Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

PL > Poremećaji ličnosti > Flashcards

Poremećaji ličnosti Flashcards

1
Q

Koji su građevni elementi poremećaja ličnosti?

A

Građevni elementi poremećaja ličnosti

Neadaptivne varijacije

(a) osobina ličnosti
- Poremećaji ličnosti su samo ekstremnih rezultati „normalnih” osobina ličnosti ili „čudne” kombinacije „normalnih” osobina ličnosti
(b) emocija
- Poremećaji u oba smjera – ili izostanak ili pretjerano doživljavanje emocija
(c) kognicija
- Izobličena socijalna kognicija (percipiranje drugih kao prijetnju ili mišljenje da se toj osobi svi dive)
(d) motiva
- Izostanak ili pretjerana potreba za nekim normalnim motivima (za pripadanjem, moći, redom i detaljima..)
(e) pojma o sebi
- Najčešće nedostatak stabilne slike o sebi
(f) socijalne veze
- Najčešće narušeni odnosi s okolinom (ili u smjeru izolacije ili pretjerane ovisnosti o drugima)
(g) biološka osnova
- Ekstremni disbalans bioloških markera vezanih uz crte ličnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je psihički poremećaj (definicija abnormalnog)?

A

Psihički poremećaj je obrazac ponašanja ili iskustva koji je uznemiravajući ili bolan za osobu, koji vodi do nesposobnosti ili poremećaja u važnim životnim područjima i koji je povezan s povećanim rizikom daljnje patnje, gubitka funkcije, smrti ili zatočenja (APA, 1994).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako se određuje abnormalno (3)?

A

Određivanje abnormalnog

  1. Statistički kriterij – odstupajući rezultati
  2. Socijalna definicija – ono što društvo ne tolerira
  3. Psihološka definicija – obrasci ponašanja koji:
    - predstavljaju neučinkovite pokušaje suočavanja;
    - koji izlažu ljude većem riziku pojave drugih problema;
    - više štete nego koriste.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što je poremećaj ličnosti?

A

Trajan obrazac iskustva i ponašanja koji se znatno razlikuje od očekivanja kulture pojedinca (DSM-IV)
- Npr. Savjesna osoba pazi na sitne detalje. Ako to radi rigidno i nefleksibilno, onda je riječ o poremećaju (npr. Pranje ruku nakon svakog kontakta)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kao što se mogu promatrati poremećaji ličnosti (2 podjele)?

A
  • Kategorije

- ili Dimenzije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Prema kategorijalnog pristupu koliko ima tipova poremećaja ličnosti?

A

Kategorijalni pristup

- 10 tipova poremećaja ličnosti + neodređeni poremećaj ličnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koji su problemi kategorijalnog pristupa?

A

Problemi

1) Korištenja politetičkog kriterija u DSM-IV
- Određivanje minimalnog broja kriterija za određenu dijagnozu (npr. minimalno 5 od 9)
- Rezultat – izrazita heterogenost pacijenata s istom dijagnozom
- Npr. postoji 256 načina na koji pojedinac može biti svrstan u kategoriju graničnog poremećaja ličnosti
2) Ne postojanje jasnih graničnih vrijednosti (cut-off skorova)
3) Ne obuhvaća čitav raspon poremećaja ličnosti
- Preko 60% dijagnoza poremećaja ličnosti se klasificira kao neodređeni tip PL!!!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Na što su ukazala epidemiološka i klinička istraživanja (kategorijalni pristup)?

A

Epidemiološka i klinička istraživanja ukazala na

  • Visoko preklapanje simptoma različitih dijagnostičkih kategorija
  • Nisu pronađeni laboratorijski i biološki markeri specifičnih za navedene kategorije
  • Nisu definirani oblici rada s pojedincima sa specifičnim poremećajem
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što omogućuje dimenzionalni pristup poremećaja ličnosti (+3)?

A

Dimenzionalni model poremećaja ličnosti omogućuje procjenu osoba na većem broju dimenzija

  • Rezultat – komorbiditet sveden na najnižu mjeru
  • Moguće je osobu opisati putem velikog broja multidimenzionalnih konfiguracija/sklopa crta ličnosti
  • Zahvaća se cijeli raspon varijacija u crtama ličnosti
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje dimenzije predstavljaju psihopatologiju ličnosti (2+5)?

