Regulacija uzimanja hrane

Question 1

Što je probava?

Answer 1

Probava je gastrointestinalni proces razgradnje hrane i apsorpcije njezinih sastavnih dijelova u tijelo.

Question 2

Kako i gdje započinje probava? (opiši proces)

Answer 2

Probava započinje u ustima kada se hrana usitnjava žvakanjem, a slina vlaži hranu i započinje probavu. Gutanjem se hrana spušta kroz jednjak do želuca, glavna uloga želuca je da se u njega spremi hrana. U želucu klorovodična kiselina razgrađuje hranu u sitne komadiće, a pepsin započinje razgradnju molekula bjelančevina u aminokiseline. Želudac kroz pilorični sfinkter prazni svoj sadržaj u dvanaesnik- gornji dio crijeva u kojem se odvija najveći dio apsorpcije. Probavni enzimi u želucu razgrađuju molekule bjelančevina u aminokiseline, škrob i jednostavne šećere. Jednostavni šećeri i aminokiseline prelaze kroz stijenke dvanaesnika i idu u jetru, u jtri se proizvodi žuč koja se pohranjuje u žučnom mjehuru sve dok se ne ispusti u dvanaesnik. Žuč raspršuje masti, koje su sada u obliku kapljica, one ne mogu proći kroz stijenke dvanaesnika pa se malim kanalima odvode u limfni sustav. Od preostale vode i elektrolita većina se apsorbira u debelom crijevu, a ostatak se izbacuje kroz anus.

Question 3

Koje su tri faze metabolizma?

Answer 3

Tri faze metabolizma su:
a) CEFALIČNA FAZA- pripremna faza, još uvijek nije počela apsorbcija hranjivih tvari, nismo niti počeli jesti, samo mislimo na hranu
b) FAZA APSORPCIJE- iz crijeva se u krv, a zatim i u stanice prenose glikoza, masti i aminokiseline, razina inzulina u krvi je visoka što svim stanicama omogućuje metaboliziranje glukoze
c) FAZA GLADOVANJA- smanjuje se količina inzulina u krvi, a povećava se količina glukagona, te katekolamina,

Question 4

Koja su tri izvora energije?

Answer 4

Tri izvora energije su: lipidi, aminokiseline i glukoza.

Question 5

Kako su pohranjenje zalihe energije u organizmu?

Answer 5

Zalihe energije u organizmu pohranjene su u obliku masti, glikogena i bjelančevina.

Question 6

Opiši nastajanje kratkoročnih i dugoročnih zaliha energije.

Answer 6

Kratkoročne zalihe energije nastaju kada mišići i jetra glukozu pretvaraju u glikogen što predstavlja kratkoročnu zalihu, dugoročne zalihe energije nastaju kada se višak ugljikohidrata i aminokiselina pretvara u masti koje se talože u tkivu.

Question 7

Koji sve faktori utječu na uzimanje određene količine hrane?

Answer 7

Faktori koji utječu na uzimanje hrane su: energetske potrebe organizma, smanjenje temperature okoline u kojoj se nalazimo, pojava specifičnih gladi i dr.

Question 8

Zašto se sve troše kalorije u organizmu?

Answer 8

Većina kalorija unešenih u organizam se troši za održavanje bazalnog metabolizma, te za održavanje ostalih vitalnih procesa organizma.

Question 9

Objasni pojam “specifične gladi”.

Answer 9

Specifične gladi javljaju se kao potreba organizma za pojedinim tvarima poput masti, uglikohidrata, bjelančevina, minerala i vitamina.

Question 10

Koje je povijesno shvaćanje pojave gladi?

Answer 10

Povijesno shvaćanje pojave gladi je zapravo mišljenje da se glad javlja kao posljedica kontrakcije želuca kada je prazan, dok je sitost uvjetovana širenjem želuca uslijed uzimanja hrane. Takvo stajalište je odbačeno, iako je dokazano da napunjenost želuca utječe na veličinu obroka, jer se iz želuca preko X. kranijalnog živca prenose impulsi o zategnutosti stijenke želuca.

