Regulacija tjelesnih zaliha tekućine Flashcards

1
Q

Kolika količina vode se nalazi u esktracelularnoj i intracelularnoj tekućini?

A

U ekstracelularnoj tekućini nalazi se oko 1/3 vode odnosno 1% cerebrospinalnog likvora, 7% krvne plazme i 25% intersticijske tekućine. U intracelularnoj tekućini nalazi se oko 2/3 vode odnosno 67% tjelesnih tekućina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kada dolazi do pojave osmotskog tlaka?

A

Do pojave osmotskog tlaka dolazi kada se zbog hipotoničnosti ili hipetoničnosti poremeti izotoničnost intracelularne i ekstracelularne tekućine. Ako tekućina u jednom pretincu postane koncentriranija od tekućine u drugom pretincu zbog dodavanja tvari ili uklanjanja vode, tekućina veće koncentracije izvlači vodu iz stanice manje koncentracije sve dok se ne uspostavi izotoničnost. Suprotno tome ako se koncentracija otopine u jednom pretincu smanji zbog dodavanja ili odstranjivanja otopljenih tvari iz nje se voda izvlači u drugi pretinac.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je hipertoničnost?

A

Hipertoničnost je

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je izotoničnost?

A

Izotoničnost je stanje intracelularne i ekstracelularne tekućine u normalnim uvjetima, to znači da imaju istu koncentraciju otopljenih tvari. Posljedica toga je nepostojanje osmotskog tlaka koji bi izvlačio vodu iz stanice ili je uvlači u stanicu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je hipertoničnost?

A

Hipertoničnost je stanje u kojem je ekstracelularna tekućina hipertonična u odnosu na intracelularnu zbog uklanjanja otpljenih tvari ili uklanjanja vode iz nje, to dovodi do osmotskog tlaka koji izvlači vodu iz stanice sve dok se ponovno ne uspostavi izotoničnost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Što je hipotoničnost?

A

Hipotoničnost je stanje u kojem je ekstracelularna tekućina hipotonična u odnosu na intracelularnu tekućinu, zbog uklanjanja otopljenih tvari ili dodavanja vode u nju, to dovodi do somotskog tlaka koji uvlači vodu u stanicu sve dok se ponovno ne uspostavi izotoničnost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koja je glavna otopljena tvar u tjelesnim tekućinama?

A

Glavna otopljena tvar u tjelesnim tekućinama je natrij.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koju funkciju obavljaju bubrezi i kako?

A

Funkcija bubrega je da višak vode i natrija izvlače iz krvi i izbaciju iz tijela. Krv ulazi u bubrege kroz bubrežne arterije, a u bubrezima se iz krvi izdvajaju nečistoće i višak vode i natrija. Krv odlazi iz bubrega kroz bubrežne vene, a urin kroz mokraćovod ide u mjehur gdje se pohranjuje prije izlučivanja. U ljudskom bubregu postoji oko milijun neovisnih funkcija- nefrona, svaki nefron je složeno klupko kapilara i cjevčica, suvišna voda i natrij prolaze kroz cjevčice i onda u mokraćovod.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Osim mokrenja koji još mehanizmi služe za gubljenje tekućine?

A

Osim mokrenja mehanizmi za gubljenje tekućine su znojenje, disanje, izlučivanje facesa i hlapljenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako tijelo reagira na značajno smanjenje tjelesnih zaliha vode?

A

Tijelo na značajno smanjenje tjelesnih zaliha vode reagira tako da poduzima korake kojima zaustavlja smanjenje tjelesnih zaliha vode i izaziva žeđ.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koja je razlika između stanične dehidracije i hipovolemije?

A

Stanična dehidracija je fiziološki sustav koji posreduje pijenje izazvano deprivacijom i vezan je za smanjenje volumena intracelularne tekućine.
Hipovolemija je drugi fiziološki sustav koji posreduje pijenje izazvano deprivacijom i vezan je za smanjenje volumena krvi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kakvu ulogu ima sol u staničnoj dehidraciji?

A

Žeđ izazvana slanom hranom je uzrokovana staničnom dehidracijom. Budući da sol ne može proći kroz membranu stanice ona se nakuplja u ekstracelularnoj tekućini i čini je hipertoničnom, što dalje izaziva pojavu osmotskog tlaka i izaziva izvlačenje vode iz stanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koje stanice su odgovorne za otkrivanje dehidracije?

A

Stanice koje su odgovorne za otkrivanje dehidracije su osmoreceptori.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Gdje su smješteni osmoreceptori?

A

Osmoreceptori su smješteni u lamini terminalis ( prednja stijenka treće moždane komore) i supraoptičkoj jezgri.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koja su dva mehanizma kojima osmoreceptori izazivaju žeđ?

