MUTUALIZAM ILI ORGANIZACIJE UZAJAMNE POMOĆI

Question 1

Što su mutualističke udruge?

Answer 1

dobrovoljno konstituirane udruge s ciljem da svojim članovima
daju financijsku pomoć, i druge vrste pomoći, u slučaju potrebe. Ta društva osnivali su
radnici i građani.

Question 2

Objasni prvu i drugu industrijsku revoluciju.

Answer 2

Prva industrijska revolucija: Gradovi se naglo razvijaju i to dovodi do razvoja
mutualizma zato jer se raspadaju stari oblici solidarnosti vezani uz seljačko društvo a
novi oblici ne postoje. Mutualistička udruženja stoga se javljaju kao forme
profesionalnog i građanskog solidarizma. Vlasti uviđaju njihovu korisnu ulogu u društvu, ali i sudjelovanje mutualista u radničkim nemirima.
Druga industrijska revolucija: 19. stoljeće, radnici se počinju politički organizirati,
pojava političkih partija i sindikalizma. Nesretni događaji poput smrti, bolesti,
nezaposlenosti mogu ugroziti pojedinčevu egzistenciju. Kako nije bilo socijalnog
osiguranja, rasla je potreba za strukturiranim i stabilnim sistemom osiguranja od rizika na
osnovi uplata u zajedničku kasu većeg broja članova (uz postojanje mogućnosti da se u
slučaju rizičnog događaja iz prikupljenog novca može dobiti određena pomoć).

Question 3

Ko su bili članovi?

Answer 3

Članovi prvih mutualističkih udruga bili su radnici iste profesije, živjeli su na malom
prostoru pa su se međusobno poznavali, u prvom planu bila je bliskost članova.

Question 4

Koji je bio sustav i funkcije mutualističkih udruga

Answer 4

Mutualističke udruge bile su malene (10-100 članova), demokratskog tipa, članovi su se
poznavali. Osnovna zadaća bila je smanjenje materijalnih rizika isplatama onima koji su
bili pogođeni nekom nesrećom. Izvor prihoda bili su ulozi, članarine, pokloni, subvencije.
Neutrošeni dio dijelio se svim članovima u vrijeme blagdana. Funkcije mutualističkih
udruga: pomoć ugroženima i socijalna funkcija. Na razlikovanju
mutualističkih i sindikalnih udruga inzistirala je država kako se solidarnost radnika ne bi
koristila u borbi protiv vlasnika i poslodavaca.

Question 5

Koje su prednosti, a koji nedostatci?

Answer 5

Prednosti: demokratska struktura, međusobno poznavanje članova, efikasna socijalna kontrola članova.
Nedostaci: članovi pripadaju istoj struci te su izloženi istim rizicima, dob članova udruge, loše upravljanje i
zlouporaba sredstava, problem mobilnosti, osjetljivost na gospodarske cikluse

Question 6

Koje su bile konkuretne organizacije?

Answer 6

Konkurentima je bio cilj povećati materijalnu i socijalnu sigurnost radnika.
Sindikalne organizacije. Cilj im je postizanje
boljih radnih uvjeta. Sindikati razvijaju blagajne - za novčano pomaganje članovima.
Problem je namjena prikupljenog novca.
U blagajne u poduzećima. Cilj im je povećanje
privrženosti radnika poslodavcu. Blagajna je u potpunosti pod kontrolom poslodavca,
većinu sredstava u blagajnu daje poduzeće, ali i radnici participiraju. Služe kao sredstvo
pritiska na radnike, obvezne su.
Blagajne osnivane od strane radnika - za očuvanje njihove nezavisnosti, jeftinije su za
upravljanje.
Blagajne na komercijalnoj osnovi.

Question 7

Objasni povezanost države i mutualizma.

Answer 7

Trojak odnos države prema mutualističkim organizacijama:
- pasivan - država samo posredno nadzire aktivnosti udruge
- aktivan - država direktno nudi socijalno osiguranje i preuzimanje funkcija koje
obavljaju mutualističke udruge
- i pasivan i aktivan - država se u neka područja više miješa, a
druga prepušta samoorganizaciji građana

Question 8

Kad se počinju gasiti mutualističke udruge?

Answer 8

Krajem 19. stoljeća država je obvezna uvesti socijalno osiguranje zbog čega se
mutualističke udruge počinju polako gasiti.