Question 11

Što govori homeostatička ili teorija fiksnih razina o pojavi gladi?

Answer 11

Prema teoriji fiksnih razina ljudi imaju fiksnu razinu energije koju trebaju, a kada ta razina energije opadne aktivira se mehanizam gladi kako bi kompenzirali taj nedostatak energije.

Question 12

Što govore shvaćanja 50-ih godina o pojavi gladi i sitosti?

Answer 12

50-ih godina glavna teorija o shvaćanju pojave gladi i sitosti bila je ona koja je predpostavljala da su za to odgovorna dva dijela hipotalamusa: LATERALNI i VENTROMEDIJALNI hipotalamus. Lateralni hipotalamus je ekscitatorni i centar je za glad, dok je ventromedijalni hipotalamus inhibitorni i centar je za sitost.

Question 13

Do čega dovode lezije lateralnog hipotalamusa?

Answer 13

Lezije lateralnog hipotalamusa dovode do afagije - odbijanja hrane i adipsije- odbijanja vode, osim toga životinje kojima je oštećen lateralni hipotalamus ne odbijaju samo hranu već imaju i nizak stupanj pobuđenosti

Question 14

Do čega dovode lezije ventromedijalnog hipotalamusa?

Answer 14

Lezije ventromedijalnog hipotalamusa dovode do hiperafagije, štakori kojima je uništen ventromedijalni hipotalamus jeli su dok ne bi dostigli 2x svoje težine, to se odvijalo u dvije faze: dinamična faza kad bi neprestano jeli i statična faza kada ne bi jeli ukoliko su morali preći prepreku da bi dobili hranu

Question 15

Obijasni glukostatsku teoriju.

Answer 15

Glukostatska teorija govori da bi aktivnost centra za glad i sitost ovisila o količini glukoze u krvi. Time je prvenstveno definirano kratkoročno uzimanje hrane, pa bi se prema tome glad javljala kada bi u krvi bilo premalo glukoze. No to je odbačeno jer i u normalnom stanju količina glukoze u krvi varira u uskim granicama, također hranjenju ne predhodi uvijek pad glukoze u krvi, katkad je pad glukoze u krvi i posljedica hranjenja.

Question 16

Objasni lipostatsku teoriju.

Answer 16

Lipostatska teorija govori o tome da bi aktivacija centara za sitost i glad ovisila o razini masnih kiselina u krvi, što predstavlja dugoročno uzimanje hrane. Provjeravanja su pokazala da varijacije osjećaja gladi samo djelomično prate promjene u razini količine masnih kiselina u krvi.

Question 17

Što govore suvremene spoznaje o lezijama lateralnog i ventromedijalnog hipotalamusa?

Answer 17

Suvremene spoznaje o lateralnom i ventromedijalnom hipotalamusu pokazale su da to nužno nisu nužno centri za sitotst i glad, već mogu biti posljedica i nekih drugih faktora poput:
a) lezije lateralnog hipotalamusa katkad oštećuju i nervus trigeminus pa mogu zaostajati somatosenzorne informacije važe za uzimanje hrane, a ponekad mogu dovesti i do oštećenja okolnih struktura u bazalnom dijelu mozga (senzorni deficiti)

b) lezije ventromedijalnog hipotalamusa mogu povećati averziju ili prihvatlivost neke hrane

c) lezije ventromedijalnohg hipotalamusa znatno povećavaju lučenje inzulina što može dovesti do povećanog uzimanja hrane i njenog povećanja u masti (lipogeneza, promjena hormonalne ravnoteže)

d) lezije lateralnog hipotalamusa uništavaju dopaminergička vlakna čija ozlijeda i van hipotalamusa može dovesti do afagije ( lezije živčanih putova)

e) povećana težina prije lezije ventromedijalnog hipotalamusa rezultira time da nema promjene u težini nakon lezije, dok smanjena težina prije lezije lateralnog hipotalamusa također ne rezultira daljnjim smanjenjem težine

Question 18

Objasni teoriju pozitivnih poticaja.

