Socijalni rizici su događaji koji predstavljaju opasnost za redovan prihod
pojedinca: bolest, nesreća na poslu, starost, materinstvo, nezaposlenost. Beveridge
predlaže globalni i koherentan koncept rješavanja socijalnih problema (a ne parcijalni i
ograničen): 1. načelo univerzalizma - sustav socijalne sigurnosti obuhvaća cijelu
populaciju, 2. načelo jednostavnosti i jedinstvenosti - jedan doprinos pokriva sve
socijalne rizike, 3. načelo uniformnosti - socijalna davanja (ono što država daje čovjeku)
su svima jednaka bez obzira na socijalni status i zaradu korisnika, 4. načelo centralizacije
cijelog sustava - stvaranje jedinstvene javne službe.
Za ovakav, Beveridgeov koncept socijalne sigurnosti ključna je politika pune
zaposlenosti. Nezaposlenost je za Beveridgea glavni socijalni rizik.
Objasni što je uvedeno i utemeljeno.
- godine - uvedeni obiteljski dodaci
- godine - utemeljeno Nacionalno zdravstveno osiguranje (NHS)
- godine - izglasan zakon o socijalnoj pomoći
- godine - izglasan zakon o stanovanju
