Povijest socijalne politike Flashcards
Koje sve države su prethodile razvoju moderne države?
Feudalna, Država zaštitnica, Socijalna država
Objasni feudalnu državu.
“prirodna” država
- definira ju podložništvo kmetova feudalcu, odnosno paternalizam feudalaca
nad kmetovima te vazalske obveze feudalaca prema kralju kao vrhovnom
feudalcu
- te su veze bile krhke i nestabilne (podložničko-paternalistički odnos)
Objasni državu zaštitnicu.
država koja na sebe preuzima zadatak sigurnosne zaštite
pojedinca koji je ranije pripadao feudalcu
- ta država ima 2 zadatka: proizvodnja sigurnosti i smanjenje nesigurnosti
- država štiti pojedinca na 2 načina: štiti njegovo pravo na život i njegovo
pravo vlasništva -> rođenje građanske individue
- siromasi su zapravo prosjaci i skitnice, a briga o njima je obveza Crkve,
Crkva djeluje putem prakse milosrđa
- siromaštvo raste i nadilazi mogućnosti Crkve pa država preuzima kontrolu
nad skitnicama i prosjacima provodeći represiju
Objasni socijalnu državu.
Socijalna država = država-providnost
- ekstenzija države-zaštitnice
- težnja za uzdizanjem svakog građanina iznad primarnih potreba; radom,
obrazovanjem i pružanjem pomoći invalidima ili starima -> tako su
konstituirana socijalna prava, treća generacija prava
- srednjovjekovno milosrđe zamjenjuje se pravom na državnu pomoć
- unutar socijalne države započinje razvoj modernih tehnika osiguranja
Koje su determinante razvoja socijalne države i socijalne politike?
modernizacija, socijalna mobilizacija, država kao formator socijalne politike,
religija i rat
Objasni modernizaciju.
Nju obilježavaju procesi industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije.Industrijalizacija
je uništila predindustrijske oblike primarne solidarnosti
Dogodile su se velike promjene u načinu proizvodnje i u životu ljudi, pojavili su se brojni
socijalni problemi. To je zahtijevalo uplitanje države, dakle uspostavu socijalne politike.
Država postaje korektor tržišta kao institucija koja rješava novonastale socijalne
probleme. Tržište je jednodimenzionalni fenomen koji služi za distribuciju dobara, ono
nije sposobno riješiti probleme socijalne sigurnosti, probleme izobrazbe i zdravstvene
zaštite ljudi. Što je tržište razvijenije, veća je potreba za razvijenom socijalnom
politikom. Zbog velikih zahtjeva rada i složenosti urbanog života javlja se potreba za
protutežom koja se postiže organiziranjem formalne solidarnosti.
Ambiciozni socijalni programi prvo su se pojavili u manje razvijenim zemljama kao što
je bila Njemačka i skandinavske zemlje.
- fenomen difuzije socijalne politike (Bendix): Postoje države “pioniri” i države
“sljedbenici” u uvođenju institucija socijalne politike. Ako jedna zemlja uvede
novu instituciju na određenoj razini razvoja, to će učiniti i druge zemlje, ali na
nižoj razini razvoja.
Objasni socijalnu mobilizaciju.
Rezultat borbe siromašnih slojeva stanovništva za poboljšanje njihovog položaja. Siromašni slojevi stanovništva na tržištu dobivaju malen dio nacionalnog bogatstva pa
borbom i raznim vrstama pritiska uspijevaju ishoditi sekundarnu preraspodjelu dohotka.
Tu preraspodjelu obavlja država, kroz socijalnu politiku, u njihovu korist. Socijalna
politika služi siromašnijima, onima na donjem dijelu socijalne piramide.
- primarna distribucija = tržište
- sekundarna distribucija = socijalna država
Država formator socijalne politike.
Ovdje je važna država kao vlast te sloj administracije koji formuliraju
socijalne programe. Radi se o konzervativno-progresnom karakteru razvoja socijalne
politike. Važna je i uloga intelektualaca-reformatora koji su formulirali ključne socijalne programe
djelujući unutar državnih tijela. To su npr. Beveridge, Webb, Rubin…
Objasni utjecaj religije.
Religija ima važnu ulogu u razvoju društva jer je izvor vrijednosti za djelovanje ljudskih
zajednica i pojedinaca. Religijski utjecaj vidljiv je iz utjecaja milosrdnog odnosa
Katoličke crkve prema siromašnima na razvoj socijalne politike. Na početku je to
milosrđe imalo personalni karakter, služilo je kao prilika bogatima da, čineći dobra djela,
osiguraju svoj spas na drugom svijetu. Kasnije je milosrđe poprimilo institucionalni
karakter. Država dobiva ključnu ulogu u pomaganju siromašnima te formulira koncept
socijalne pravde.
S druge strane, protestantizam ne zagovara spas koji se postiže gomilanjem dobrih djela,
nego se on postiže radom, postignućem i odricanjem što pogoduje razvoju kapitalizma.
Za protestante siromaštvo nije vrlina, nego štetna socijalna devijacija koju ne treba
opravdavati. Pogotovo kalvinistička varijanta protestantizma zašto se socijalna politika
brže razvijala u protestantskim, nego u katoličkim zemljama, upravo zbog različitog
odnosa religije prema industrijalizaciji, kapitalizmu i ulozi države.
- luteranstvo (protestantizam): naglasak je na stečenom položaju unutar društva,
socijalno osiguranje je pod nadzorom države kojim se održava ili učvršćuje
postojeća socijalna struktura
- kalvinizam (protestantizam): potiče individualno postignuće, individualizam, u
socijalnoj politici prevladava liberalni socijalni rezidualizam
Objasni utjecaj rata.
Rat je velik pokretač socijalnih reformi. Nakon što rat završi, dolazi do ponovnog
društvenog utemeljenja. Atlantska povelja iz 1941. godine primjer je važnog dokumenta
koji promovira socijalnu politiku. S obzirom da je nastala za vrijeme rata, ona promovira
poboljšanje stanja radnika, napredak privrede i socijalnu sigurnost te uspostavu mira koji
će osigurati ljudima opstanak slobodan od straha i oskudice. Socijalna država revitalizira
se i proširuje u ratu. Žrtve rata nameću državi obvezu ustanovljavanja novih oblika
socijalne zaštite, ratni solidarizam nastoji se održati u poratnom razdoblju, ojačava
socijalna kohezija naroda i razvija se solidaristička Warfare State.
Objasni utjecaj rata na socijalnu politiku u VB.
- Ojačala je solidarnost građana zbog opasnosti od nacista.
- Srednja klasa počela je podržavati državnu intervenciju u korist izbjeglica iz
bombardiranih gradova i siromašnih slojeva. - Vlada (radi obrane zemlje) poduzima mjere kako bi imala zadovoljnu i zdravu
populaciju.
- izvještaj lorda Beveridgea o socijalnom stanju britanske nacije i potrebnim
reformama
