SKANDINAVIJA: IZVORI SOLIDARIZMA I SOCIJALDEMOKRATSKE REFORME

Question 1

Kakav je to tip socijalne države?

Answer 1

To su države sa snažnim crtama solidarizma i univerzalizma. Takva država postala je popularna nakon Drugog
svjetskog rata - ona intervenira u korist svih građana , ima razvijene usluge, socijalna
davanja su izdašna i u polazištu svima jednaka. Financira se porezima (ne doprinosima).

Question 2

Koji faktori su uticali na razvoj socijalne države?

Answer 2

Kulturne vrijednosti tih malih i homogenih društava, sklonost solidarnosti,
naglašena sposobnost za uzajamno pomaganje, odbijanje ekskluzivnosti i netolerancije,
egalitarna socijalna struktura (nisu poznavali feudalizam ni socijalnu hijerarhiju),
politička kultura i umijeće izgradnje konsenzusa između socijalnih i političkih snaga da
se pronađe zajednički interes.

Question 3

Koja država je prva uvela socijalne reforme?

Answer 3

Danska

Question 4

Objasni Dansku i mirovine siromašnima 1891. godine.

Answer 4

Bila je značajna
uloga farmera (poljoprivrednika) u socijalnim reformama - svojim prijedlozima farmeri
su utjecali na razvoj (liberalna stranka). Nasuprot njima bila je stranka konzervativaca
koja je zastupala monarhističku birokraciju, manufakturiste te zemljišnu aristokraciju.
Oni su se sukobili oko porezne i socijalne politike. Otvorenost prema vanjskom tržištu
dovela je do povećanja cijena (zbog velikih proizvodnih troškova) i smanjenja
konkurentnosti.

Question 5

Objasni reformu socijalne pomoći siromašnima.

Answer 5

do tada je
socijalna pomoć bila teret seljacima koji su sada tražili subvenciju države i olakšanje
fiskalnih nameta. Rješenje su našli (liberali, dakle farmeri, dakle seljaci) u povećanju
poreza na pivo. Tako su prebacili novi socijalni teret na gradsko stanovništvo, a fiskalni
pritisak na farmere su smanjili. Vođa ove reforme bio je Marcus Rubin. Transferom
tereta za socijalna davanja na gradove zadovoljio je konzervativni princip samopomoći
građana. Logika je bila ovakva: oni koji piju sa svakom novom kriglom piva pune
mirovinski fond koji će vjerojatno i sami u starosti koristiti. Tako je ostvaren kompromis
liberala i konzervativaca.Važno je naglasiti da se to odnosilo na mirovine ljudi starijih od
60 godina koji su siromašni i ranije su primali socijalnu pomoć. Tako im se nadoknadila
jedna trećina životnih troškova

Question 6

Objasni starosne mirovine i nesreće na poslu.

Answer 6

Za starosne mirovine postignuto je univerzalno, a za nesreće na poslu socijalno
diferencirano rješenje. Razlog je to što mirovine pokrivaju univerzalnu probabilnost čije
su varijacije između klasa bile nedovoljno vidljive, dok su incidenti na poslu između
socijalnih klasa i profesija bili jasno diferencirani.

Question 7

Gdje je i kad doneseno rješenje za nesreću na poslu?

Answer 7

Rješenje za nesreću na poslu doneseno
je u Berg-Bramsenovom amandmanu 1894. godine.

Question 8

Objasni nesreću na poslu.

Answer 8

Liberal Berg formulirao je dio koji
regulira osiguranje radnika kod malih poduzetnika, a konzervativac Bramsen rješenje za
osiguranje radnika u krupnom biznisu. Krupni industrijalci (gdje radnici najčešće
stradavaju) morali su sami financirati tu vrstu osiguranja, a nezavisni poslodavci i farmeri
imali su poseban sustav osiguranja na načelu mirovina iz 1891. godine.

Question 9

Koja je razlika između Danske i Švedske?

Answer 9

Švedska je imala razvijeniju i sposobniju državnu birokraciju nego Danska. Podržavali su
bismarckovsko socijalno osiguranje, kontributivno, diferencirano s obzirom na plaće
(visina isplate na temelju uplate) te ograničeno na radnike i državne činovnike. U
Švedskoj su suprotstavljene struje bile administracija i veći industrijalci i farmeri.
Švedski su farmeri bili pod državnom protekcijom, isto kao i državno zaštićena industrija
- “savez čelika i raži”. Oni su bili za Bismarckovo kontributivno socijalno osiguranje. S
druge strane, za porezno financiranje mirovina bili su mali farmeri i nezavisni
poduzetnici (bilo ih je puno, ali bili su neorganizirani pa nisu imali političku moć). Dakle,
2 skupine iz iste sorte bile su međusobno suprotstavljene, a ne politički jedinstvene kao
one u Danskoj.

