MIJ- javnost 1. Flashcards
javnost
populacija,opću dostupnost, otvorenost i pristupačnost narodu, stvari koje su od općeg interesa društva
- javnost i akteri političke komunikacije povezani i ovisni PREKO MEDIJA,
2 temeljna pristupa određenja pojma javnost
- sociopsihološki (individualistički/agregatni) pristup
- sociološki- diskurzivni pristup
sociopsihološki- individualistički- agregatni pristup
-javnost kakvu percipiramo temeljem anketa
-javnost je jednostavan agregat pojedinaca (zbroj svih pojedinaca na određenom području) a javno mnijenje je zbroj pojedinačnih mišljenja
IZOSTANAK KOMUNIKACIJE- lkjučna razlika u odnosu na sociološki
sociološki, diskurzivni pristup
- st. utemeljitelji Park i Blumer
- javnost je kolektivni entitet ‘duhovni organizam’ koji nastaje kao produkt komunikacije i interakcije pojedinca
-RASPRAVA- NUŽNI ELEMENT SOC. PRISTUPA
teorije javnosti u sociopsihološkom pristupu
-zbroj svih pojedinaca na nekom području (javno mnijenje je zbroj pojedinačnih mišljenja- jedan čovjek, jedan glas)
-ukupno ili punoljetno stanovništvo određenog područja
- dio populacije koji prati određena društvena pitanja
Blumer 1946. Javnost je skupina ljudi
1) koji su suočeni sa spornim problemom
2)koji ne misle jednako kako taj problem riješiti
3)koji počinju raspravljati o tom pitanju
Liberalna teorija 18.st. Habermas
građanska javnost je sfera privatnih ljudi okupljenih u publiku koju obuhvaća društveni problem, rasprava, raspravljajuća javnosti kolektivno mnijenje
javnost u soc. pristupu se mijenja u nekoliko faza
1) uočavanje problema
2) formuliranje mogućih rješenja
3) rasprava o mogućim rješenjima
4) akcija
5) evaulacija(opis/ocjena/analiza)
2 SEGMENTA JAVNOSTI U SOC. PRISTUPU
1) akteri- angažirani građani koji pokušavaju utjecati na tijek događaja
2) promatrači- građani koji slijede ideje i akcije aktera sa različitim stupnjem aktivnosti i zainteresiranosti
kritika soc. pristupa
nemoguće je napraviti raspravu na razini društva, a uvijek postoji mogućnost da se, u slučaju da je rasprava moguća, nitko neće složiti.
razine javnosti
opća, glasačka, aktivna, pozorna, problematska / tematska
opća javnost
cijela populacija zemljopisnog područja, na toj razini se postavlja pitanje ‘ kakvo je javno mnijenje’ ,
glasačka javnost
izborno tijelo neke društvene ili zemljopisne cjeline, neupućeni i politički nezainteresiranih ljudi, određen dobnom granicom stjecanja biračkog prava
aktivna javnost
skupina formalno politički aktivnih pojedinaca, podrazumijeva formalnu(financiranje)i neformalnu (političke rasprave) političku participaciju
pozorna javnost
javnost koja posvećuje pažnju politici, dobro je informirana i općenito zainteresirana za politiku, nemaju participaciju u političkim organizacijama
issue publics, problematska/ tematska javnost
javnost koja se formira i određena je na temelju interesa o raznim pitanjima i temama od općeg društvenog interesa
gomila
privremen i neorganizirani skup ljudi koji se nalaze u međusobnoj fizičkoj blizini, gomila djeluje na emocionalnoj osnovi, karakteristično jedinstvo(prosvjedi, utakmice, vjerske nešto..)
masa
skupina međusobno odvojenih i nepoznatihljudi, čija je pažnja usmjerena na isti objekt koji nije u dometu njihovog opipljivog okruženja i okoline, skupina ljudi koja se vlada po nekim svojim zakonima, najčešće usmjerena prema rušenju nekog poretka ili neke protivničke skupine, djeluje izvan utjecaja opće volje
- masa nema interakciju- GL. RAZLIKA u odnosu na javnost
publika
imamo isti cilj, ne moramo se poznavat, discipliranija je od gomile, mas.mediji su uveli da nemoramo nužno bit na istom mjestu-npr. možemo bit udaljeni i gledati isti sadržaj (kazaliste)
obilježja izvorne publike i njene karakteristike
planirano, organizirano gledanje i slušanje, dobrovoljno sudjelovanje, specijalizacija uloga (autori, izvođači, gledatelji) fizička prisutnost izvođača i gledatelja
korijeni publike
spektakli iz davnih vremena, gladijatorske borbe u Areni, kazališne predstave u staroj grčkoj
(PUBLIKA)komunikacijska teorija, godina i osnivači
shannon i weaver 1949.
(publika) frankfurtska škola
publika je viđena kao pasivni primatelj medijskih poruka, ali s naglaskom na ideološkoj matrici prema kojoj se publika pasivizira