Političke ideologije Flashcards
Konzervativizam
Politički i društveni svjetonazor koji se protivi naglim promjenama, zagovara stabilnost poretka, tradicije i tradicionalnih vrijednosti. To je zajednički naziv za sve političke ideologije koje se zalažu za državno uređenje temeljeno na tradicionalnim vrijednostima, očuvanju reda i mira, postojećih političkih struktura. Razlikujemo klasični i moderni konzervativizam te neokonzervativizam.
Liberalizam
Zajednički naziv za sve političke ideologije koje se zalažu za državno uređenje koje promiče veću slobodu pojedinaca postignutu kroz demokratski proces. Razlikujemo ekonomski liberalizam i socijalni liberalizam. Liberalizam se još definira kao ideologija koja se bavi zaštitom osobnih sloboda i suprostavlja se totalitarnim ideologijama. Ova ideologija utemeljena je na ekonomskoj i intelektualnoj slobodi.
Demokršćanstvo
Zajednički naziv za razne političke ideologije i stranke koje nastoje pomiriti kršćanska, vjerska, etička i društvena načela s institucijama suvremene političke države. Javlja se kao reakcija na uspon socijalizma. Karakterizira ga zalaganje za konzervativna načela i za intervenciju države u pogledu otklanjanja siromaštva i nejednakosti. Temelji se na crkveno socijalnom nauku i zagovara ljudsko dostojanstvo, solidarnost, obitelj, supsidijarnost.
Socijalizam
Društveno-ekonomsko uređenje u kojem je proizvodnja u javnom vlasništvu, a ekonomske djelatnosti se odvijaju pod strogom kontrolom države. Ova ideologija javlja se kao otpor kapitalizmu i navodi se kao prijelazni period prema komunizmu.
Socijaldemokracija
Politička ideologija koja zastupa socijalizam u okviru demokracije i to na način da se društvo transformira u socijalističko putem reformi (a ne revolucijom). Socijaldemokrati zalažu se za demokratska načela i razvitak jake socijalne države te putem porezne i socijalne politike nastoje smanjiti nejednakosti među građanima.
Komunizam
Komunistički manifest definirao je utopiju - komunizam gdje svi rade i uzimaju prema svojim potrebama, a u takvom društvu ne postoji privatno vlasništvo, kapitalizam ni država. Utemeljen je na ideji besklasnog društva, ukidanja privatnog i uspostavljanju zajedničkog vlasništva. Komunizam je nastao kao kritika rastućem kapitalizmu i industralizaciji.
Fašizam
Politički pokret koji je vladao Italijom pod vodstvom Benita Mussolinija, a nastao je kao odgovor na krizu nakon Prvog svjetskog rata. Karakteriziraju ga autoritarizam, nacionalizam, militarizam, korporativizam, antikomunizam i antiliberalizam. Zagovara uspostavljanje države kao jedinstvene narodne zajednice, autoritarni poluvojni režim, nasilje, cenzuru i političku propagandu. Osnovna načela fašizma: država je apsolutna, država je iznad pojedinca, pojedinac je u službi države, policijska država.
Nacizam
Politički pokret nastao u Njemačkoj 1920. godine, a kulminirao stvaranjem Trećeg Reicha pod vodstvom Adolfa Hitlera. Temelji se na postojanju više i niže rase, arijevci kao viša rasa i Židovi kao niža, koje su nacisti krivili za poslijeratno stanje u državi. Pokret je nastao kao odgovor na loše ekonomsko stanje nakon rata koje je kulminiralo Velikom ekonomskom krizom 1929. Nacistička doktrina obuhvaćala je nacionalističke i socijalističke stavove, totalitarnu diktaturu i rasnu doktrinu.
Zelene ideologije
Ideologija koja se temelji na ekologiji i održivoj ekonomiji. Zeleni se pozivaju na prirodne vrijednosti, prirodna ograničenja, zelene emancipacije i odbacivanje prevladavajuće razvojne putanje. Spadaju pod ljevicu i to radikalniju od socijaldemokrata.
Feminizam
Zajednički naziv ideologija kojima je cilj bio poboljšanje položaja žena u društvu, a nastala je u 19. stoljeću s prvim valom, tzv. sufražetkinje su se borile za pravo glasa. Budući da je ravnopravnost žena postignuta u institucionalnom smislu, pokret je evoluirao u radikalni feminizam koji se temelji na promjeni tradicionalne uloge žene u društvu.
