Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Analizna kemija > POGLAVLJE 8- kompleksometrijske titracije > Flashcards

POGLAVLJE 8- kompleksometrijske titracije Flashcards

1
Q

Šta je kompleksometrijska titracija?

A

-osnovane na nastanku kordinacijskih spojeva
M + xL <-> MLx

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Za šta koristimo kompleksometrijske titracije?

A

-koriste se za določanje metalnih iona najčešće
-također i za ligande, ali malo manje se koristi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Določanje cijanida po Liebnigu (stara metoda)

A

Ag+ + 2CN- <–> (Ag(CN)2)-
Indikatorska reakcija: (Ag(CN)2)- + Ag+ <–> Ag2(CN)2 (S) BELA OBORINA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Značajnost koordinacijskih spojeva

A

-določanje kovinskih elektrona: Cu+2 + 4NH3 <–> Cu(NH3)4 (+2)
*ligand je donor protona, metal akceptor

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kompleksiranje primjer za Cu(OH2)6 i NH3

A

(Cu(H2O)6)2+ + 6NH3 → (Cu(NH3)6)2+ + 6H2O

*OVIH 6 MOLEKULA NH3 REAGIRA U 6 REAKCIJA PRILIKOM ČEGA DOĐE DO IZMJENE LIGANDA

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Šta su ligandi?

A

-anorganski ioni/molekule—enovezni ligandi
-organske naravne in sitetične spojine–večvezni ligandi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Anorganski ioni/molekule—enovezni ligandi

A

H20, NH3, H2O2,OH-, F-, CN-, SCN- itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Organske naravne in sitetične spojine–večvezni ligandi

A

-acetat (Ac) (enovezni ligand)
-oksalat, etilendiamin (en)..(dvovezni ligand; ima 2 karboksilne skupine)
-citrat…(trivezni ligand)
-adenozin trifosfat (ATP): štirivezni ligand
*etilendiaminotetraacetat (EDTA) -6-vezni ligand (ima 4 karboksilne i 2 amino grupe

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kompleksi su?

A

-koordinacijske spojine sa enoveznim ligandima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kelati su?

A

-koordinacijske spojine sa večveznim ligandima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Ravnotežja u koordinacijskim spojevima

A

-koord.spojevi se tvore postepeno i uglavnom je prva konstanta najveća
*primjer Cu, NH3, etilendiamin (en)
Bakar bolje reagira sa en, koji je dvovezni ligand, te reaguje u 2 reakcije
Bakar sa NH3 reagira u nekoliko stepeni, pri čemu vidimo da se te konstante ne razlikuju pretjerano, dakle nije dobra tvar za titranje bakra
Radije koristimo večvezne ligande, npr i trien koji je 4 VEZNI LIGAND i reagira 1:1 sa bakrom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Šta je tvorbena funkcij Fn za prost kovinski ion?

A

F=1/L L……delež neke zvrsti u cjelokupnoj koncentraciji

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Šta je stabilnije kelati ili kompleksi?

A

-kelati su dosta stabilniji od kompleksa; zato se više koriste u titracijama (koristimo večvezne ligande)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Šta je kelatni efekt?

A

-veća stabilnost u kelatima je uzrokovana pozitivnom promjenom entropije dS pri nastanku kelata

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Poprečni broj liganda (po Bjeruumu)

A

-razmerje između koncentracije vezanog liganda i cjelokupnom koncentracijom liganda

n=cL (zač)-(L-)/c skupna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Djelovanje pH na nastanek koordinacijskih spojina

A

-jako ovisi od pH, jer naprimjer kada je kiselo iam više NH4+, a bazično NH3 iako je ista začetna koncentracija!

17
Q

Šta se desi kada je pH«<pKa?

A

-tada je ligand protoniran i efektivna stabilnost koord. se SMANJI

α=(L^-X)/c =f(pH) c je cjelokupna konc.neveznega liganda

18
Q

Kako djeluje pH na K (ML) ?

A

-protolitske reakcije liganda korigiramo sa pogojnom ili efektivnom konstantom stabilnosti beta’ !
-ako je pH fiksan, imamo pufer i poznajemo α liganda

19
Q

Šta je pogojna konstanta?

A

-to je beta’=beta*α liganda

beta’ : odvisna od pH, nije termodinamska, ako je manja od 1 ne nastaje više koord.spojina

beta : termodinamska konstanda
α : ovisi samo od pH

20
Q

Vpliv konkurenčnega liganda

A

-ravnotežna koncnetracija je ovisna od njene stabilnosti
Cu, NH3, en nastaju 2 spoja
*dodajemo NH3 i uravnavamo pH kako želimo

21
Q

Delež konkurenčne reakcije je?

A

-delež metala u amino kompleksima
alfa=(metal)/c c…zbir svih koncentracija osim te koju tražimo

22
Q

Kako konkurenčni kompleksi djeluju na efektivnost kelata?

A

-tako da smanjuju efektivnost, te mi imamo pogojnu konstantu beta’ =beta* alfa metala

23
Q

Opiši EDTA

A

-to je etilendiaminotetraoctena kiselina
-ima šest veznih mijesta; 4 karboksilne, 2 amino skupine
-visoka konstanta stabilnosti

24
Q

Koja skupina iz PSE ne reagira sa EDTA?

A
  1. grupa PSE
25
Q

Razvrsti koje pKa od 1 do 6 u EDTA su karakteristične za amino i karboksilne grupe?

A

pKa=1-3 –> AMINO SKUPINE
PKa=3-6 —> KARBOKSILNE SKUPINE

26
Q

Na kojem pH je EDTA skroz deprotonirana?

A

na pH=11, a u kiselom protonirraju i azotovi ioni (u jako kiselom)

27
Q

Objasni realciju naboja metala i jačine K (ML) sa EDTA?

A
  • elementi sa +1 nabojem tvore manje kelate i imaju niže konstante
28
Q

Pri pH=1, da li bolje titriramo elemente sa +1 ili +2 (ali več nabojem)

A
  • bolje se titriraju sa većim nabojem, odnosno sa konstantom K(ml) preko 20, te beta’ opada
29
Q

Djelovanje konkurentnog liganda

A

-na višem pH se obara puno metala, te dodamo konkurentne ligande, koje vežu metal u kompleks da se ohrani u topnom obliku

30
Q

Djelovanje konkurentnog liganda primjer za cink

A

u Zn dodajemo NH3 i EDTA, pri čemu dođe do izmjene liganada te nastaje ZnL-2 + 4NH3

Kt=K(ZnL)/beta4 Kt….konst..titracije
beta4…cjelokupna konstanta tvorbe zinkovog kompleksa sa amonijakom

31
Q

Indikatori pri kompleksometrijskih titracija

A

-ne koristi se za sve elemente, dakle nije veliko u upotrebi
-dodamo malo indikatora na početku, većina kationa je slobodna
-boja je između metala i indikatora te krenemo titirirati sa EDTA
-EDTA veže na sebe slobodni kation, a dio kationa je vezan na indikator, dok ne zafali kationa, tada ih uzme EDTA pri čemu dođe do promjene boje indikatora

32
Q

Objasni promjenu boje indikatora pri titraciji kompleksometrijskoj između indikatora, metala i EDTA

A

K(EDTA)»K(ind)
konst.edta =metal + edta
konst.indik. =metal + indik.

33
Q

Zašto dodajemo manje indikatora na začetku?

A

Zato što bi nam trebalo više vremena da se stitirira, a i više ostalih reaktanata, lakše uočimo prehod barve iz indikator+kation u drugi oblik

34
Q

Zašto moramo paziti na pH pri izbiri indikatora?

A

-zato što se svaki indikator protonira ili deprotonira pri drugom pH, dakle moramo tražiti odgovarajuće inidkatore koji reagiraju na pH koji nama treba

35
Q

Vrste titracije sa EDTA?

A

-direktna
-povratna
-izmenjalna
-alkalimetrična* ne koristi se više

36
Q

Direktna titracija EDTA

A

-metal titriramo sa EDTA, dobijemo kompleks
-konačnu točku ugotovimo sa indikatorom, ali instrumentalno
*določanje tvroće vode je primjer ove titracije

37
Q

Povratna titracija EDTA

A

-višak EDTA retitriramo sa rastopinom Mg+2 iona, koji tvori slabe kelate i neće krasti ligant iz kelata
-koristi se kada nema odgovarajućeg indikatora
*določanje SO4 iona je primjer

SO4 + BaCl2…BaSO4 + EDTA

38
Q

Izmenjalna titracija EDTA

A

-dodamo višak MgL-2 i dođe do izmjene;
MgL-4 + Zn+2 <—-> ZnL-2 + Mg+2

Analizna kemija (9 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions