POGLAVLJE 2- RASTOPINE Flashcards
Rastopine elektrolita?
-imamo jake i slabe elektrolite
-jaki: potpuno disociraju, imaju svojstvo provođenja elektriciteta
-slabi:ne disociraju upotpunosti (1-10%), ne provode elektricitet kao jaki
Šta je glavna razlika između jakih i slabih elektrolita?
Jaki elektroliti su poznati po tome što su jači, da imaju slabije veze između atoma; npr. H-X
Nabroj slabe elektrolite
1) većina anorganskih kiselina; H2CO3, H3BO3, H3PO4, H2S, H2S
2) većina organskih kiselina i baza (amonijak)
3) halidi, cijanidi, tiocijanati od žive, zinka i kadmijuma
Nabroj jake elektrolite
1) anorganske kiseline:HNO3, HCl, HClO3,HClO4, H2SO4*, HBr, HI
2) alkalni i zemljoalkalni hidroksidi
3) većina soli
*H2SO4–> upotpunosti disocira u HSO4(-) i H(+)
Bronsted-Lowry-jeva teorija
Kiselina je donor protona, a baza je akceptor protona.
Konjugirane kiseline i baze
Svaka kiselina kada donira proton kreira tzv. konjugiranu bazu- to je tvar koja je formirana kada baza primi proton.
NH3 + H2O <-> NH4 (+) + OH (-)
baza kiselina konj.kis. konj. baza
Objasni zašto je teško klasificirati elektrolite
Naprimjer, kada na flaši vidimo da se unutra nalazi NaCN (sol) koja sadrži zapravo Na ione i CN ione, kao i HCN; hidrogen cijanid-toksičan gas, međutim sam ion CN (cijanidni ion) nije gas i prenosi se samo u tvrdom i tekućem stanju. U svakom slučaju, uglavnom je cijanidni ion taj koji uzrokuje smrt. Na koji način?
-Zbog mogućnosti stvaranja brzih veza (kompleksa) sa željezovim +3 ionom koji se nazali u hemoglobinu, a koji je zadužen za prenošenje kisika u krvotoku, uzrokuje slabije svojstvo prenošenja kisika po tijelu.
U slučaju kada otvorimo obe staklenke, bilo to da je u formi iona kao cijanidni ion ili u obliku spoja HCN- može doći do smrti.
šta su amfiprotične tvari?
to su tvari koje se ponašaju i kao kiseline i kao baze. npr. H2PO4 (-) ion—
a)ponaša se kao baza u prisustvu donora protona:
-> H2PO4 (-) + H (+) <—> H3PO4 + H2O
baza kiselina konj.kis. konj.baza
b) ponaša se kao kiselina u prisustvu baze:
H2PO4 (-) + H2O <—> HPO4 (-2) + H (+)
kiselina baza konj.baza konj.kiselina
Arrheniusova teorija?
Kiseline disociraju vodikove ione, a baze hidroksidne ione. Nije upoštevao teoriju o topilu
navedi primjer za biološki aktivne supstance i vezu sa zwitterionima (glicin)
-većina aminokiselina ima mogućnost da se pojave u obliku zwitteriona-> da sadrže i + i - naboj
npr. amino kiselina GLICERIN NH2CH2COOH <—–> NH3(+)CH2COO(-)
Amfiprotično topilo-kao voda
-voda nije jedino topilo, ali se kaže da je univerzalno topilo, jer djeluje na većinu anorganskih supstanci.
-ostali primjeri amfiprotičnih tvari su metanol, etanol, anhidridna acetatna kiselina
-to šta će to topilo biti u reakciji ovisi direktno samo o topilu
šta je autoprotoliza?
-to je u suštini samo-ionizirianje tvari *objasni za vodu sve sa prezentacije
Ravnotežno stanje?
-kada reaguju tvari u hemijskoj reakciji, gotovo nikada sva tvar ne zreagira u produkte
-zbog toga moramo imati hemijsko ravnotežje; izjedančimo hemijsku reakciju!
-kada reakcija dosegne stanje ravnotežja, pojedine značajnosti sistema se mijenjaju, kao naprimjer boja se prestane mijenjati
-pozicija kemijskog ravnotežja je neodvisna od načina na koji smo dosegli to stanje (Le Chatelier)
Le Chatelierov princip?
-ako sistemu promijenimo neku intenzivnu veličinu, sistem će nastojati tu promjenu umanjiti.
-sistem nastoji da se odupre vanjskim promjenama temperature, volumena isl.
koncentracija- l. c. princip
Koncentracija
Povećavajući koncentraciju reaktanata, ravnoteža će se pomaknuti u smjeru produkata, i obrnuto. Ovo možemo prikazati na temelju reakcije sinteze metanola iz vodika i ugljikovog (IV) oksida:
CO + 2 H2 ⇌ CH3OH
Ako povećamo koncentraciju CO u sustavu, sustav će naše djelovanje nastojati poništiti. To će napraviti tako što će se sintetizirati više metanola, dok se ponovno ne uspostavi ravnoteža.
promjena temperature-l.c.p.
Promjena temperature
Kada imamo endotermnu ili egzotermu povratnu reakciju (kada se troši ili oslobađa energija), za očekivati je da će ona biti suprotna u suprotnom smjeru. Kada povećamo temperaturu sustava, ravnoteža se pomiče u onom smjeru u kojem se toplina troši, i obrnuto. Na primjer, otapanje neke soli u vodi troši toplinu. Kako je otapanje soli u vodi ravnotežna reakcija, sol će se bolje otopiti u vrućoj nego u hladnoj vodi.
promjena pritiska/tlaka-l.c.p.
Promjena tlaka
Povećanje tlaka u reakciji s plinovima pomaknut će ravnotežu u onom smjeru koji dovodi do smanjenja broja molekula, i obrnuto. Promjena tlaka nema utjecaja na reakciju u kojoj je množina produkata jednaka množini reaktanata.
N2 + 3 H2 ⇌ 2 NH3 ΔH = −92kJ mol-1
4 mola ⇌ 2 mola
Povećanje tlaka će u ovom slučaju pomaknuti ravnotežu prema amonijaku.
Konstantan ionski produkt vode-objasni!
-vodena raztopina ima male količine hidroksidnih i hidronijumovih iona. što je posljedica disocijacije reakcije:
2H2O <-> H3O + + OH -
Kemijsko ravnotežje— reaktanti <-> produkti
-razmerje između reaktanata i produkata u hemijskoj reakciji,
-nalazi se svuda; u gasovima, tekućinama, tvrdim tvarima, faznim mejama
Konstanta ravnotežja
Guldberg i Waage
-Zakon o vplivu koncentracija (masa)
aA + bB <-> cC + dD
Termodinamska ravnotežna konstanta
-dio termodinamike
-promjena gibsove energije: *ENTALPIJA *ENTROPIJA
G=H-TS
Konstanta ravnotežja: Kr= e^(-G/RT) —-> ovisi samo od temperature
Šta je aktivnost komponenti?
Aktivnost je definirana kao razmerje posebnih komponenti u odnosu na standardno stanje a/a0
Izražavanje aktivnosti za plinove, neionizirane tvari, čiste tvrde tvari, tekućine, ionske zvrsti?
-> plinovi: koristimo parcijalni tlak
->neionizirane molekule: koristimo koncentraciju
->čvrste tvari i tekućine: a=1, ne pišemo ih
->ionske zvrsti: aktivnost je jednaka konecentraciji —
a=y*c …………………..y-koeficijent aktivnosti 0<y<1
-koeficijent aktivnosti ovisi od temperature, ionske jakosti, velikosti iona
! u idealnim(razredčenim) rastopinama je I<0.001M iz čega slijedi da je y—>1
Brzina kemijske reakcije?
-dio kemijske kinetike
v=c/t (odvod)
v=k(koncentracije reaktanata) strelica u desno
v=k(koncentracije produkata) strelica u lijevo
-ravnoteža je u sistemu uspostavljena kada su v(L)=v(D)
Koje su značajnosti ravnotežja? (makro/mikro)
-makroskopski nivo: nema vidljivih promjena
-mikroskopski nivo: v(L)=v(D)
-sistem ima minimalnu moguću energiju
Kada djeluje tlak na kemijsku reakciju?
Tlak djeluje na reakciju samo kada ima plinasti reaktant ili produkt
Ionski produkt vode (Kw)
formulu znaš, objasni na kojoj je strani ravnoteža (ide u desnu stranu)
-povećanjem temperature, raste i sama konstanta Kw
-u čistoj vodi je H30+ = OH-
Definiši pH! (Sorensen)
-pH je negativni desetiški logaritem aktivnosti oksonijevih iona (protona)
Jačina kiseline i baze
-ovisi od: stepena disocijacije, topila (da li voda prima ili daje protone?)
naprimjer, ako imamo mješavinu HClO4 (perklorove kiseline) i NH4+ (amonijevog kationa), ništa od NH4+ ne bi disociralo, jer je HClO4 najjača znana kiselina, koja bi u potpunosti disocirala u vodi
