RAZVOJ SOCIJALNE POLITIKE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Question 1

Objasni prvu fazu poslijeratnog uspona socijalne države.

Answer 1

1. Od 1950.-ih do 1970.-ih; “zlatno doba” socijalne države; slavnih 30 godina
   Obilježja su snažan uspon i ekspanzija socijalne države, porast državne redistribucije i
   visoka razina socijalnih prava i proširenje obuhvata postojećih. Poboljšanje životnog
   standarda širokih slojeva (praksa odlaska na godišnje odmore izvan gradova, povećanje
   snage radničke klase koja je organizirana u sindikate i radničke partije), intenzivna
   modernizacija i širenje društva masovne potrošnje (televizija, automobili). Razvijen je
   obiteljski model jednog hranitelja, tj. konjugalna obitelj. Otac uzdržava obitelj, majka se
   brine o djeci i kućanstvu. Dobra je za socijalnu državu jer probleme rješavaju obitelji
   unutar sebe samih (skrb za djecu, starije i nemoćne), ne opterećuju državu (danas država
   organizira vrtiće, domove za starije). Događa se baby boom i snažna demografska
   ekspanzija. Pojavljuju se značajni međunarodni socijalni dokumenti, međunarodne
   organizacije koje rješavaju problem gladi, epidemije, demografske eksplozije, prirodne
   katastrofe.
   Najveći su troškovi za starosno osiguranje i zdravstvenu zaštitu. Porasla je uloga države u
   distribuciji nacionalnog dohotka te se povećala intervencija na socijalnom području.

Question 2

Objasni drugu.

Answer 2

2. Od 1970.-ih; teško razdoblje
   Obilježje je kriza socijalne države, restrikcije i restrukturiranje socijalne politike.
   2 uzroka krize socijalne države: globalizacija (vanjska determinanta) i promjene u
   strukturi zapadnih društava (unutrašnja determinanta).

Question 3

Što je globalizacija?

Answer 3

Globalizacija je proces integracije ekonomija i društava pod utjecajem novih tehnologija,
ekonomskih odnosa, nacionalnih i međunarodnih politika. Ona dovodi do slabljenja
suvereniteta država, svjetski kapital je u stalnom pokretu, smanjenje troškova rada, a time
i socijalnih izdataka za funkcije socijalne države (socijalni damping); mirovinsko
osiguranje, zdravstvo, potpora nezaposlenima, pomoć siromašnima… Dovodi i do
deregulacije, tj. smanjene intervencije države u ekonomski život i oslobađanje poduzeća
od visokih fiskalnih obveza. Porast značenja nematerijalnih faktora proizvodnje
(organizacija, obrazovanje, istraživanje).

Question 4

Što društvene promjene podrazumijevaju?

Answer 4

starenje stanovništva padanjem stope rođenih
(starenje odozdo), odnosno porastom očekivanog trajanja života (starenje odozgo). Velik
broj starih ljudi doveo je do potrebe za reformom najvećih sustava socijalne sigurnosti -
mirovinskog i zdravstvenog. Događa se transformacija obitelji, smanjena obitelj, samačka
kućanstva, jednoroditeljske obitelji, izvanbračna djeca, neformalne veze, kompleksni
odnosi… Proces individualizacije oslabio je obitelj. Nova struktura rada kao posljedica
tehnoloških promjena, tercijarizacije i globalizacije. Smanjuje se zaposlenost u
proizvodnim, a povećava u neproizvodnim djelatnostima. Povećanje razlika u plaćama i
socijalnim statusima, porast nejednakosti i siromaštva. Fleksibilizacija rada - više
povremenog/privremenog rada i rada s djelomičnim vremenom. Dekolektivizacija rada
zbog individualizacije, porasta nesigurne zaposlenosti i nezaposlenosti.

Question 5

Koje su kritike i krize socijalne države?

Answer 5

• troši prevelik dio nacionalnog dohotka
• neučinkovitost unatoč velikim troškovima (nejednakost, siromaštvo, ovisnički
  mentalitet
• pretjerana regulacija i birokratiziranost socijalne države (ugrožava individualne
  slobode)

Question 6

Koji su trendovi socijalne reforme?

Answer 6

• trend privatizacije (rast privatnog osiguranja)
• trend prijenosa odgovornosti za socijalne rizike s države na pojedinca (porast
  privatnog mirovinskog osiguranja i smanjenje jamstva države za buduće javne
  mirovine)
• trend rekomodifikacije (povećanje ovisnosti o tržištu, povećana individualna
  odgovornost i smanjena državna redistribucija), npr. smanjenje naknada za
  nezaposlenost kako bi se ljude motiviralo da se zaposle

Question 7

Objasni nadnacionalnu socijalnu politiku-

Answer 7

3 dimenzije globalizacije, tj. supranacionalizacije socijalne politike:
- regulacija (pravne norme kojima se na globalnoj razini definiraju međunarodna
socijalna prava i standardi)
- redistribucija (transfer dohotka od razvijenih prema nerazvijenim državama)
- provizija (pristup socijalnim pravima na nadnacionalnoj razini, npr. EU u kojoj
neka prava imaju svi građani država članica)

Question 8

Koje postoje organizacije, a koje dokumenti?

Answer 8

Organizacije: UN, Međunarodna organizacija rada (MOR), EU, Vijeće Europe, Svjetska
banka, Međunarodni monetarni fond (MMF).
Dokumenti:
Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966.
Opća deklaracija o pravima čovjeka, 1948.
Konvencija o pravima djeteta, 1989.
Konvencija o socijalnoj sigurnosti (minimalni standardi), 1952. - MOR
Europska socijalna povelja (sadrži osnovna ekonomska i socijalna prava zaposlenih i
nezaposlenih), 1961. - temeljni dokument europskog socijalnog prava
Europski zakonik socijalne sigurnosti, 1964. - Vijeće Europe (modificirana Konvencija o
socijalnoj sigurnosti)
Povelja o temeljnim pravima radnika, 1989.
Zeleni papir (Green Paper) o europskoj socijalnoj politici (cilj je harmonizirati nacionalne
socijalne politike i države članice ohrabriti da prihvate zajedničke ciljeve u socijalnom
području), 1993.
Amsterdamski sporazum (politika konvergencije i europski socijalni model), 1997. - EU
Strategija socijalne kohezije (novi pristup socijalnim pravima u Europi), 2004.