Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

Analizna kemija > POGLAVLJE 7 - neutralizacijske titracije > Flashcards

POGLAVLJE 7 - neutralizacijske titracije Flashcards

1
Q

Čiju teoriju uglavnom vezujemo za reakcije neutralizacije?

A

Za reakcije neutralizacije vezujemo Bronstedovu teoriju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako dijelimo neutralizacijske titracije?

A
  1. jaka kiselina/ jaka baza
  2. slaba kiselina/ slaba baza
  3. jednoprotonska, višeprotonska
    4.. pufrske mješanice
  4. mješavine kiselina i baza
  5. jaka + slaba kiselina/ baza
  6. amfiprotične spojine
  7. jako slabe kiseline- titracije u nevodnim topilima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako določimo končnu točku pri neutralizacijskim titracijama?

A

1) sa kiselinsko-baznim indikatorima: to su obojee organske supstance sa slabim kiselim ili slabim bazičnim svojstvima
2) sa instrumentalnom detekcijom: mjerimo pH, mjerimo prevodnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koje boje je fenolftalein i na kojem pH djeluje?

A

Fenolftalein je bez boje prije vezivanja na element, a poslije je ljubičaste boje.
Djeluje na pH=8.2-9.8

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Titracija jakih kiselina i jakih baza

A

-ovakav tip je klasična neutralizacija pri kojoj nastaje sol i voda
-konstantu titracije možemo izvesti iz reakcije; Ktit=1/Ksp
-što je veća koncentracija NaOH, krivulja titracije je izraženija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Šta je pufer?

A

Pufer je snov, ki uravnava kislost oziroma bazičnost raztopin. Če k raztopini pufra dodamo majhno količino baze ali kisline, se pH raztopine skoraj ne spremeni. Pufri so običajno raztopine zmesi šibkih kislin in soli teh kislin z močnimi bazami ali zmesi šibkih baz in soli teh šibkih baz z močnimi kislinami.

Pufer ima sposobnost sprejemanja protonov (v primeru dodatka kisline) in oddajanja protonov (v primeru dodatka baze).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koji je uslov za barvni preskok? (formule)

A

-barvni preskok je moguć ako je ostvaren uvjet:
1. pH<= pKa - 1 ——kisela oblika
2. pH => pKa + 1 ——bazična oblika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koje tri vrste indikatora poznajemo?

A
  1. ftaleinski indikatori—fenolftalein (8.2 - 9.8)
  2. sulfonftaleinski indikatori —– fenol rdeče (6.4 - 8.2 )
  3. azo- indikatori —-metiloranž (3.1 - 4.4)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako dijelimo pufere?

A

Pufre delimo na kisle in bazične. Kisli pufri (pH < 7) so sestavljeni iz šibke kisline in njene ustrezne soli. Bazični pufri (pH > 7) so sestavljeni iz šibke baze in njene ustrezne soli.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Od čega je ovisan pH rastopine koji ima slabu kiselinu i u njoj konjugiranu bazu?

A

-odgovor je Henderson-Hajselbalhova jednačina:
pH=pKa + log (ion)/(kiselina)

-ovisi direktno od pKa i od logaritma koncentracija, koje su neodvisne od razredčenja (iako to u stvarnosti nije tako, jer se razrjeđivanjem mijenja ionska moč)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Od čega ovisi puferska kapaciteta?

A

-puferska kapaciteta ovisi od broja protona kiseline ili baze

β= dn(baze)/dpH= - dn(kiseline)/dpH
-puferska kapaciteta je najveća pri jednakoj koncentraciji kiseline i njene konjugirane baze (HA)=(A-)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Titracija slabih kiselina i slabih baza

A

HA + OH- <–> A- + H2O
slaba kiselina + jaka baza — voda + konjugirana kiselina
-smjer reakcije je pomaknut u desno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kako je ovisna konstanta titracije i konstanta kiseline/baze?

A

konstanta titracije je veća, kada je jača kiselina/baza.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Zašto ne koristimo slabe kiseline/baze, nego samo jake?

A

-zato što se ne može titrirati sa slabim K/B u normalnim pogojima, nego u posebnim pogojima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koje vrijednosti nam trebaju da bismo nacrtali titracijsku krivulju?

A

-trebamo: pKa, volumen ekvivalentne točke, koncentracija titranta (pH)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako djeluje koncentracija na titracijsku krivulju?

A

-što je veća koncentracija titranta, to je izraženija krivulja i bolje se vidi ekvivalentna točka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Objasni repić na početku grafa za slabe i jake K/B!

A

1) JAKE K/B: ne nastaje pufer, nego sve zreagira i nema preskoka, dakle linija je ravna

2) SLABE K/B: nastaje pufer, stvara se ta mala zakrivljenost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Kako djeluje konstanta kiseline na titracijsku krivulju?

A

-što je veća pKa, slabije se vidi krivulja

-manja pKa, bolja krivulja!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Titracija mješavine slabe i jake kiseline

A

-kad dodajemo bazu u ovaj mix, reaguje prvo jaka kiselina, a kasnije reagira slaba kiselina sa ostatkom baze koja nije zreagirala

-na titracijskoj krivulji nema repka, jer prvo reagira jaka kiselina!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Titracija višeprotonskih kiselina i baza

A

-prvo reagira prvi proton, onda drugi, što je moguće kad su Kdis dosta narazen 10^(-4)-10^(-3)

-broj konačnih točki je ovisan od koncentracije kiseline i razlika u konstantama disocijacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Objasni sve što znaš za indikatore kod mješavine slabe i jake kiseline?

A
  • kada imamo takav slučaj, teško je da nađemo indikator za prikaz reakcije jaka kis/jaka baza, osim ako nije dobro vidljiv prelazak pKa

-možemo naći indikator za volumen ekvivalentne točke

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Šta določa pH dvoprotonske kiseline?

A

-početni pH odlučuje prva stopnja disocijacije, dakle veća Ka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kako odlučimo da li je rastopina kisela ili bazična ako imamo dvoprotonske kiseline/baze?

A

-prije svega, uporedimo Ka ili Kb od oba odcjepljena iona, te vidimo šta je veće
-ako je veće Ka od Kb, onda imamo to što je veća konstanta kiselinu ili bazu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Šta določa pH amfiprotičnih tvari?

A

-pH takvih tvari določa Ka1, osim ako je Ka2 jako blizu

formula (H3O+)=1/2 (pKa1 + pKa2) se može koristiti pod uvjetom visoke koncentracije spojine i a konstante nisu puno niske!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Kako nađemo pH aminokiselina i definiši aminokiseline?

A

-aminokiseline su tvari koje zovemo zwitterioni; imaju amino skupinu (pozitivno nabijena) i karboksilnu skupinu (negativno nabijena) + radikal

naprimjer glicin :(H3O+)=KORIJEN IZ (Ka*Kw/Kb)
pH glicina=6

20
Q

Šta je izoelektrična točka kod aminokiselina?

A

-to je tačka u kojoj je prosječni naboj jednak nuli, što je važno za elektroforezu

21
Q

Šta je elektroforeza i kako djeluje? (samo malo o tom)

A
  • elektroforeza djeluje na principu da imamo kapilare ili nosilce naboja, poliakrilamid, te u tom polju uspostavimo električno polje
    -na sredini el.polja postavimo našu aminokiselinu koja putuje do tačke koja je zapravo njena izoelektrična konstanta
22
Q

Šta je izoionska točka?

A

-to je pH aminokiseline

23
Q

Indikator fenolftalein?

A

-enoprotični organski indikator, primi ili da proton, pri čemu dođe do promjene boje (uglavnom intenzivna i primjenta promjena boje)

24
Q

Šta je glavno svim barvnim indikatorima?

A

-to da su slabe kiseline ili baze
-da su obojeni u svakom obliku, i protonirani i deprotonirani
HA- bezbojni
A’-ljubičast/vijoličen

25
Q

Šta je puferska rastopina i kako se ponaša po dodatku kiseline i baze?

A

-puferi se upirajo spremembi pH
-določene mjere na
a) razredčenje (u poređenju sa drugim elektrolitima) b)dodatak kiseline ili baze (u poređenju sa nepuferskim rastopinama)

26
Q

Kada je najveća puferska kapaciteta?

A

Najveća je kada je jednaka koncentracija HA=A’

27
Q

Gdje je uporabno pufersko območje?

A

-tamo gdje je pH=pKa+-1;
ako idemo izvan tog območja, onda je jedne tvari previše, druge premalo i više nije pufer u pitanju

28
Q

Kakvo pufersko kapaciteto imaju močne kiseline?

A

-imaju veliko pufersko območje u jednom smjeru kao i močne baze
*odporne na spremembo pH

29
Q

Titracije u nevodnim okolnostima

A

Na topilo djeluje: autoprotoliza, polarnost, kislinsko-bazne lastnosti (AMFIPROTIČNOST)

30
Q

Kako dijelimo topila?

A

-protogena
-protofilna
-aprotična

31
Q

Protogena topila su?

A

-topila sa kiselim karakteristikama; CH3COOH, HCOOH, H2SO4

32
Q

Protofilna topila su?

A

-topila sa bazičnim lastnostima; NH3, DMF(dimetilformamid)

33
Q

Aprotična topila su?