Question 10

Objasni mirovinsko osiguranje i osiguranje od nesreće na poslu.

Answer 10

Mirovinsko osiguranje i osiguranje od nesreće na poslu 1884. predloženo je po uzoru na
njemačke reforme. Zastupnik farmera, A. P. Danielson zastupao je porezno financiranje
mirovina za sve, što je pobijedilo nekoliko godina kasnije. Švedski socijaldemokrati
početkom 20. stoljeća okreću se reformizmu i počinju uvažavati interese ruralne klase. To
je okončalo unutrašnji konflikt.

Question 11

Objasni zakon o narodnim mirovinama.

Answer 11

Mirovine nisu u potpunosti financirane
iz poreza, skupljaju se i mali doprinosi. Uvedena je podjela na 3 mirovinske klase za koje
su propisani obvezni doprinosi u postotku ostvarenog prihoda. Mirovine su bile obvezne i
obuhvatile su cijelu švedsku populaciju. Švedski mirovinski sustav prvi u svijetu uvodi
obvezne mirovine za sve stare ljude.

Question 12

Koje najviše pridonio utemeljenju univerzalističke modela socijalne politike?

Answer 12

Farmeri. Taj model postupno prihvaćaju i socijaldemokrati - crveno-zelena
koalicija koja promiče skandinavske socijalne reforme.

Question 13

Što zagovara kejnzijanska ekonomija ?

Answer 13

Zagovara miješano gospodarstvo,
odnosno dominaciju privatnog sektora uz važnu ulogu vlade i javnog sektora. Tako je ostvaren kompromis između rada i kapitala - kapitalu je omogućena sloboda i
nema straha od nacionalizacije, a socijaldemokratska vlast distribuira nacionalni dohodak
u korist siromašnih i kontrolira državnu politiku.

Question 14

Švedska država dobrobiti ima temelju koja tri elementa?

Answer 14

1. “narodna kuća”: Dobro društvo funkcionira kao dobra kuća, takvo društvo
   karakterizira jednakost, obzirnost, suradnja i pomoć.
2. Ideja solidarnosti: ograničavanje nejednakosti kroz univerzalna i jednaka davanja
   svim građanima.
3. kejnzijanska anticiklička ekonomska politika: u prvom planu su puna uposlenost i
   kontrola tržišta rada

Question 15

Kakva se socijalna država izgradila?

Answer 15

To je izgradilo socijalnu državu koja 1. inzistira na punoj uposlenosti, 2. osigurava dobre
socijalne usluge (školstvo, zdravstvo, stanovanje) i 3. pruža univerzalna davanja i zaštitu
od glavnih socijalnih rizika (starost, bolest, siromaštvo, nesreća na poslu, nezaposlenost).

Question 16

Objasni skandinavski model državne dobrobiti.

Answer 16

Način financiranja (porezi), raspodjela socijalnih davanja (svim ugroženima), prevencija
siromaštva (obrazovanje, rad i participacija), potpora obitelji (povlastice i pomoć majci i
djeci, potpora mladim parovima), visoka razina općeg socijalnog blagostanja

Question 17

Tko je bio Gustav Moller?

Answer 17

Ukinuo je provjeru prihoda kao uvjet ostvarivanja socijalnih davanja.
Korisnici usluga i naknada postaju i srednji slojevi, ne samo siromašni.

Question 18

Objasni koncept bračnog para Myrdal.

Answer 18

Cilj socijalne politike treba biti 25% porasta nataliteta i podrška
obiteljima srednje veličine. Takva podrška pruža se kolektivnim servisima i novčanim
davanjima. Njihova obiteljska politika stavlja težište na univerzalne mjere socijalne
dobrobiti, nije usmjerena samo na radničke ili siromašne obitelji niti ima nacionalističku i
militarističku konotaciju kao u Njemačkoj. Pristup Myrdalovih usredotočen je na djecu.
Djeca su najvrijedniji ljudski kapital u koji država treba investirati kako bi osigurala
svoju budućnost. Također, demokratska populacijska politika treba podupirati udane žene
i njihovo pravo na rad.
Takva politika konkretno podrazumijeva: besplatnu porodnu njegu, posebne stambene
aranžmane za velike obitelji, najamnine s obzirom na veličinu obitelji, dječje dodatke,
ženidbene potpore, potpore samohranim majkama, zaštitu zaposlenosti za majke.
1948. uvedena su univerzalna dječja davanja umjesto diferenciranih dječjih dodataka.