A

Koje dimenzije predstavljaju psihopatologiju ličnosti?

  • Personality Inventory for DSM-5 (PID-5; 2012) integrira različite modele psihopatologije
  • Widiger & Simonsen (2005) na temelju analize dotadašnjih radova predlažu

2 faktora najvišeg reda – internalizacija i eksternalizacija

5 faktora nižeg reda –

  • Ekstraverzija naspram introverzije
  • Antagonizam naspram popustljivosti
  • Impulzivnost naspram zakočenosti
  • Emocionalna nestabilnost naspram emocionalne stabilnosti
  • Nekonvencionalnost naspram nesklonosti ka novim iskustvima

25 – 30 faceta sa specifičnim dijagnostičkim kriterijima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koji su pet glavnih dimenzija psihopatologije ličnosti?

A

5 glavnih dimenzija psihopatologije ličnosti

  1. Antagonizam
  2. Dezinhibicija naspram kompulzivnosti
  3. Odvojenost (detachment)
  4. Negativna emocionalnost
  5. Psihoticizam
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Čega je antagonizam suprotan pol?

A

Antagonizam predstavlja suprotni pol dimenzije ugodnosti, stoga postoji velika empirijska osnova ove dimenzije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koja je važna odlika antagonizma?

A

Važna odlika antagonizma jest razina socijalne adaptiranosti pojedinca.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što predstavlja antagonizam?

A

McRae i Costa (1987) razlikuju kognitivni aspekt antagonizma koje predstavljaju nepovjerenje i skeptičnost, emocionalnu komponentu koju predstavlja bezobzirnost i antipatičnost, te konativnu koje predstavljaju tvrdoglavost, nespremnost na suradnju i bezobraznost.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koji su slični konstrukti antagonizmu?

A

Slični konstrukti antagonizmu predstavljaju nepovjerenje i makijavelizam.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Čega je antagonizam važna karakteristika?

A

Antagonizam se pokazao važnom karakteristikom antisocijalnog, graničnog, narcističnog, paranoidnog i pasivno-agresivnog tipa poremećaja ličnosti, nasilja i psihopatologije , zlouporabe opojnih sredstava. Naročito je koristan na razini faceta prilikom razlikovanja različitih tipova poremećaja ličnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Od čega se sastoji antagonizam (a od čega dimenzija ugodnosti) i koja je njegova mjera?

A

U različitim dimenzionalnim modelima antagonizam se sastoji od srodnih, ali ipak nešto različitih faceta. Primjerice, najpoznatija mjera antagonizma je dimenzija ugodnosti NEO-PI-R koja se sastoji od faceta povjerenja, iskrenosti, altruizma, pomirljivosti, skromnosti i blagosti (Costa i McRae, 1992), DIPOL (Krupić i Ručević, 2015) sadrži antagonizam kojeg sačinjavaju nepovjerenje, impulzivnost, dezinhibicija, grandioznost i ekstravagantnost, dok PID-5 sadrži antagonizam koji se sastoji od manipulativnosti, sklonosti varanju, grandioznosti, traženju pažnje, bešćutnost i hostilnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Čega je antagonizam karakteristika u DSM-5?

A

Antagonizam se u DSM-5 smatra važnom karakteristikom osoba s antisocijalnim i graničnim poremećajem ličnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Što predstavlja dezinhibicija (odsustvo)?

A

Dezinhibicija predstavlja eksternalizirano ponašanje koje rezultira odsustvom osjećaja straha i anksioznosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Što karakterizira dezinhibiciju?

A

Karakterizira ju skup ponašajnih manifestacija poput neodgovornosti, nestrpljivosti, poduzimanja impulzivnih akcija s negativnim posljedicama, alijenacije i nepovjerenja, agresivnog ponašanja i slično.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Što je suprotni pol dezinhibicije?

A

U snažnoj je negativnoj korelaciji sa savjesnosti, te ga se smatra suprotnim polom te dimenzije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Čega je dezinhibicija karakteristika u DSM-5?

A

U DSM-5 koristi se za dijagnozu antisocijalnog i graničnog poremećaja ličnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Čega je kompulzivnost obilježje (poremećaj)?

A

Kompulzivnost je važno obilježje opsesivno-kompulzivnog poremećaja ličnosti i novoj klasifikaciji DSM-5 čini važnu dimenziju ličnosti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kakav je odnos kompulzivnosti i dezinhibicije?

A

U modelu PID-5 dezinhibicija predstavlja suprotni pol kompulzivnosti, no podaci koji uspoređuju PID-5 i DAPP-BQ ukazuju kako ove dvije dimenzije jesu u negativnoj korelaciji, ali se u faktorskoj analizi ne saturiraju na istoj dimenziji.

25
Q

Od čega se sastoji kompulzivnost?

A

Prema prijedlogu DSM-5 kompulzivnost se sastoji od perfekcionizma, perseveracije, rigidnosti, potrebe za redom i averzijom prema riziku.
Kompulzivnost u okviru DIPOL-a definirana je s potrebom za redom, radoholizmom i perfekcionizmom, dok kompulzivnost u okviru DAPP-BQ čine facete ekstremne težnje ka postignuću, ekstremna urednost i perfekcionizam.
U okviru NEO-PI-R ovoj dimenziji je najsličnija dimenzija savjesnosti, no opisuje i širu domenu ličnosti važnu za mjerenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja ličnosti.
- perfekcionizma, perseveracije, rigidnosti, potrebe za redom, averzijom prema riziku, radoholizmom, ekstremne težnje ka postignuću, ekstremna urednost

26
Q

Čega je kompulzivnost karakteristika u DSM-5?

A

Predstavlja važnu karakteristiku pacijenata s opsesivno-kompulzivnim i izbjegavajućim poremećajem ličnosti.

27
Q

Što je neuroticizam?

A

Neuroticizam je jedna od najstabilnijih i najpoznatijih dimenzija u području psihologije ličnosti. Neuroticizam je iznimno važna dimenzija u psihologiji i psihopatologiji ličnosti. Svi sveobuhvatni modeli psihopatologije i psihologije ličnosti sadrže nekakav oblik neuroticizma.

28
Q

Koje facete sadržava neuroticizam?

A

Neuroticizam je proizašao iz Eysenckove teorije ličnosti i zadržan je u petfaktorskom modelu ličnosti.
Neuroticizam NEO-PI-R-a sadrži facete anksioznosti, hostilnosti, depresivnosti, sputanosti, impulzivnosti i vulnerabilnosti.
DiPOL sadrži negativnu emocionalnost koja se sastoji od emocionalne nestabilnosti, niskog samopouzdanja, te socijalne anksioznosti, te na taj način negativna emocionalnost ograničava na internalizirane emocionalne probleme, dok NEO-PI-R uključuje i emocije eksternalnog karaktera poput ljutnje.
U sklopu PID-5 negativni afekt obuhvaća emocionalnu nestabilnost, anksioznost, separacijsku anksioznost, perseveraciju i rekodiranu restriktivnu afektivnost. Prema sadržaju faceta čini također internaliziranu negativnu emocionalnost. Negativni afekt je naziv preuzet iz Tellegenovog Multidimenzionalnog upitnika ličnosti (MPQ), no prema sadržaju odgovara neuroticizmu ili emocionalnoj stabilnosti, negativnoj emocionalnosti i emocionalnoj disfunkciji

29
Q

Čega je neuroticizam karakteristika u DSM-5?

A

U DSM-5 ova dimenzija će biti važna kod dijagnoze izbjegavajućeg, graničnog, opsesivno-kompulzivnog i shizotipnog poremećaja ličnosti.

30
Q

Što je suprotno otuđenosti?

A

Otuđenost najviše odgovara suprotnom polu ekstraverzije. Većina dimenzionalnih modela poput DIPSI, DIPOL i PSY-5 ističu važnost introverzije, suprotnog pola ekstraverzije, kao relevantnog faktora u psihopatologiji ličnosti.

31
Q

Od kojih faceta se sastoji otuđenost?