A

-topila kao što je benzen, pentan..bez amfiprotičnosti

34
Q

Vpliv amfiprotičnog topila na kislinsko bazne lastnosti topljenca?

A

a) protogena topila: jer su kiselog karaktera,topila teže ka bazičnom i tako smanje kiselost
b) protofilna: obrnuto
c) aprotična topila nemaju afinitete do protona Ks->0 (to je konstanta autoprotolize tog topila; Kb’ sve veća teži biti
*Kt=Kb’/Ks Kt-konstanta titracije, Kb’- konstanta baze u danom topilu, Ks.konstanta same protolize tog spoja

35
Q

Od čega ovise konstante Ka’ i Kb’?

A

-te konstante ovise od narave topila i polarnosti topila

36
Q

Koja topila koristimo za titraciju slabih baza?

A

protogena topila

37
Q

Koja topila koristimo za titraciju slabih kiselina?

A

protofilna topila

38
Q

Dejstvo dielektrične konstante na lastnost topljenca
(podjela topila po jačini)

A

-polarna
-srednje polarna
-nepolarna

39
Q

Polarna topila

A

ε>40, voda, formamid, metanojska kiselina, H2SO4

40
Q

Srednje polarna topila

A

40>ε >20 aceton, amonijak, etanol, etilenglikol, metanol

41
Q

Nepolarna topila

A

ε < 20 octena kiselina, tetraklorometan CCl4, kloroform CHCl3

42
Q

Kada koristimo titracije u nevodnim topilima?

A

-u slučaju kad titramo jako slabe kiseline i baze, jer su slabo ionizirane u vodnim medijima

43
Q

Titracije u bezvodnoj CH3COOH (ledocet)

A

-to je nepolarno protogeno topilo, za titraciju slabih baza
*titrant HClO4; za retitracijo koristimo CH3COONa (močna baza)
*ne smije biti vode; dakle dodamo acetanhidrid
*primarni standard za standardizaciju HClO4 je K2CO3
KORISTI SE ZA: NaCl, NaBr, NaI itd.

44
Q

Titracije u bazičnim topilima

A

-primjerena za titraciju jako slabih kiselina
*topila: etilendiamin, piridin DMF
*titrant; natrijev metoksid
KORISTI SE ZA: fenole, karboksilne kiseline, aromatske amine, imide itd

45
Q

Kada koristimo neutralizacijske titracije?

A

-standardizacija kiselina i baza
-primarni standardi za volumetrijsku standardizaciju
-primarni standardi za standardizaciju baza
-elementnu analizu (ugljik, sumpor)
-določanje azota(Kjeldah)
-določanje organskih skupina

46
Q

Standardizacija baza primjer

A

-reagenti koje koristimo za titraciju kiselina su uglavnom NaOH, KOH, Ba(OH)2
!navedene baze mogu reagirati i sa staklom i sa CO2 iz atmosfere

47
Q

Standardizacija kiselina primjer

A

-koristimo titrante koji su primarni standardni ili ih standardiziramo sa primarnim standardima
-koristimo standardne raztopine: HCl, HClO4, H2SO4.

48
Q

Kako standardiziramo kiseline? 2 načina

A

-gravimetrijski (AgCl)
-titrimetrijsko (manje tačno)

49
Q

Primarni standardi za volumetrijsko standardizacijo

A

-brža od gravimetrijske, koristimo:
Na2CO3, BORAKS,, HgO (ŽIVIN OKSID)

50
Q

Primarni standardi za standardizaciju baza

A

-koristimo kalijev hidrogenftalat, kalijev hidrogenjodat, benzojsko kiselino, oksalno kiselino

51
Q

Kjedlahova metoda-določanje dušika

A

-pomoću ove metode določamo azot u organskim i anorganskim susptancama
-uzorak pretvorimo u NH3, kojeg izoliramo sa destilacijom i titriramo.

52
Q

Kada koristimo določanje dušika po Kjeldahu u životu?

A
  • kada določamo NO3- ione u zemlji, tako da se reducira do NH3–>NH4+ i onda titriramo sa HCl
53
Q

Kjeldahova reakcija

A

vzorec—(H2SO4)—NH4+—-NAOH (100’C)—NH3+HCl<->NH4+ + H2O

54
Q

Določanje žvepla

A

-u organskim spojinama (premog, nafta)
vzorec–O2–>SO2–>H2O2–>SO4 (-2) pol titriramo z bazo NaOH

55
Q

Določanje ugljika

A

-naprimjer u karbonatima i organskim spojevima, pretvorimo ga u ugljikov dioksid, kojeg absorbiramo i titramo sa Ba(OH)2

Analizna kemija (9 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions