Psihometrijske osnove procjene ličnosti Flashcards
Kakav mora biti instrument - psihometrijske osnove?
Instrument kojeg koristite u dijagnostičke svrhe mora biti validiran i normiran
Instrument bez deskriptivnih podataka (M i SD) dobivenih na reprezentativnom uzorku (barem 1000 ispitanika iz slučajnog uzorka za ciljanu populaciju) nije dovoljno definiran – (ako je moguća bolja alternativa) ne koristiti takve instrumente!
I najbolji instrument (npr. NEO-PI-R) s lošim normama je - loš instrument!!
Što je pouzdanost?
Konzistentnost u mjerenju određenog fenomena.
Koji su važni indikatori pouzdanosti?
Važni indikatori pouzdanosti - test-retest ili temporalna konzistentnost - Iznad 0,75 je zadovoljavajuća - Koeficijent internalne konzistencije - Iznad 0,70 je zadovoljavajuća - Stupanj slaganja među procjenjivačima - Postotak slaganja procjenjivača - Interclass korelacija Kappa koeficijent ((opažan stupanj slaganja) – (stupanj slaganja po slučaju)) / (1 – stupanj slaganja po slučaju)
Manje važni indikatori
- Split-half i paralelne forme
Koji su problemi vezani uz pouzdanost?
Problemi vezani uz pouzdanost
- Standardna pogreška mjerenja (SEM) i granične vrijednosti (cutt-off skorovi)
- Varijabilnost rezultata pojedinca na testu, ako bi se mjerenje iste varijable ponavljano provodilo
- SEM = SD * SQRT * (1 – r)
- Idealno bi bilo da ekstremne rezultate detektirate tek ako pojedinac ima 0,5 do 1 SEM rezultat iznad ili ispod označenog cut-off skora
Stabilnost rezultata testova pri višekratkom mjerenju (npr. praćenje u tretmanu) - Medijan korelacije između mjerenja kao indeks pouzdanosti
- Kao i kod klasičnog test-retesta – što duži razmak, to manja korelacija
- Zaključak: budite oprezni pri davanju dugoročnih predviđanja!!
Npr. - (gornji) cut-off skor = 50
- SEM = 5
- Pojedinačni rezultat = 55
Stabilnost rezultata testova pri višekratkom mjerenju (npr. praćenje u tretmanu)
- Medijan korelacije između mjerenja kao indeks pouzdanosti
- Kao i kod klasičnog test-retesta – što duži razmak, to manja korelacija
- Zaključak: budite oprezni pri davanju dugoročnih predviđanja!!
Kakva je redudantnost rezultata testova?
Redudantnost rezultata testova
- Pazite pri planiranju instrumenata za testiranje da ne koristite gotovo iste instrumente
- Zamarate ljude, a ne dobivate nove informacije
- Korištenje naizgled različitih varijabli koje su izrazito korelirane
- Pri predviđanju psiholoških problema, odaberite one varijable koje su se pokazale važnim u predikciji željenog konstrukta
- Surfajte znanstvenim bazama!!!
Što je valjanost?
Koliko dobro ili precizno instrument mjeri konstrukt za kojeg je namijenjen.
Koji su kriteriji određivanja valjanosti?
Manje definirani konsenzus oko kriterija određivanja valjanosti u odnosu na pouzdanost
- Pogreška mjerenja zbog metode prikupljanja podataka (method variance) – niža korelacija npr. samoprocjena i testova ili samoprocjena i ponašanja
- Koeficijent valjanosti (npr. korelacija) limitiran koeficijentom pouzdanosti
Što je konvergentna valjanost?
Mjera koliko instrument korelira s drugim mjernim instrumentima koji mjere SLIČNE konstrukte.
Što je divergentna valjanost?
Mjera koliko instrument korelira s drugim mjernim instrumentima koji mjere RAZLIČITE konstrukte.
Što je inkrementalna valjanost?
(1) pruža li više informacija u odnosu na već postojeće mjerne instrumente i poboljšava li proces donošenja odluke
(2) pruža li više informacija u odnosu na već postojeće mjerne instrumente i poboljšava li predikciju relevantnih ponašanja
Što je važno razmotriti prilikom donošenja kliničke odluke?
- Prevalenciju - Frekvencija pojavljivanja određenog poremećaja u populaciji
- Razliku između kliničkog i statističkog procjenjivanja - Uvijek kombinirati, a ne birati među njima
- Značaj rizičnih faktora vezanih uz dijagnozu - Uz određene dijagnoze vežu se rizična ponašanja koja ugrožavaju vlastitu, ali i tuđu dobrobit
- Heterogenost pacijenata unutar iste dijagnostičke grupe - Ne postoje prototipi pacijenata s određenom dijagnozom - Pacijenti dijele NEKA, a ne SVA obilježja
Koje su implikacije efikasnosti dijagnosticiranja na temelju empirijskih podataka?
Implikacije efikasnosti dijagnosticiranja na temelju empirijskih podataka
- Važnost definiranja „zlatnog standarda”
- Najčešće se mjerni instrumenti koriste na dobro definiranim skupinama određenih dijagnoza koje se uspoređuju sa slučajnim uzorkom
Koje su prepreke dobrim odlukama?
- Implicitne teorije o uzrocima ponašanja
- Stereotipi
- Istaknuti slučajevi povećavaju dojam prevalencije
- Udešenost ka potvrđivanju početne pretpostavke
- Savjet: nastojte odbaciti, a ne potvrditi hipotezu o osobi!
- Nedostatak povratne informacije o točnosti dijagnoze
- Nedostatak znanja o relevantnim varijablama za pojedini problem/slučaj
- Kompleksnost zadatka
- Kognitivno opterećenje zbog prikupljanja veliko broja informacija i kreiranja odluke
Koristite bilješke
Nedostatak ili izostanak važnih informacija
Zaključno o psihometrijskim podacima?
Take home messages
Uvijek budite ukorak s novijom znanstvenom i stručnom literaturom, ma koliko god iskustva prikupili
Opisivanje osobe je težak zadatak koji traje dugo
Koliko god iskustva imali, ne možete „s vrata” precizno procijeniti osobu
Razmišljajte „multivarijatno”
Nijedno ponašanje nije rezultat samo jednog faktora, već većeg broja faktora koji doprinose većoj ili manjoj VJEROJATNOSTI pojave nekog ponašanja
Niste računalo – opremite se na način da skladištite informacije koje vam mogu pomoći u obavljanju posla
Arhive nalaza ranijih slučaja, bilješke o klijentima, rezultate testova..