A

Ipak, otuđenost iz PID-5 se sastoji od faceta povlačenja, anhedonije, depresivnosti, izbjegavanje intimnosti, sumnjičavosti i submisivnosti. Ovako definirana dimenzija se više odnosi na internalizirane emocionalne probleme pojedinca, dok ostali dimenzionalni modeli ističu važnost zahvaćanja interpersonalne domene pojedinca. Primjerice, DIPOL introverziju definira facetama socijalna neprihvaćenosti, odbacivanje okoline, neemocionalnost, te rekodiranom skalom straha od napuštanja.
Slično formirani konstrukti introverzije mogu se pronaći u ostalim empirijskim izvedenim dimenzionalnim modelima psihopatologije ličnosti. Prva istraživanja ukazuju na nešto lošiju faktorsku strukturu faktora PID-5 otuđenosti u kojoj facete submisivnosti i nepovjerenja bilježe vrlo niske saturacije na toj dimenziji.

32
Q

Čega je otuđenost karakteristika u DSM-5?

A

Dimenzija se koristi za dijagnozu izbjegavajućeg, opsesivno-kompulzivnog i shizotipnog poremećaja ličnosti.

33
Q

Što je psihoticizam ili shizotipija i koje su facete?

A

Psihoticizam ili shizotipija u okviru PSY-5 modela se odnosi na dodir s realnosti, neuobičajena vjerovanja, perceptualne aberacije i pretjerane opreznosti, dok se u okviru DSM-5 formira kroz facete ekcentričnost, perceptivne disregulacije i neuobičajenih vjerovanja i doživljaja.

34
Q

Jeli se psihoticizam uklapa u postojeće okvire NEO-PI-R?

A

Za razliku od ostala četiri faktora, faktor psihoticizma se jedini ne uklapa u postojeće modele u okviru NEO-PI-R. Quilty i sur., (2013) su utvrdili kako se samo 25% varijance DSM-5 psihoticizma može objasniti s facetama otvorenosti u okviru NEO-PI-R, dok postotci za ostale dimenzije iznose više od 50%.

35
Q

S čime je psihoticizam povezan?

A

Psihoticizam ima značajne povezanosti samo s facetama vrijednosti, akcija i fantazija u okviru dimenzije otvorenosti.

36
Q

Čega je psihoticizam karakteristika u DSM-5?

A

Psihoticizam definiran prema modelu DSM-5 trebao bi se koristiti za dijagnozu shizotipnog i graničnog poremećaja ličnosti.

37
Q

Koja su očekivanja od implementacije dimenzionalnog modela?

A

Očekivanja od implementacije dimenzionalnog modela

  • Lakše proučavanje ponašajnih, neurobioloških, genetičkih i epidemioloških značajki poremećaja ličnosti
  • Zahvaćanje svih relevantnih kliničkih značajki poremećaja ličnosti
  • Povećana pouzdanost, specifičnost i klinička relevantnost rezultata testiranja
  • Efikasnije kreiranje tretmana
  • Povećanje vremenske stabilnosti statusa pojedinca
  • Jednostavnije povezivanje poremećaja ličnosti s neuralnim krugovima motivacijskih i kognitivnih sustava
  • Bolje razumijevanje interakcije temperamenta i okoline koje rezultiraju poremećajima ličnosti
  • Ekspliciranje mehanizama kojim maladaptivne osobine ličnosti utječu na zdravlje pojedinca
38
Q

DSM-5 zagovara Tripartitni model poremećaja ličnosti. Kakav je to model (3)?

A

DSM-5 zagovara Tripartitni model poremećaja ličnosti

1) Razina funkcioniranje
- Obuhvaća snage i slabosti u kognitivnom, emocionalnom, ponašajnom, fizičkom, interpersonalnom, poslovnom i rekreacijskom funkcioniranju
- Razina funkcioniranja omogućuje integraciju informacija o načinu na koji pojedinac djeluje, unatoč statusu njegovog mentalnog zdravlja i karakteristikama ličnosti
- Pojedini problemi u prilagodbi su povezani sa specifičnim simptomima poremećaja
- Problemi sa selfom i interpersonalnim okruženjem su najtješnje povezani s poremećajima ličnosti
- Razina funkcioniranja se procjenjuje polustrukturiranim intervjuom za procjenu funkcioniranja ličnosti (STiP-5.1), ali i upitnicima poput SIPP-118

2) Ličnost
- Definiranje ekstremnih rezultata na pojedinim osobinama ličnosti

3) Psihopatologija
- Procjena mogućnosti djelovanja pojedinca u okolini
- Ako pojedinac ne može djelovati u normalnim okolnostima - psihopatologija

39
Q

Koji su kriteriji procjene poremećaja ličnosti (A, B, C, D, E)?