Answer 18

Teorija pozitivnih poticaja govori da ne počinjemo jesti zbog deficita nego zbog očekivane ugode, odnosno pozitivno poticajne vrijednosti ponašanja. Kako je mozak evoluirao pojavili su se uvjeti neredovite prehrane, odnosno hrana dobiva pozitivno poticajnu vrijednost. Pozitivno poticajna vrijednost hrane je interakcija okusa, znanja o učincima hrane, vremena proteklog od posljednjeg obroka, količina predhodno pojedene hrane, prisutnost drugih ljudi, razine energenata u organizmu i sl.

Question 19

Kakav je značaj okusa u količini uzimanja hrane?

Answer 19

Suvremena istraživanja pokazala su da ljudi jedu zbog okusa tj. reguliranje uzimanja hrane naročito je usmjerena na osobitosti hrane kao potkrepljivača.

Question 20

Što su signali sitosti?

Answer 20

Signali sitosti su faktori koji određuju sitost. Ustanovilo se da postoje fiziološki signali sa periferije koji određuju prestanak jela, želudac i probavni organi luče peptide, za te peptide postoje specifični receptori u mozgu koji reagiraju na njihovo lučenje u krvotoku.

Question 21

CCK?

Answer 21

CCK ili kolecistokinin je peptid za sitost, uz njega tu su još i bombezin, glukagon i somatostatin.

Question 22

Koji su peptidi gladi?

Answer 22

Petidi gladi su :
a) neuropeptid Y koji izaziva specifičnu glad za ugljikohidratima
b) galanin izaziza specifičnu glad za masti

Question 23

Što govori predpostavka o fleksibilnom sustavu reguliranja unosa hrane?

Answer 23

Predpostavka o fleksibilnom sustavu reguliranja unosa hrane govori o tome da iako u osnovi hranjenje ima homeostatsku funkciju jer je potrebno održati konstantnu razinu hrane za stanice i relativno stabilnu tjelesnu težinu, mozak ne pokušava držati pojedine varijable na fiksnoj razini (set-point) već prati niz tjelesnih varijabli, a uz to odgovara na trenutne potrebe i anticipira buduće. Također ljudi se česo ne ponašaju u skladu sa fiziološkim signalima npr. jedu ono što im je privlačno čak i ako nisu gladni.

Question 24

Što je gojaznost?

Answer 24

Gojaznost je poremećaj hranjenja do kojeg dolazi zbog stalne dostupnosti pozitivno poticajne hrane što rezultira visokom razinom konzumacije.

Question 25

Što je bulimija nervosa?

Answer 25

Bulimija nervosa je poremećaj hranjenja karakteriziran ponovljenim ciklusima posta odnosno ne uzimanja hrane, prejedanja i “čišćenja” bez opasnog gubitka težine.

Question 26

Što je anoreksija nervosa?

Answer 26

Anoreksija nervoza je poremećaj hranjenja karakteriziran patološkim strahom od gojaznosti, uzimanjem malih količina hrane i rigoroznom vježbom, te dovodi do drastičnog gubitka težine opasnim za cjelokupno zdravlje.

Question 26

Što je efekt predjela?

Answer 26

Efekt predjela je efekt koji dovodi do pojačane gladi koje je izazvano konzumacijom male količine hrane.

Question 27

Što je lažno hranjenje?

Answer 27

Lažno hranjenje je eksperimentalni postupak u kojem životinja sažvače i proguta hranu koja odmah nakon toga izlazi iz tijela kroz cijev ugrađenu u jednjak, taj postupak je pokazao da signali sitosti iz želuca i krvi nisu nužni za završetak obroka