LIPIDI Flashcards

1
Q

ŠTO SU LIPIDI?

A

-lipidi nisu polimeri
-lipidi su derivati masnih kiselina
-oni su hidrofobni ili amfipatski te se ne tope u polarnim otapalima, a ako se tope to je jako slabo
-u potpunosti ili djelomično nastaju iz tioestera i/ili izoprenskih jeidnica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

KOJE SU ULOGE LIPIDA?

A
  1. pohrana energije
  2. grade biomembrane
    3.održavanje temperature
  3. posebni zadatci (pigmenti, signalne molekule…)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

OPIŠI MASNE KISELINE.

A

-masne kiseline su zapravo samo jako duge karboksilne kiseline
-sastoje se od 14 do 20 c atoma
-najčešće od 16 ili 18
-s obzirom na to posjeduju li dvostruke veze u svojoj strukturi ih možemo podijeliti na zasićene i nezasićene
-vrlo rijetko se nalaze zasebno već su sastavnica drugih lipida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

OPIŠI I NABROJI ZASIĆENE MASNE KISELINE.

A

-zasićene masne kiseline nemaju dvostruke veze te su vrlo gusto pakirane i među njima djeluju vrlo snažne hidrofobne interakcije
-a sobnoj temperaturi su u obliku masti tj. u krutom obliku
MIRISTINSKA CH3(CH2)12COOH
PALMITINSKA CH3(CH2)14COOH
STEREINSKA CH3(CH2)16COOH

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

OPIŠI I NABROJI NEZASIĆENE MASNE KISELINE.

A

-nezasićene masne kiseline iamju jendu ili više dvostrukih HC=CH veza
-dvostruke veze su uvijek u cis konfiguraciji pa to nedopušta gusto pakiranje i jake hidrofobne veze
-one su na sobnoj temperaturi tekuće to jest u obliku ulja
OLEINSKA CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7COOH
LINOLNA CH3(CH2)4(CH=CHCH2)2(CH2)6COOH
LINOLEINSKA CH3CH2(CH=CHCH2)3(CH2)6COOH
ARHIDONSKA CH3(CH2)4(CH=CHCH2)4(CH2)2COOH
-linolna i linoelinska su jedina esencijalne masne kiseline koje bi trebali uzimati prehranom (ne možemo ih sami sintetizirati)
-iz njih se u našem organizmu sintetiziraju ARHAIDOSNKA, EPA (ekiosapentaenoična kiselina) i DHA (dokosaheksaenoična kiselina) koje sadrže omega 3 masne kisleine koje su dobre za nas
-možemo ih unositi i prehranom npr. plava riba
-važno imati doabr omjer omega 3 i 6 masnih kisleina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

NABROJI VAŽNE REAKCIJE MASNIH KISLEINA

A

-SAPONIFIKACIJA (nastajanje soli)
-ESTERIFIKACIJA (nastajanje estera)
-LIPIDNA PEROKSIDACIAJ

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

OPIŠI VOSKOVE

A

-voskovi su esteri masnih kiselina i alkohola
-u prirodi se nalaze na površini organizama kao npr. fizička i kemijska barijera na listovima biljaka i na peru pataka da lakše klize kroz vodu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

OPIŠI TRIACILGLICEROLE

A

-esteri alkohola glicerola i masnih kiselina
-mogu se sastojati od 3 iste ili 3 različite masne kiseline
-češće je da se sastoje od tri različite
-u obliku masti (ako imaju više zasićenih masnih kiseline) i ulja (ako imaju više nezasićenih masnih kisleina)
- bez mirisa i okusa
-različite temperature tališta
-služe kao spremišna energija ( spremaju se u adipocitima a to su stanice koje su metabolički aktivne), služe također kao termoizolacija i olakšavaju kretanje u vodi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

LIPIDNA PEROKSIDACIJA

A

-pojava koju mi prepoznajemo na pokvarenoj hrani kažemo da je hrana užegla
-to je neenzimska oksidacija pri kojoj nastaju slobodni radiklai koji se međusobno povezuju
-zna se korisiti kod slikarsk tehnike ulje na platnu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

*PRAKTIKUM
KAKO MOŽEMO ODREDITI STUPANJ NEZASIĆENOSTI MK UNUTAR MASTI I ULJA?

A

-testovima nezasićenosti a toje adicija halogenida na dvostruku vezu ili oksidacija s KMnO4
-mi smo ispitivali to na lipidima iz čokolade i na lipidima iz lanenih sjemenki
-lipidni iz čokolade nisu pokazali reakciju to jest otopina je kada smo dodali KMnO4 postala i ostala purpurno obojena
-lipidi lanenih sjemenki su imali pozitivnu reakciju to jest ta otopna se obojila smeđe što znači da je došlo do oksidacije dvostruke veze
-lanenene sjemenke i čokoladu smo otopili u acetonu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

KOJA JA RAZLIKA IZMEĐU SAPUNA I DETERGENTA?

A

-detergenti za razliku od sapuna ne sadržavaju masne kiseline

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

*PRAKTIKUM
OPIŠI REAKCIJU SAPONIFIKACIJE
KOJA JE ULOGA SAPUNA I DETERGENATA

A

-saponifikacija je reakcija triacilglicerola i lužine, dolazi do hidrolize triacilglicerola i neutralizacija masnih kiselina
-kao produkt dobijemo natriejvu sol tj. sapun i alkohol glicerol
-uloge sapuna i detergenata je da razbijaju površinsku napetost vode i emulgiraju lipide te tako omogućavaju njihovo otapanje u vodi
-primarno to otapanje u vodi omogućava nastanak micela koje se grade tako da se unutra nalaze hidrofobni dijelovi a iz vana hidrofilni dijelovi
-kod sapuna je hidrofobni dio lanac masnih kiselina a hidrofilni karboksilna skupina an krajevima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

NAPIŠI REAKCIJU SAPONIFIKACIJE

A
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

ŠTO JE HIDROGENACIJA?

A

-hidrogenacija je postupak kojim nezasičene masne kiseline možemo prevest u zasićene ili trans nezasićene
-naš cilj ih je prevest u zasićene jer su te MK otpotnije na tretiranje temperaturom i oksidaciju
-ako pređu u trans-nezasićene masne kiseline to je loše jer ih mi jako teško probavljamo i nemogu sjest na svoje mjesto u našem organizmu zbog te trans konfiguracije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

OPIŠI GLICEROFOSFOLIPIDE

A

-građeni su od alkohola glicerola kojem je na prvi ugljikov atom vezana neka zasićena masna kiselina, na drugi nezasićena masna kiselina, a na treći posfat i neki alkohol koji tvore polarnu glavu to jest jedini polarni dio molekule
-fosfolipidi grade membrane stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

KOJA JE GLAVNA RAZLIKA IZMEĐU GLICEROFOSFOLIPIDA I SFINGOLIPIDA

A

-glicerofosfolipidi kao alkoholnu strukturu imaju glicerol a sfingolipidi sfingozin

17
Q

OPIŠI SFINGOLIPIDE

A

-također u velikim količinama grade stanične mambrane
-umjesto glicerola i jedna MK sadrže sfingozin

18
Q

ŠTO JE CERAMID

A

-molekula koja nastaje kada se na aminoskupino sfingozina poveže masna kiselina

19
Q

ŠTO JE SFINGOMIJELIN

A

-kada se fosfokolin veže za sfingozin nastaje fosfomijelin koji gradi mijelinske ovojnice neurona i pruža električnu izolaciju
-također se vrlo često nalazi u staničnim membranama

20
Q

OPIŠI SFINGOGLIKOLIPIDE

A

-oni umjesto fosfatne skupine za sebe imaju povezan ugljikohidrate
-nisu nabijene specije
-mogu biti:
1.CEREBROZIDI- vezan jedan monosaharid
2.GLOBOZIDI- ceramid+ oligosaharid
3.GANGLIOZIDI -ceramid + složeniji oligosaharid (sadrže sijalinsku kiselinu pa su nabijeni, preko 60 vrtsa, međustanično prepoznavanje hormonski receptori, većinom u mozgu)

21
Q

KAKO DOĐE DO BOLESTI NAKUPLJANJA LIPIDA?

A

-poremećene su funkcije onih molekula koje bi trebale razgrađivati lipide

22
Q

OPIŠI STVARANJE MICELA I DVOSLOJA

A

-micele grade npr. sapuni to jest molekule s jednim nepolarnim bočnim lancem
-micele su nestabilnije od dvosloja jer veličina micele ovisi o duljini lanca te ako se u miceli nađe previše molekula unutar nje se stavra središnji sloj unutar kojeg je voda
-ako uđe previše vode micela se raspada
-nestabilno jer su unutar micele hidrofobni dijelovi te ako jevode unutar micele hidrofobni dijelovi imaju interakciju s njom
-lipidi s dva bočna ogranka stvaraju dvosloje

23
Q

ŠTO SU LIPOSOMI

A

-liposomi su molekule koje mi možemo stvoriti ako imamo otopnu unutar koje je fosfolipidni dvosjoj
-liposobi su građeni tako da svaki lipid ima dvije polarne glave i tako skupa grade kružni fosfolipidni dvosloj unutar kojeg je voda ali to nije nestabilna specija pošto su interakciji s vodom s obje strane polarne glave
-nastaju ako otopinu izložimo ultrazvučnim valovima

24
Q

ZA ŠTO JE LIPIDNI DVOSLOJ PROPUSTAN?

A

-za male nenabijene nepolarne molekule
-sve druge molekule nemogu proći

25
Q

KAKO NASTAJU STEROIDI?

A

-sterodii nastaju ciklizacijom triterpena skvalena

26
Q

OPIŠI KOLESTEROL

A

-sastoji se od 3 šesteročlana prstena i jednog peteročlanog koji čine krutu strukturu steriodnog prstena (kontrola fluidnosti fosfolipidnog dvosloja)
-također imaju nepolarni ugljikovodični lanac koji lini rep
-ali ima malu polarnu glavu to jest malu OH- skupinu koja mu omogućava ugradnju u fosfolipidni dvosloj
-važan jer iz njega sintetiziramo razne žućne kisleina, steroidne hormone i vitamine

27
Q

OPIŠI VITAMINA

A

-vitamini pripadaju u skupinu lipida ali nisu svi zato i topljivi u lipidima
-mnogima je preteča kolesterol ali na i svima
-mogu biti antioksidans