A

Dva mehanizma kojima osmoreceptori izazivaju žeđ su izravni i neizravni.
Izravni mehanizam je neutralne prirode - stanična dehidracija uzrokuje da osmoreceptori pobuđuju neuralne krugove koji podreduju osjećaj žeđi.
Neizravni mehanizam je hormonalne prirode- stanična dehidracija uzrokuje da osmoreceptori povećaju lučenje ADHa iz neurohipofize, a njegove povećane razine dovode do mehanizama koji imaju ulogu očuvanja tjelesnih zaliha vode i povećanjem žeđi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kojim metodama se može selektivno izazvati hipovolemija?

A

Hipovolemija se može selektivno izazvati izvlačenjem krvi i ubrizgavanjem koloidnih tvari u peritonealnu šupljinu. Koloidi su tvari slične ljepilu koje ne mogu proći kroz staničnu membranu, te ostaju u šupljini i poput sšužvi osmotskim tlakom izvlače krvnu plazmu iz krvožilnog sustava.

15
Q

Koji receptori otkrivaju hipovolemiju i na koji način?

A

Receptori koji otkrivaju hipovolemiju su baroreceptori tj. receptori za krvni tlak u stijenci srca i receptori krvnog protoka, odnosno receptori koji prate volumen protoka krvi u bubrezima. Kada se smanji volumen krvi i baroreceptori i receptori krvnog protoka izazivaju promjene u bubrezima koje povećavaju žeđ i dovode do čuvanja tjelesnih zaliha vode. Baroreceptori utječu na funkciju bubrega povećanjem lučenja ADHa, dok receptori krvnog protoka izravno utječu na funkciju bubrega.

16
Q

Na što utječe antidiuretički hormon?

A

Antidiuretički hormon utječe na funkciju bubrega na dva načina:
1. smanjivanjem volumena urina koji se proizvodi u bubrezima
2. povećanjem lučenja renina

17
Q

Što izazivaju povećane razine renina?

A

Povećane razine renina u krvi izazivaju sintezu peptidnog hormona ANGIONTEZINA 2 koji dovodi do kompenzacijskog povećanja krvnog tlaka sužavanjem perifernih krvnih žila i izazivanjem lučenja aldosterona iz kore nadbubrežne žlijezde.

18
Q

Što izaziva aldosteron u bubrezima?

A

Aldosteron u bubrezima izaziva reapsorbciju većine soli koja bi se inače izlučila urinom. Održavanje visoke količine soli u krvi važno je za sprječavanje daljnjeg smanjenja volumena krvi -> što je veća koncentracija soli u krvi, to će krv zadržati više vode.

19
Q

Do čega je dovelo istraživanje o učincima intraperitonealne inekcije?

A

Istraživanja da intraperitonealna inekcija ekstrakta bubrega izaziva pijenje kod štakora dovela je do zamisli da bubrezi proizvode DIPSOGEN- tvar koja izaziva pijenje. Pokazalo se da je taj diposgen zapravo peptid ANGIOTENZIN 2 koji se sintetizira u krvi zbog stanične dehidracije ili hipovilemije.

20
Q

Do čega su dovela istraživanja angiotenzina 2?

A

Istraživanja angiotenzina 2 dovela su do otkrivanja mjesta u mozgu na koje on djeluje, a to je SUBFORNIKALNI ORGAN- krajnje dorsalna struktura lamine terminalis.

21
Q

Koji nalazi govore u korist receptora u subfornikalnom organu?

A

Četiri nalaza govore u korist receptora angiotenzina 2 u subfornikalnom organu:

  1. mikroinekcije angiotenzina 2 u subfornikalnom organu pouzdano izaziva pijenje
  2. SARLASIN koji je blokator receptora angiotenzina 2 zaustavlja dipsogeno djelovanje intraventrikularnih inekcija nagiotenzina 2
  3. uništenje subfornikalnog organa zaustavlja pijenje izazvano intravenoznom inekcijom angitenzina 2
  4. neuroni u subfornikalnom organu pojačano se aktiviraju zbog inekcija angiotenzina 2, pri čemu njihova aktivnost raste pojačanjem doze
22
Q

Što bi mogli određivati receptori za angiotenzin 2 van subfornikalnog organa?

A

Receptori za angiotenzin 2 van subfornikalnog organa mogli bi igrati ulogu u određivanju apetita za sol.

23
Q

Što je spontano pijenje?

A

Spontano pijenje je pijenje u situacijama kada ne postoji deficit tekućina. Činjenica da do takvog pijenja redovito dolazi u odsutnosti deficita vode pokazuje da je ono motivirano pozitivnim poticajnim vrijednostima pića tj. motivacija za pijenje proizlazi iz predviđene ugode.

24
Q

Što je lažno pijenje?

A

Lažno pijenje je eksperimentalni protokol u kojem životinja pije i guta tekućinu koja odmah izlazi iz tijela kroz ugrađenu cijev u jednjak.

25
Q

Što je rasporedom izazvana polidipsija?

A

Rasporedom izazvana polidipsija je pojava izazvana izrazito pretjeranim pijenjem do kojeg dolazi kod životinja koje otprilike svake minute dobivaju komadić hrane.