hranidba pismeni ispit

Question 1

negativna energetska bilanca

Answer 1

• pojavljuje se početkom laktacije jer je probavni sustav bio stisnut i smanjen duže vrijeme (smanjio se
  volumen želuca jer je tele zauzimalo veliki volumen u kravinom trbuhu i time je pritiskalo burag). Krava u
  tom periodu fizički ne može preživati i uzimati normalne količine hrane, te mršavi. U tom periodu se obrok
  mora sastojati od kvalitetnog krmiva da svojim hranjivim tvarima nadoknadimo manjak količinski unesene
  hrane.
• • struktura obroka à 50:60 – 50:40, hranidba je individualna

Question 2

NAJVEĆI UNOS HRANE

Answer 2

4 do 5 mjeseci laktacija

Question 3

cilkus mliječne krave

Answer 3

-najmanju količinu hrane krava uzima tijekom suhostaja (2 tjedna prije i poslije poroda
- posljedice obroka sa suviše balasta: niska mliječnost, mršavost, manjak energije oad mlijčnosti deficitit vitamina i minerala
– obroci sa nedovoljno balasta: loše iskorištavanje hrane, manjak energije, pad mliječnosti I masnoće
- početna laktacija: 2-3 mjeseca iza poroda, povećava se mliječnost à dolazi do negativne energetske bilance;
potrebna je individualna hranidba dok ne dođu do max. energetskog unosa hrane ili dok ne padnu ispod 20
kg mlijeka dnevno
- srednja laktacija: oko 9. tjedna počinje padati mliječnost (može se ublažiti pravilnom hranidbom)
uspostavlja se pozitivna energ. bilanca i nadoknada TM; hranidba ide prema stvarnoj mliječnosti (određeni
su normativi), smanjuje se lagano koncentrat
- krave se hrane grupno prema mliječnosti u razredima unutar razlike 5 kg mlijeka (10-15 kg, 15-20 kg),
obroci su sastavljeni prema prosječnoj mliječnosti skupine i hrane se ad libitum
- završna laktacija: zadnja 2-3 mjeseca, smanjuje se mliječnost pa time i hranidba (više voluminoze – manja
energ. vrijednost), mora se potpuno nadoknaditi izgubljena TM, unos energije veći je od potrošnje pa treba
pripaziti na debljanje

Question 4

KONDICIJA KRAVE (Valpotić)I ZAŠTO MALA KOLIČINA KONC. U SUHOSTAJU?

Answer 4

U suhostaju treba održati optimalnu kondiciju krave, ako je premršava onda joj je manja mliječnost, ako je predebela onda dolazi do ketoze, zamašćenja jetre, teškog teljenja, suhostaj je priprema krave za proizvodnju, zasušenje nastupa kada cijena rada I hrane premašuje prihod od mlijeka, mužnja jednom dnevno I ograničena voda, dobiva više voluminozne hrane, tijekom laktacije mršavi

Question 5

Kako smanjujemo laktaciju

Answer 5

postepeno

Question 6

prijelazno razdoblje, priprema za porod

Answer 6

• krave niske mliječnosti pripremamo 5-6 dana prije očekivanog poroda, dajemo im livadno sijeno po volji
• visoko mliječne krave pripremamo 15-16 dana prije poroda, 5-6 kg sijena na dan à paziti da se ne udebljaju
  – tražimo srednje gojno stanje
• bitni vitamini A,D,E i niacin ( aka. Nikotinska kiselina, aka. vitamin B3

Question 7

hranidba kobila u laktaciji

Answer 7

potrebnno dva puta više hrane od uzduđnih potreba
- potrebno 1.75 – 2% TM kao koncentrata po danu
voluminoza ne smje biti ispod 1%

Question 8

anatomija konja

Answer 8

• 12 sjekutića x 12 pretkutnjaka x 12 kutnjaka (zubi)
• Jedinke muškog spola mogu imati i četiri očnjaka (kaninusa), iako mogu izrasti kobili, a još češće magarici.

Question 9

6. TOV PILIĆA, trajanje, završna masa, konverzija hrane, pozezati s peradi

Answer 9

• Tovni pilić u 2 mjeseca tova (neki hibridi i ranije) prirastu oko 2 kg znači da su povećali svoju masu oko 50
  puta
• zbog visoke tjelesne temperature visoke su uzdržne potrebe, a one dodatno rastu sa starošću pilića (zato se
  cilja da tov traje što kraće jer porastom uzdržnih potreba raste i konverzija hrane)
• Ako se tu prekine s tovom ukupna konverzija hrane iznosi 1,85 kg

Question 10

3 vrste hranidbe

Answer 10

starter, finisher 1, finisher 2

Question 11

starter

Answer 11

bjelančevina, sadrži antiparazitne lijekove koji uništavaju koke (bakt)-zato je bitan! Ti
lijekovi nikako ne smju bit u razvijenom mesu i zato se daju životinji dok je ona još mala.
Sadrži više bjelančevina, ali ima manje energije

Question 12

finisher 1

Answer 12

18% bjelančevina

Question 13

finisher 2

Answer 13

16% bjelančevina, ne sadrže lijekove, no sadrže pigmentere za bojanje mesa (daju se pred
samo klanje da meso što ljepše izgleda). U oba finishera ima manje bjelančevina, ali se povećava udio
energije.
* Kombiniramo 3 smjese, starter 3 tjedna, finishera oba 3 tjedna. Ako ima previše energije u odnosu na
bjelančevine, smanjuje se prirast mase. A previše energije u finisheru dovodi do nakupljanja masti. Ako ima
previše bjelančevine povećavamo konzumaciju i konverziju, ali se može nakupiti previše vode u ekskretima
i tako kvari stelju ipovćava količinu amonijaka u zraku. U oba slučaja se dakle je konverzija veća, ali ako je
jača u odnosu na bjelančevine slabiji je prirast.
* Daju se i kokcidiostatici, te pigmenteri koji utjeću na boju kože i žumanjaka Pigmenteri se daju 2 -3 tjedna
prije kraja tova ili prije pronošenja
Zabranjeno korištenje ribljeg brašna zbog osjeta ribe u mesu pileta

Question 14

tov junadi (intenzivan)

Answer 14

a) KOOPERATIVNI TOV
b) PUNI TOV
a) KOOPERATIVNI TOV
- dodavanje koncentrata po volji; 0.5 kg sijena
- nedovoljno balasta uzrokovat će acidozu
- za dnevni prirast od 1 kg mora se utrošiti 3,4,5 kg koncentrata
- traje do mase od 220 kg
b) PUNI TOV
- kreće s 220 kg mase
- 6-7 kg koncetrata po izboru, 1 kg sijena (ili kukuruzne silaže 3-4 kg)
- prirast 1,1 – 1,3 kg
* u slučaju da su nam koncentrati preskupi (manje farme), njih možemo donekle zamijeniti voluminozo, NO
moramo paziti da dnevni prirast ne padne ispod 1kg (ako padne, moramo obavezno dodati koncentrata)

Question 15

tov junadi (ekstenzivno)

Answer 15

Tov junadi? (povezati s farmom s terena i njihovim krmivima)
- goveda u tovu konzumiraju cca. 2,5% TM u suhoj tvari (bliže 2% na kraju tova)
- pokazatelji tova su dnevni prirast i konverzija hrane ovise o samoj životinji, o kvaliteti hrane, načinu
hranidbe, uvjetima držanja, zdravlju životinje
- prosječan prirast je oko 1-1,2 kg dnevno, a najveći je na sredini tova
- tov može biti intenzivan (tov koncentratima ili s većim udjelom voluminoze) i ekstenzivan (pašni ili stajski)
- tov koncentratima: hranidba max. dopuštenom količinom koncentrata, a voluminoza samo onoliko koliko je potrebno za održavanje normalne probave (10-15% ST, ali najbolji rezultati su s 20% udjela voluminoze u
ST)
* max. prirast, visok randman, najbolja konverzija
* dijeli se na predtov („kooperativni tov teladi“) i puni tov
* u predtovu daje se kompletna krmna smjesta GT-1 (krmna smjesa za tov junadi do 250 kg) + 0,5 kg sijena
* dnevni prirast oko 1 kg
* u punom tovu daje se kompletna krmna smjesta GT-2 (krmna smjesa za tov junadi iznad 250 kg) + bar 1 kg
sijena
* pošto je smjesa skupa prebacuje se na prehranu vlastitim koncentratima uz dodatak superkoncentrata, a
sijeno se zamjenjuje kukuruznom silažom
* dnevni prirast 1,1-1,3 kg
- tov s većim udjelom voluminozne krme: koristi se zbog visoke cijene koncentrata, bitno je koristiti
kvalitetnu voluminozu visoke energetske vrijednosti + dio koncentrata
- pašni tov: razlikuju se jesenska i proljetna telad te sustav krava-tele
* jesenska telad se polurano odbija i onda priprema za napasivanje
* dnevni prirast je 0,6-0,8 kg
* nakon pašne sezone dotovljava se koncentratom u staji
* proljetna telad se hrani voluminozom u staji (uz dodatak koncentrata) i priprema za iduću pašnu sezonu
* sustav krava-tele koristi zimsku telad koja do pašne sezone sisa (uz dodatak sijena i koncentrata), a kasnije
ide na pašu s kravom + na kraju dotovljavanje
- ekstenzivan stajski tov

Question 16

hranidba gravidnih krmača i nazimica

Answer 16

• primarno krmivo je kukuruz, ali se mora nadopuniti AK (fale lizin i triptofan), vit. i min.
• 10-14 dana prije prasenja dodaje se mast u obrok jer se time povećava količina masti u mlijeku i
  preživljavanje prasadi
• dodatak masti tijekom laktacije smanjuje gubitak tjelesne mase krmača
• bitno je osigurati esencijalne masne kiseline i esencijalne AK
• hranidba mora biti prilagođena za rasplodnu kondiciju, a ne tovnu
• nazimice: do puberteta ih treba hraniti po volji da se postigne intenzivan rast, a kasnije pripaziti jer nije
  dobro da budu predebele prije osjemenjivanja, također i nakon osjemenjivanja ograničiti hranu zbog boljeg
  preživljavanja embrija
• smjese za nazimice slične su onima za tov (osim premiksa – vit. i min.), a dio smjese može se zamijeniti
  voluminozom
• krmače: flushing - pojačano hranjenje krmača nakon odbića s ciljem povećanja broja ovuliranih jajašaca u
  estrusu (povećanje konc. LH, FSH, INZULINA), 10-14 dana prije osjemenjivanja krmača treba dobivati 3-4 kg
  smjese, poslije opet smanjiti na 2,2 kg (ograničena prehrana)
• potrebno je osigurati energiju za razvoj ploda, vimena i prirast krmače (ili nadoknada od prošle laktacije)
• ograničena hranidba prvih 30 dana graviditeta a manji mortalitet embrija
• pojačana hranidba zadnjih 30 dana, ali smanjiti par dana prije i nakon poroda
• nizozemski sustav – koriste se krmiva s više vlaknine a veći unos hrane, a nema debljanja + veća porođajna
  masa prasadi
• laktacija: na unos hrane će utjecati stres od poroda, visok unos hrane i akumulacija masnog tkiva u
  graviditetu, u laktaciji su sklone opstipaciji (koju rješavamo sa povećavanjem SV), paziti da ne smršave previše,
  količina pojedene hrane tijekom graviditeta i u laktaciji su obrnuto proporcionalne, moraju dosta jesti i to se
  postiže hranidbom po volji, max unos hrane kod krmače se postiže nižom temperaturom, a max rast prasadi
  nižom, pa se onda kombinira relativno visoka temperatura prva 3 dana, poslje se snizi ali se osigura topla zona