SDK Flashcards
Koja tri pojma uključuje definicija dječje književnosti? Objasni!
uključuje 3 pojma:
1. KNJIŽEVNOST
2. DJECA
3. NAMJENA
KNJIŽEVNOST → umjetnost riječi
DJECA → relativan pojam (promjenjivost granica djetinjstva - za razliku od odraslih veće promjene; npr. između 6 i 8 godina)
NAMJENA
*crossover literature - pr. Mali princ; književnost koja ruši dobne barijere
Tri relevantne oznake dječje književnosti?
tri relevantne oznake:
1) napisana od dječjeg pisca (svjesna autorska namjena)
2) izdana od dječjeg nakladnika
3) u knjižarama i knjižnicama na dječjim odjelima
*SVE RELATIVNO! ne mora biti
Definicija dječje književnosti prema Crnkoviću?
Dječja književnost – dio književnosti koji obuhvaća djela što po tematici i formi odgovaraju dječjoj dobi (okvirno od 3. do 14. g.), a koja su ili svjesno namijenjena djeci ili ih autori nisu namijenili djeci ali su tijekom vremena postala prikladna za dječju dob, potrebna za njihov estetski i društveni razvoj te ih najviše čitaju djeca.
Kakve to teškoće u razdjeljivanju dječje književnosti postoje?
DJEČJA KNJIŽEVNOST ↔ KNJIŽEVNOST ZA MLADE
- Granica između ove dvije kategorije je vrlo fleksibilna.
- Razlike se uglavnom očituju u:
- Tematici: Dječja književnost često je usredotočena na jednostavnije, svakodnevne teme i fantaziju prilagođenu djeci, dok književnost za mlade istražuje složenije teme (identitet, društvo, ljubav).
- Formi i stilu: Književnost za djecu obično ima jednostavniji jezik, kraće rečenice, a književnost za mlade koristi bogatiji stil i složenije zaplete.
DJEČJA KNJIŽEVNOST ↔ KNJIŽEVNOST ZA ODRASLE
- Postoje knjige koje su pisane za odrasle, ali su prihvatljive i zanimljive djeci.
- Primjeri:
- C. Dickens (“Oliver Twist”) i D. Defoe (“Robinson Crusoe”): Iako namijenjeni odrasloj publici, njihova jednostavna radnja, univerzalne poruke i razumljivi likovi omogućuju da ih čitaju i djeca.
- Takva djela često povezuju generacije i imaju trajnu vrijednost.
Zaključno, granice su nejasne jer književnost često prelazi dobne okvire, ovisno o temama i načinu pripovijedanja.
Koji su opći kriteriji koji čine dječju književnost dječjom književnošću?
OSOBITOST U IZBORU TEMA I MOTIVA
→ zavičaj, obitelj, životinje, rodno mjesto… (DJEČJI
MIKROKOZMOS), jednostavniji osjećaji (sreća, bol, strah…)
OSOBITA STRUKTURA → jednostavnost
OSOBITOST UGOĐAJA → spontanost, neposrednost (dječje doživljavanje svijeta)
STILSKE OSOBITOSTI → ritmičnost, dinamičnost pripovijedanja, slikovitost, leksik primjeren dječjoj dobi…
Koje su vrste dječje književnosti?
slikovnica –> u većini slučajeva prva knjiga s kojom se dijete susreće; posebna vrsta knjige kao takve (verbalni i likovni kod; slika - glavna komponenta)
…………………………..
lirska pjesma
jednostavni prozni oblici → legenda, bajka, basna, anegdota
priča/pripovijetka, crtica
fantastična priča
dječji roman→ roman o djetinjstvu, roman o životinjama, pustolovni, kriminalistički, znanstvenofantastični, povijesni, (anti)ratni…
dramske vrste (igrokazi)
Dva pogrešna pristupa dječjoj književnosti?
a) tematski:
- u dječju književnost ulaze sva djela s tematikom djetinjstva —> NE MORA BITI; može biti i brojna druga tematika
b) izrazni/formalni:
- u dječju književnost ulaze sva djela jednostavnog izraza —> NE MORA BITI; npr. haiku je jednostavna izraza / stila, a nije za djecu!
o dječja lektira i dječja književnost − djelomično podudaranje; nisu isti pojmovi
Književnost za djecu ili dječja književnost? Koji izraz ima prednost?
književnost za djecu
dječja književnost
→ prednosti:
- ušao u upotrebu
- pogodniji i prilagodljiviji za rečenične funkcije
o ‘književnost’ (radovi koje stvaraju djeca → dječje literarno stvaralaštvo
U kojoj dobi se što čita (prilagođenost dječje književnosti dječjoj dobi)?
3.−4. g. → slikovnice s tekstom i kratke priče
4.−7. g. → bajka, dječja poezija
7.−8. g. → bajka, priča, dječja poezija (djeca sama čitaju)
8.−10.g. → realistička pripovijetka (životinje i djeca kao glavni junaci), dječja poezija
10.−13. g. → avanturistički romani i pripovijetke (dječje klape, pustolovine i sl.)
od 13. g. → romani (svijet prirode, različite društvene sredine, ljubavna tematika), putopisi…
Koji kriteriji su presudni za vrednovanje dječje književnosti?
literarni (estetski kriteriji)
Dječja književnost i mediji - koji su pozitivni, a koji negativni učinci?
novine, časopisi, radio, TV, internet, multimedija → potiču brži razvitak djeteta, svijet postaje “otvoren”
dvostruki potencijalni učinci:
- negativni → oduzimaju vrijeme i atraktivnost knjizi, smanjuju pismenost
- pozitivni → dodatno odgajaju i obrazuju, razvijaju estetski ukus i maštu, usmjeravaju knjizi (kvalitetni dječji programi, ekranizacije književnih djela, reklamiranje knjiga i sl.), e-knjige i hipertekst
Ciljevi književne komunikacije u dječjoj dobi?
- kratkoročni: humanizira, kultivira, emocionalizira, intelektualizira i kreativira djetinjstvo → djetinjstvo čini ljepšim i sadržajnijim
- dugoročni: pridonosi kvaliteti i kvantiteti komunikacije s književnim tekstovima u kasnijim životnim razdobljima → stvara odrasle čitatelje s izgrađenim estetskim ukusom i čitateljskim navikama
Nabroji prave dječje književne vrste i granične vrste!
-
prave dječje književne vrste (kod njih imamo dječji lik; dječji svijet):
- slikovnica
- dječja poezija
- priča
- dječji roman (ili roman o djetinjstvu) -
granične vrste (nisu inicijalno bile namijenjene djeci)
- basne
- roman o životinjama
- pustolovni roman
- povijesni roman
- znanstvena fantastika
- putopis
- biografska djela
Reci sve što znaš o slikovnici!
- prva knjiga s kojom se dijete susreće
- aktualnost: od 1. do 8. godine (u toj dobi dijete pamti, doživljava i spoznaje svijet u slikama)
- razlika između likovnog i tekstualnog (jezičnog) koda
- višemodalni medij
- jedna priča, dva pripovjedača u tzv. pripovjednoj slikovnici (verbalni i vizualni)
- likovni jezik dijete ne mora učiti, jezični sustav mora
- nije čista književna vrsta - prije: vrsta knjige utemeljena na kombinaciji likovnog i književnog izraza
- postoje slikovnice bez teksta, ali ne bez slika
- temeljna obilježja: kratka i jednostavna; tematski i stilski različita
Koja je razlika između slikovnice i ilustrirane knjige i stripa?
- ILUSTRIRANA KNJIGA - slika je ilustracija teksta koji je primaran (prozni ili pjesnički)
- STRIP - slika je najčešće u svrhu potkrepljenja dijaloga i formira se u kadrove
- SLIKOVNICA - sama za sebe (i bez teksta) ostvaruje “likovni scenarij” (sličnost s filmom)
- slikovnica traži suradnju / simbiozu obaju umjetnika: slikara i pisca
- temeljna obilježja slikovnice: kratka i jednostavna, tematski i stilski različita
- ilustracija je u ilustriranoj knjizi uvijek subordinirana tekstu
- u slikovnici je slika informacijski obilnija od teksta
Što čini slikovnicu likovno vrijednom?
- razvija radoznalost prema vanjskom svijetu
- potiče na razmišljanje
- širi značenje teksta, ponekad nudeći ključ za predviđanje fabularnog tijeka, ili njegovo razrješenje
- nije dovoljno da slikovnica bude dopadljiva, živih boja da bi bila vrijedna
- Mladen Veža: “Ilustracija i u odvojenosti od teksta živi kao zasebno likovno djelo.”
- slika i tekst kao JEDINSTVO snažno djeluju na dijete
- pruža djeci mogućnost da vide očima umjetnika
- vrlo je podložna tržištu - poplava kiča i šunda (odgovornost učitelja i roditelja!)
Imena nekih poznatih ilustratora slikovnica?
Tomislav Torjanac, Ivan Vitez, Ivana Guljašević, Andrea Peterlik Huseinović, Svjetlan Junaković, Dominik Vuković
Kako prepoznati kič?
- toliko jednostavno da nam ne daje ništa novo
- nema dubine, nema slojevitosti
- samo privlači na prvi pogled
- dobar slikar će uvijek dati nešto novo, nešto svoje
- kič daje idealiziranu sliku stvarnosti!