A

A. Neuspjeh adaptacije se manifestira u jednom ili oba područja koja slijede

  1. Narušen osjećaj vlastitog identiteta koji je evidentiran pomoću jedne ili više od sljedećih poteškoća:
    i. Integriranost identiteta. Slabo razvijen osjećaj slike o sebi ili identitet (npr. ograničeni osjećaj cjelovitosti i kontinuiteta ličnosti; o događajima ovisne slike o sebi; vjerovanje da slika o sebi, koju pružamo okolini, služi samo kao fasada)
    ii. Integritet pojma o sebi. Osiromašen ili slabo diferenciran osjećaj sebe ili vlastita (npr. otežano identificiranje i opisivanje vlastitih atributa; osjećaj unutarnje praznine; loše postavljene interpersonalne granice; definicija pojma o sebi se mijenja sa socijalnim kontekstom)
    iii. Samousmjeravanje. Niska samousmjerenost (npr. nemogućnost postavljanja i održavanja zadovoljavajućih i nagrađujućih osobnih ciljeva; nedostatak usmjerenja, značenja i svrhe u životu)
  2. Neuspjeh u razvoju učinkovitog interpersonalnog funkcioniranja koje se manifestira kroz jedan ili više čimbenika:
    i. Empatija. Smanjen kapacitet za empatiju i reflektivnost (npr. teškoće u razumijevanju mentalnog stanja drugih)
    ii. Intimnost. Smanjen kapacitet za bliske odnose (npr. nemogućnost uspostavljanja ili zadržavanja bliskosti i intimnost; nemogućnost funkcioniranja u romantičnim odnosima; nemogućnost uspostavljanja i zadržavanja prijateljstva)
    iii. Kooperativnost. Neuspjeh za razvijanje kapaciteta za prosocijalno ponašanje (npr. neuspjeh razvoja kapaciteta za tipična društveno moralna ponašanja; izostanak altruizma)
    iv. Složenost i integriranost reprezentacije drugih. Slabo integrirane reprezentacije drugih (npr. formiranje odvojenih i slabo povezanih slika o značajnim drugima)

B. Neuspješna adaptacija je povezana s ekstremnim razinama jedne ili više crta ličnosti.

C. Neuspješna adaptacija je relativno stabilna kroz vrijeme i konzistentna kroz situacije s početkom koji se unatrag može pratiti barem do adolescencije.

D. Neuspješna adaptacija se ne može objasniti isključivo manifestacijom ili posljedicom drugog mentalnog poremećaja.

E. Neuspješna adaptacija nije nastala isključivo zbog izravnog fiziološkog efekta supstancije (npr. zloupotrebe opojnih sredstava, medikamenata) ili generalnog medicinskog stanja (npr. ozbiljne ozljede glave)

40
Q

Koji u temeljeni kriteriji određivanja poremećaja ličnosti (2)?

A

Za određivanje tipa poremećaja ličnosti, nužne su procjene na dvije razine

1) (Kriterij A) procjena razine funkcioniranja ličnosti u self i interpersonalnoj domeni
- STIP 5.1. i SIPP-118
2) (Kriterij B) prisutnost ekstremnih rezultata na upitniku ličnosti PID-5
- Kombinacija crta ličnosti za određene tipove poremećaja

41
Q

Što obuhvaća psihopatologija?

A

Psihopatologija ličnosti obuhvaća internalne probleme (self – „probleme samim sa sobom”) ali i probleme u odnosima s drugima (interpersonalno).

42
Q

Kakav je kontinuum adaptivnosti (procjena razine funkcioniranja)?

