POGLAVLJE 2- RASTOPINE Flashcards

1
Q

Rastopine elektrolita?

A

-imamo jake i slabe elektrolite

-jaki: potpuno disociraju, imaju svojstvo provođenja elektriciteta

-slabi:ne disociraju upotpunosti (1-10%), ne provode elektricitet kao jaki

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Šta je glavna razlika između jakih i slabih elektrolita?

A

Jaki elektroliti su poznati po tome što su jači, da imaju slabije veze između atoma; npr. H-X

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Nabroj slabe elektrolite

A

1) većina anorganskih kiselina; H2CO3, H3BO3, H3PO4, H2S, H2S

2) većina organskih kiselina i baza (amonijak)

3) halidi, cijanidi, tiocijanati od žive, zinka i kadmijuma

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Nabroj jake elektrolite

A

1) anorganske kiseline:HNO3, HCl, HClO3,HClO4, H2SO4*, HBr, HI

2) alkalni i zemljoalkalni hidroksidi

3) većina soli

*H2SO4–> upotpunosti disocira u HSO4(-) i H(+)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Bronsted-Lowry-jeva teorija

A

Kiselina je donor protona, a baza je akceptor protona.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Konjugirane kiseline i baze

A

Svaka kiselina kada donira proton kreira tzv. konjugiranu bazu- to je tvar koja je formirana kada baza primi proton.

NH3 + H2O <-> NH4 (+) + OH (-)

baza kiselina konj.kis. konj. baza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Objasni zašto je teško klasificirati elektrolite

A

Naprimjer, kada na flaši vidimo da se unutra nalazi NaCN (sol) koja sadrži zapravo Na ione i CN ione, kao i HCN; hidrogen cijanid-toksičan gas, međutim sam ion CN (cijanidni ion) nije gas i prenosi se samo u tvrdom i tekućem stanju. U svakom slučaju, uglavnom je cijanidni ion taj koji uzrokuje smrt. Na koji način?

-Zbog mogućnosti stvaranja brzih veza (kompleksa) sa željezovim +3 ionom koji se nazali u hemoglobinu, a koji je zadužen za prenošenje kisika u krvotoku, uzrokuje slabije svojstvo prenošenja kisika po tijelu.

U slučaju kada otvorimo obe staklenke, bilo to da je u formi iona kao cijanidni ion ili u obliku spoja HCN- može doći do smrti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

šta su amfiprotične tvari?

A

to su tvari koje se ponašaju i kao kiseline i kao baze. npr. H2PO4 (-) ion—

a)ponaša se kao baza u prisustvu donora protona:

-> H2PO4 (-) + H (+) <—> H3PO4 + H2O
baza kiselina konj.kis. konj.baza

b) ponaša se kao kiselina u prisustvu baze:

H2PO4 (-) + H2O <—> HPO4 (-2) + H (+)
kiselina baza konj.baza konj.kiselina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Arrheniusova teorija?

A

Kiseline disociraju vodikove ione, a baze hidroksidne ione. Nije upoštevao teoriju o topilu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

navedi primjer za biološki aktivne supstance i vezu sa zwitterionima (glicin)

A

-većina aminokiselina ima mogućnost da se pojave u obliku zwitteriona-> da sadrže i + i - naboj
npr. amino kiselina GLICERIN NH2CH2COOH <—–> NH3(+)CH2COO(-)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Amfiprotično topilo-kao voda

A

-voda nije jedino topilo, ali se kaže da je univerzalno topilo, jer djeluje na većinu anorganskih supstanci.
-ostali primjeri amfiprotičnih tvari su metanol, etanol, anhidridna acetatna kiselina
-to šta će to topilo biti u reakciji ovisi direktno samo o topilu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

šta je autoprotoliza?

A

-to je u suštini samo-ionizirianje tvari *objasni za vodu sve sa prezentacije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Ravnotežno stanje?

A

-kada reaguju tvari u hemijskoj reakciji, gotovo nikada sva tvar ne zreagira u produkte
-zbog toga moramo imati hemijsko ravnotežje; izjedančimo hemijsku reakciju!
-kada reakcija dosegne stanje ravnotežja, pojedine značajnosti sistema se mijenjaju, kao naprimjer boja se prestane mijenjati
-pozicija kemijskog ravnotežja je neodvisna od načina na koji smo dosegli to stanje (Le Chatelier)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Le Chatelierov princip?

A

-ako sistemu promijenimo neku intenzivnu veličinu, sistem će nastojati tu promjenu umanjiti.
-sistem nastoji da se odupre vanjskim promjenama temperature, volumena isl.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

koncentracija- l. c. princip

A

Koncentracija

Povećavajući koncentraciju reaktanata, ravnoteža će se pomaknuti u smjeru produkata, i obrnuto. Ovo možemo prikazati na temelju reakcije sinteze metanola iz vodika i ugljikovog (IV) oksida:

CO + 2 H2 ⇌ CH3OH

Ako povećamo koncentraciju CO u sustavu, sustav će naše djelovanje nastojati poništiti. To će napraviti tako što će se sintetizirati više metanola, dok se ponovno ne uspostavi ravnoteža.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

promjena temperature-l.c.p.

A

Promjena temperature

Kada imamo endotermnu ili egzotermu povratnu reakciju (kada se troši ili oslobađa energija), za očekivati je da će ona biti suprotna u suprotnom smjeru. Kada povećamo temperaturu sustava, ravnoteža se pomiče u onom smjeru u kojem se toplina troši, i obrnuto. Na primjer, otapanje neke soli u vodi troši toplinu. Kako je otapanje soli u vodi ravnotežna reakcija, sol će se bolje otopiti u vrućoj nego u hladnoj vodi.

16
Q

promjena pritiska/tlaka-l.c.p.

A

Promjena tlaka

Povećanje tlaka u reakciji s plinovima pomaknut će ravnotežu u onom smjeru koji dovodi do smanjenja broja molekula, i obrnuto. Promjena tlaka nema utjecaja na reakciju u kojoj je množina produkata jednaka množini reaktanata.

N2 + 3 H2 ⇌ 2 NH3 ΔH = −92kJ mol-1

4 mola ⇌ 2 mola

Povećanje tlaka će u ovom slučaju pomaknuti ravnotežu prema amonijaku.

17
Q

Konstantan ionski produkt vode-objasni!

A

-vodena raztopina ima male količine hidroksidnih i hidronijumovih iona. što je posljedica disocijacije reakcije:
2H2O <-> H3O + + OH -

18
Q

Kemijsko ravnotežje— reaktanti <-> produkti

A

-razmerje između reaktanata i produkata u hemijskoj reakciji,
-nalazi se svuda; u gasovima, tekućinama, tvrdim tvarima, faznim mejama

19
Q

Konstanta ravnotežja

Guldberg i Waage

A

-Zakon o vplivu koncentracija (masa)
aA + bB <-> cC + dD

20
Q

Termodinamska ravnotežna konstanta

A

-dio termodinamike

-promjena gibsove energije: *ENTALPIJA *ENTROPIJA

G=H-TS

Konstanta ravnotežja: Kr= e^(-G/RT) —-> ovisi samo od temperature

21
Q

Šta je aktivnost komponenti?

A

Aktivnost je definirana kao razmerje posebnih komponenti u odnosu na standardno stanje a/a0

22
Q

Izražavanje aktivnosti za plinove, neionizirane tvari, čiste tvrde tvari, tekućine, ionske zvrsti?

A

-> plinovi: koristimo parcijalni tlak

->neionizirane molekule: koristimo koncentraciju

->čvrste tvari i tekućine: a=1, ne pišemo ih

->ionske zvrsti: aktivnost je jednaka konecentraciji —

a=y*c …………………..y-koeficijent aktivnosti 0<y<1

-koeficijent aktivnosti ovisi od temperature, ionske jakosti, velikosti iona

! u idealnim(razredčenim) rastopinama je I<0.001M iz čega slijedi da je y—>1

23
Q

Brzina kemijske reakcije?

A

-dio kemijske kinetike
v=c/t (odvod)
v=k(koncentracije reaktanata) strelica u desno
v=k(koncentracije produkata) strelica u lijevo

-ravnoteža je u sistemu uspostavljena kada su v(L)=v(D)

24
Q

Koje su značajnosti ravnotežja? (makro/mikro)

A

-makroskopski nivo: nema vidljivih promjena
-mikroskopski nivo: v(L)=v(D)
-sistem ima minimalnu moguću energiju

25
Q

Kada djeluje tlak na kemijsku reakciju?

A

Tlak djeluje na reakciju samo kada ima plinasti reaktant ili produkt

26
Q

Ionski produkt vode (Kw)

A

formulu znaš, objasni na kojoj je strani ravnoteža (ide u desnu stranu)
-povećanjem temperature, raste i sama konstanta Kw
-u čistoj vodi je H30+ = OH-

27
Q

Definiši pH! (Sorensen)

A

-pH je negativni desetiški logaritem aktivnosti oksonijevih iona (protona)

28
Q

Jačina kiseline i baze

A

-ovisi od: stepena disocijacije, topila (da li voda prima ili daje protone?)
naprimjer, ako imamo mješavinu HClO4 (perklorove kiseline) i NH4+ (amonijevog kationa), ništa od NH4+ ne bi disociralo, jer je HClO4 najjača znana kiselina, koja bi u potpunosti disocirala u vodi