A 
Umjesto dihotomnih kategorija (adaptivno/neadaptivno) kreiran je kontinuum adaptivnosti
Razina 0 – Normalno funkcioniranje
Razina 1 – Blaga disfunkcija 
Razina 2 – Umjereno disfunkcija
Razina 3 – Izrazita oštećenost
43
Q

U kojim domenama se ispituje adaptivnost?

A

Domene u kojima se ispituje adaptivnost

  • Identitet i samousmjeravanje (self);
  • Empatija i intimnost (interpersonalno funkcioniranje).
44
Q

Koje su facete identiteta?

A
  • Doživljavanje sebe kao jedinstveno biće s jasnim granicama između sebe i drugih
  • Stabilnost samopouzdanja i samoprocjena
  • Kapacitet za - i mogućnost regulacije većeg raspona emocionalnih iskustava
45
Q

Koje su facete samousmjeravanje (3)?

A

Facete samousmjeravanja

  • Težnja koherentnim i smislenim kratkoročnim i životnim ciljevima
  • Korištenje konstruktivnih i prosocijalnih obrazaca ponašanja
  • Mogućnost samorefleksije
46
Q

Koje su facete empatije (3)?

A

Facete empatije

  • Razumijevanje i poštivanje tuđih iskustava i motivacije
  • Tolerancija tuđe perspektive
  • Razumijevanje utjecaja vlastitog ponašanja na druge
47
Q

Koje su facete intimnosti (3)?

A

Facete intimnosti

  • Dubina i trajanje povezanosti s drugima
  • Želja i kapacitet za bliskosti s drugima
  • Recipročnost zastupljena u interpersonalnim odnosima
48
Q

Koje su smjernice za provođenje intervjua?

A

Pokušajte saznati:
1. Da li je te ciljeve osoba sama postavila?
2. Da li su ciljevi autentični, osobni ciljevi?
3. Jesu li ciljevi realistični i izvedivi? Uspijeva li osoba osim samog postavljanja ciljeva i učiniti ikakve korake ka postizanju istih?
- Veći, dugoročni ali i manji ciljevi ili međufazni koraci u postizanju dugoročnog cilja mogu biti teme.
- Potaknite osobu da priča o nekim konkretnim ciljevima. Pokušajte steći dojam da li osoba nastoji postići zacrtane ciljeve i da li je u prošlosti uspijevala postizati slične ili približno zahtjevne ciljeve.
Pitajte za konkretne primjere – ne pričati apstraktno.

49
Q

Što je indeks težine problema s ličnosti (procjena razine funkcioniranja ličnosti)?

A

Indeks Težine Problema s Ličnosti 118 (Severity Indices of Personality Problems 118; SIPP 118, Verheul i sur., 2008)
- Namijenjen je kliničkoj primjeni u svrhu tretmana, te za identificiranje razine oštećenosti psihološkog funkcioniranja u novoj klasifikaciji psihopatologije ličnosti u DSM-5 (Berghuis, Kamphuis, i Verheul, 2012).
- Kratka forma upitnika omogućava ponavljano mjerenje tijekom tretmana kako bi se mogla pratiti promjena adaptivnih kapaciteta pojedinca.
Faktorska struktura SIPP-118 sastoji se od 5 faktora višeg reda koje sačinjavaju 16 faktora nižeg reda.

50
Q

Koji su pet faktora u indeksu težine problema s ličnosti?

A

Samokontrola

  • Regulacija emocija
  • Usmjerena kontrola
  • Stabilne slika o sebi
  • Samorefleksivno funkcioniranje
  • Regulacija agresivnosti

Integriranost identiteta

  • Uživanje Svrsishodnost
  • Samopoštovanje
  • Tolerancija frustracije

Kapacitet za druženje

  • Intimnost
  • Trajanje veza
  • Osjećaj prepoznatljivosti

Odgovornost

  • Pouzdanost
  • Odgovorna marljivost

Slaganje sa socijalnom okolinom

  • Poštovanje
  • Suradljivost
51
Q

Kako je nastao hibridni model poremećaja ličnosti?

A

Dimenzionalni model se ipak pokazao prevelikim iskorakom u odnosu na kategorijalni

  • Stoga, DSM-5 predstavlja prijelazni model kojim se opisuju poremećaji ličnosti
  • Kao rezultat toga jest HIBRIDNI model poremećaja ličnosti
52
Q

Koji su poremećaji hibridnog modela (6+1)?

A

Hibridni model
Predstavlja kombinaciju dimenzionalnog i kategorijalnog pristupa
Zadržano je 6 (+1) kategorija poremećaja ličnosti
1. Antisocijalni
2. Izbjegavajući
3. Granični
4. Narcisoidni
5. Opsesivno-kompulzivni
6. Shizotipni
+
Nespecifični poremećaj ličnosti se mijenja opisom specifičnog sklopa crta ličnosti

53
Q

Koji su kriteriji antisocijalnog poremećaja?

A

Antisocijalni poremećaj
Kriterij A
Umjereno ili teže oštećenje u dva ili više od slijedeća područja
1. Identitet:
- egocentričnost,
- samopoštovanje proizlazi iz osobne dobiti, moći ili ugode
2. Samousmjerenost:
- postavljanje ciljeva temelji se na osobnoj gratifikaciji
- izostanak prosocijalnih unutarnjih standarda
- nepridržavanje zakonitog ili kulturološki normativnog etičnog ponašanja
3. Empatija:
- nedostatak brige za osjećaje, potrebe ili patnju drugih
- odsustvo žaljenja nakon što se drugoga povrijedi ili se s njim/njom loše postupa
4. Intimnost:
- nesposobnost za uzajamne intimne odnose jer je iskorištavanje primarni način odnošenja s drugima, uključujući obmanjivanje i prisilu
- korištenje manipulacija ili zastrašivanja kako bi se druge kontroliralo

Kriterij B
Neprilagođene crte u domenama:
- antagonizma (manipulativnost, neosjetljivost, obmanjivanje, neprijateljstvo) i
- dezinhibicije (poduzimanje rizika, impulzivnost, neodgovornost)

54
Q

Koji su kriteriji izbjegavajućeg poremećaja?

A

Izbjegavajući poremećaj
Kriterij A
Umjereno ili teže oštećenje u dva ili više od slijedeća područja
1 Identitet:
- Nisko samopoštovanje povezano s doživljajem sebe kao socijalno nevještim/om, osobno neprivlačnim/om ili inferiornim/om
- Prekomjerni osjećaj krivnje
2. Samousmjerenost:
- Nerealni standardi za ponašanje povezani s oklijevanjem u slijeđenju ciljeva
- Preuzimanje osobnih rizika ili sudjelovanju u novim aktivnostima koje uključuju interpersonalni kontakt
3. Empatija:
- Zaokupljenost sa, te osjetljivost na kritiku i odbacivanje, povezani s iskrivljenim zaključcima o negativnom stajalištu drugih
4. Intimnost:
- Oklijevanje u uključivanju s ljudima, osim ako nije siguran/na da će se svidjeti drugima
- Slaba uzajamnost u intimnim odnosima zbog straha od sramoćenja li ismijavanja

Kriterij B
Neprilagođene crte u domenama
- negativnog afektiviteta (anksioznost) i
- odvojenosti (povlačenje, anhedonija, izbjegavanje intimnosti)

55
Q

Koji su kriteriji graničnog poremećaja?

A

Granični poremećaj
Kriterij A
Umjereno ili teže oštećenje u dva ili više od slijedeća područja
1. Identitet:
- Značajno osiromašena, slabo razvijena ili nestabilna slika o sebi, često povezana s prekomjernom samokritičnosti
- Kronični osjećaj ispraznosti
- Disocijativna stanja kada je pod stresom
2. Samousmjerenost:
- Nestabilnost ciljeva, težnji, vrijednosti ili planova o karijeri
3. Empatija:
- Oštećena sposobnost prepoznavanja osjećaja i potreba drugih, povezana s interpersonalnom osjetljivosti (povrijeđenost i uvrijeđenost)
- Sklonost doživljavaju drugih selektivno u smislu negativnih osobina ili osjetljivosti
4. Intimnost:
- Snažni, nestabilni i konfliktni bliski odnosi, obilježeni nepovjerenjem, osjećajem potrebe i anksioznom zaokupljenošću stvarnim ili umišljenim napuštanjem
- Bliski se odnosi često vide u krajnostima idealizacije i podcjenjivanja, i izmjenjuju se pretjerano uključivanje i povlačenje

Kriterij B
Neprilagođene crte u domenama:
- negativnog afektiviteta (emocionalna labilnost, anksioznost, separacijska nesigurnost, depresivnost),
- dezinhibicije (impulzivnost, poduzimanje rizika), te
- antagonizma (neprijateljstvo)

56
Q

Koji su kriteriji narcisoidnog poremećaja?

A

Narcisoidni poremećaj
Kriterij A
Umjereno ili teže oštećenje u dva ili više od slijedeća područja
1. Identitet:
- Pretjerano obraćanje na druge radi vlastitog određenja i regulacije samopoštovanja
- Pretjerano napuhnuta ili ispuhana procjena sebe ili kolebanja između krajnosti,
- Emocionalna kontrola odražava fluktuacije u samopoštovanju
2. Samousmjerenost:
- Postavljanje ciljeva temelji se na dobivanju odobravanja od drugih
- Osobni su standardi neopravdano visoki kako bi se sebe vidjelo kao posebnog ili preniski na temelju osjećaja prava
- Često su nesvjesni vlastitih motiva
3. Empatija:
- Oštećena sposobnost prepoznavanja ili raspoznavanja tuđih osjećaja i potreba
- Pretjerano usklađivanje s reakcijama drugih, no samo ako se oni doživljavaju kao važni za sebe
- Precjenjivanje ili podcjenjivanje vlastitih učinaka na druge
4. Intimnost:
- Odnosi su uglavnom površni i postoje da bi poslužili reguliranju samopoštovanja
- Uzajamnost je ograničena malim iskrenim interesom za iskustva drugih i dominacijom potrebe za osobnim dobitkom

Kriterij B
- Neprilagođene crte u domeni antagonizma (grandioznost i traženje pažnje)

57
Q

Koji su kriteriji opsesivno kompulzivnog poremećaja?

A

Opsesivno kompulzivni poremećaj
Kriterij A
Umjereno ili teže oštećenje u dva ili više od slijedeća područja
1. Identitet:
- Osjećaj selfa proizlazi najvećim dijelom iz posla ili produktivnosti
- Ograničeno iskustvo i iskazivanje snažnih emocija
2. Samousmjerenost:
- Teškoće u završavanju zadataka i ostvarivanja ciljeva, povezano s rigidnim i neopravdano visokim i nefleksibilnim unutarnjim standardima ponašanja
- Pretjerana savjesnost i moralizirajući stavovi
3. Empatija:
- Teškoće u razumijevanju i prihvaćanju ideja, osjećaja i ponašanja drugih osoba
4. Intimnost:
- Odnosi se vide kao podređeni poslu i produktivnosti
- Rigidnost i tvrdoglavost negativno utječu na odnose s drugima

Kriterij B
Neprilagođene crte u domenama:
- dezinhibicija (rigidni perfekcionizam),
- negativnog afektiviteta (perseveracija),
- odvojenosti (izbjegavanje intimnosti, ograničena afektivnost)

58
Q

Koji su kriteriji shizotipnog poremećaja?

A

Shizotipni poremećaj
Kriterij A
Umjereno ili teže oštećenje u dva ili više od slijedeća područja
1. Identitet:
- Nejasne granice između selfa i drugih
- Iskrivljen pojam o sebi
- Izražavanje emocija često nije u skladu s kontekstom ili unutarnjim iskustvom
2. Samousmjerenost:
- Nerealni i nedoslijedni ciljevi
- Nema jasnih unutarnjih standarda
3. Empatija:
- Naglašena teškoća razumijevanja utjecaja vlastitog ponašanja na druge
- Često pogrešno tumačenje motivacije i ponašanja drugih osoba
4. Intimnost:
- Naglašene teškoće u razvoju bliskih veza, što je povezano s nepovjerenjem i anksioznošću

Kriterij B
Neprilagođene crte u domenama:
- Psihoticizma (kognitivna i perceptivna disregulacija, neuobičajena iskustva i vjerovanja, ekscentričnost)
- Odvojenosti (ograničeni afektivitet, povlačenje, sumnjičavost)

PL (8 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions