Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

veterina > hista kolokvij Vo.1 > Flashcards

hista kolokvij Vo.1 Flashcards

1
Q

Kolike veličine mora biti uzorak tkiva histološkog preparata?

A

5 mm * 1 cm2

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koji je cilj uziana uzorka tkiva

A

potpuno prožeto tkivo fiksativom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Čime se fiksira uzorak tkiva i čemu služi fiksacija

A

formalinom, služi za blokiranje enzimske aktivnosti u svrhu očuvanja strukture tkiva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Što se radi s uzorkom nakon fiksacije

A

dehidracija i bistrenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako se radi dehidracija

A

istiskivanje alkohola, kompatibilnost s parafinom i bistrenje, kloroform

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koji je cilj dehidracije i bistrenja

A

odstranjivanje vode iz tkiva i odstranjivanje alkohola

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što se radi nakon dehidracije i bistrenja

A

uklop u parafin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

koji je cilj uklopa u parafin

A

dobiti tvrde blokove u kojemu je tkivo, pogodno za rezanje na vrlo tanke slojeve

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

kako se uzorak uklopi u parafin

A

u parafinskoj peći - 58 do 60 C, 4 posudice s tekućim parafinom, prva ima i kloroform

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

S ćime se reže uzorak

A

mikrotom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koliko tanko reže miotom

A

3 - 10 mikrometara

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kako završava izrada histološkog preparata

A

uklanja se parafin i vraća se voda u tkivo (tkivni isječak se polaže na predmetnicu i ravna u vodenoj kupelji), ksilol (kemijski spoj iz grupe aromatskih ugljikovodika) + padajuće koncentracije alkohola

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Koji je zadnji korak prije mikroskopiranja

A

prekrivanje uklopnim sredstvom i pokrovnim stakalcem za zaštitu tkivnog isječka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Čime se boje acedofilne komponente tkiva i koja su to tkiva

A

HE (hematoksilin eozin) bojenje za tkiva poput mitohondrija, vezivnih vlakana, citoplazma većine stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Kakva boja je u hematoksilin eozin bojenju

A

kisela boja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Čime se boje bazofilna tkiva i koja su to

A

bojanje hemalaun eozinom tkiva poput stanične jezgre, citoplazme bogate RNA, matriks hijalne hrskavice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kakva noja je u hemalaun eozin bojenju

A

bazična boja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Čemu služi Mallory trikrom bojanje

A

za prikaz kolagena

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koji je rezultat mallory trikrom bojenje

A

plavo obojena kolagena vlakna, mišićno tkivo se oboji u crveno ili žuto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Za što služi Verhoeff - van Gieson bojenje

A

za prikaz elastičnih vlakana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Koji je rezultat VVG bojanja

A

elastična vlakna obojena u tamnoplavo do crno, a kolagen i ostala tkiva u žuto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Za što služi pikusovo bojanje sa kiselim orceinom i giemsom

A

za razlikovanje kolagena od elastičnih vlakana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koji rezultat daje pikusovo bojanje

A

elastična vlakna obojena plavo do ljubičasto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Čemu služi aldehid fuksin

A

za razlikovanje kolagen+a od elastičnih vlakana, rezultira elastična vlakna obojena plavo do ljubičasto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Kakav je rezultat bojanja retikulinskih vlakana

A

retikulinska vlakna boji u crno, vlakna imaju afinitet prema srebru, argirofilna su

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Čime se prikazuje proces okoštavanja

A

modificirana metoda za prikaz hrskavice i kosti prema zvonimiru kozaricu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koji je rezultat metode prikaza hrskavice i kosti

A

kost je narančasta, a hijalna hrskavica plava, a eritrociti crveni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Koji je rezultat toludinskog modrila

A

boji granule mastocita u tamno ljubičasto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Koja u bojenja z amasti

A

oil red o i sudan black

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

koja je razlika oil red o i sudan black bojenja

A

oil red o boji kapljice masti u ctitoplazmi stanice u crveno, a sudan black boji kapljice masti u crno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Za što služi May - Grunwald - Giemsa metoda

A

za bojanje krvnih razmaza i koštane srži

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Koji je puni naziv PAS bojenja

A

bojenje perjodnom kiselinom i Schiffovim reagensom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Koji je rezuktat PAS bojenja

A

supstance kao glikogen, neutralni mmucin, glikolipidi, bazalne membrane, hijalin, kolagen tipa 3 i kolois štitne žlijezde se oboje ljubičasto crvene boje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Čemu služi bojenje po Nissu

A

rezultat bojenja su ljubičasto plavo obojena Nisslova tjelešca u citoplazmi perikariona neurona, koristi se za identificiranje strukture neurona i njihovo razlikovanje od glija stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Koja je podjela tkiva

A

epitelno, vezivno mišićno i živčano

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Gdje se nalazi epitelno tkivo

A

epitelno je površina tijela, šupljine tijela i organa, žlijezde, sva 3 zametna listića

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Gdje se nalazi vezivno tkivo

A

kost, krv, manso tkivo, vezivno tkivo - stanice, vlaknati elementi, međustanične tvari —> mezoderm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Gdje se nalazi mišićno tkivo

A

mezoderm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Gdje se načazi živčano tkivo

A

ektoderm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Iz čega se razvija epitelno tkivo

A

iz 3 zametna listića - ektoderm (epidermis kože), mezoderm (endotel krbnih žila, seroze), endoderm (epitel probavnog sustava, slinovnive jetra, gušterača, mogračnog sustava i crijevi)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Koja je funkcija epitelnog tkiva

A

zaštita, apsorpcija, sonteza i sekrecija (žlijezde), osjetni (nueroepitel), kontraktibilnost (mioepitel)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Kakvi oblici epitelne stanice postoje

A

pločaste, kubične, visokoprizmatične ili cilindrične i nepravilne ili poligonalne te po odnosu jednoslojni i mnogoslojni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Na koje dijelove se dijeli epitelno tkivo i kakvi su to spojevi

A

zonula occludens - spojeni dijelovi susjednih membrana, čvrsti spoj
zonula adherens - povezivanje stanica, aktinski mikrofilamenti
macula adherens ili dezmosom - pričvrsne ploče
nexus - tijesni spoj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

Koje su posebne tvorevine na epitelnom tkivu

A

mikrovili, trepetiljke ili cilije, stereocilije i flegella

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Što su mikrovili

A

četkasta prevlaka, na površini ih pokriva hlikokaliks koji je izgrađen od glikoproteina i glikolipida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

Što se nalazi u mikrovilima

A

25 do 30 aktinskih filamenata, a na površini se nalaze enzimi koji služe za resorpciju i sekreciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Gdje se nalaze mikrovili

A

epitel tankog crijeva, jer ima veću apsorpciju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Što su cilije?

A

osnovna struktura trepetiljka i bičeva - aksonema

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Od čega su građene cilije

A

od mikrotubula u rasponu 9 + 2 i proteina – devet vanjskih parova okružuje dva središnja smještena mikrotubula

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

Koja je osnova cilija

A

bazalno tjelešce

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

Štp je stereocilija

A

dugi nepokretni mikrovili

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

Gdje se nalaze stereocilije

A

nalazimo ih u osjetnim stanicama uha, nuzsjemeniku i duktusu deferensa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

Što je flagella

A

bič, npr rep spermija, 100 mikrometara

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

Na što se dijeli jednoslojni pokrovni epitel

A

jednoslojni pločasti, kubični ili izoplazmatični i visokoprizmatični epitel

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
55
Q

Na što se dijeli jednoslojni pločasti epitel

A

na mezotel i endotel

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

Što je mezotel i jednoslojnom pločastom epitelu

A

epitelna prevlaka trbušne i prsne šupljine te organima u njima, stanice čine površinu seroznih opni glatkom i sjajnom tj apsorbiraju štetne tvari

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
57
Q

Što je endotel u jednoslojnom pločastom epitelu

A

unutrašnjost krvnih i limfnih žila te unutrašnjost srca, ima sposobnost fagpcitoze pomoću koje time sudjeluje u obrani organizama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
58
Q

Gdje se nalazi jednoslojni kubični epitel ili izoprizmatilni

A

terminalni plućni bronhioli, ependim (tip stanice koji se nalazi u ependimnom sloju, koji čini dio živčanog sustava), stijenka folikula štitnjače, odvodni kanal žlijezda, pigmentirani sloj mrežnice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
59
Q

Gdje je jednoslojni visokoprizmatični epitel

A

veći dio probavnog sustava - želudac i crijeva, sinusi glave, žučni mjehur, maternica i jajovod

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
60
Q

Što je specifično kod jednoslojnog visokoprizmatičnog epitela

A

između stanica visokoprizmatičnog epitela dolaze jednostanične žlijezde —> VRČASTE STANICE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
61
Q

Gdje se nalazi pseudovišeslojni visokoprizmatični epitel s trepetiljkama

A

nosna šupljina, dušnik, dijelovi muške mokraćnice, kanli nekih žlijezda, ductus deferens

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
62
Q

Što je prijelazni epitel

A

nalazi se u mokraćovofu i mokrećnom mjehuru, ima sposobnost stezanja i rastezanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
63
Q

Od čega se sastoji prijelazni epitel

A

od matičnih - stratum basale, intermedijarne - stratum intermedium i velike površinske stanice - stratum superficiale

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
64
Q

Na koje epitele se dijeli mnogoslojni epitel

A

mnogoslojni pločasti, kubični ili visoko prizmatični/ cilindrični, mnogoslojni pločasti orožani i neorožani s ili sa papilama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
65
Q

Gdje se nalazi mnogoslojni pločasti epitel

A

koža i sluznice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
66
Q

Gdje se nalazi mnogoslojni kubični ili izoplazmatični epitel

A

izvodni kanal žlijezda, jajni folikul u razvoju, žlijezda znojnica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
67
Q

Gdje se nalazi mnogoslojni visokoprizmatični ili cilindrični epitel

A

očna spojnica, prijelazni epitel, mnogoslojni pločasti u pseudovišeslojni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
68
Q

Gdje se nalazi mnogoslojni pločasti neoroženi

A

kutana sluznica, usna šupljina, jednjak, ždrijelo, dijelovi spolnog sustavy

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
69
Q

Od čeg se sastoji mnogoslojni pločasti neotoženi

A

stratum basale, intermedius, superficialis

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
70
Q

Gdje se nalazi mnogoslojni pločasti oroženi s i bez papila

A

površina kože, sluznica usne šupljine, jednjak peradi, predželuci preživača, analna regaija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
71
Q

Od čeg se sastoji MNOGOSLOJNI PLOČASTI OROŽENI S/BEZ PAPILA

A

stratum basale, spinosum, granulosum, lucidum, i coroneum (conjunctum i disjunctum)—> stratum germinativum (s. basale + s. spinosum) = zametni sloj

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
72
Q

Od čega se sastoji stratum germinativum

A

stratum spinosum i stratum basale

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
73
Q

Što su papile

A

na mjestima gdje je epitel debeo, stvori se vezivno tkivo s krvnim žilama koje se duboko uvlači između stanica epitela

74
Q

Kakvo je tkivo MNOGOSLOJNI PLOČASTI OROŽENI S/BEZ PAPILA epitel

A

debljina oroženog sloja ovisi o utjecaju nadražajnih čimbenika, epitelno tkivo nema krvnih žila, osim u dijelu uha (stria vascularis) i sttanice epitela prehranjuju se osmozom iz krvnih žila smještenih u vezivnom tkivu

75
Q

Kakav je žlijezdani epitel prema broju stanica

A

jednostanične i mnogostanične žlijezde

76
Q

Kako se dijeli žljezdani epitel prema položaju

A

endoepitelijalne (jednostanične i višestanične žlijezde - probavni dišni i mokraćni sustav) i ekstraepitelijalne (večina višestaničnih žlijezda)

77
Q

Kako se dijeli žljezdani epitel prema mjestu sekrecije

A

endokrine ( žlijezde s unutarnjim izlučivanjem, nema kanala, izlučujee se u krv), egzokrine žlijezde (žlijezde s vanjskim izlučivanjem, na površini tijela ili organa kroz kanal)

78
Q

Kako se dijeli žljezdani epitel prema luči žlijezdane stanice

A

merokrino/merekrino, apokrino, holokrino i citokrino

79
Q

Kakvo je to merokrino/ekrino

A

većina egzokrinih, sve endokrine - gušterača (egzocitoza)

80
Q

Kakvo je to apokrino tkivo

A

gubitak vršnog dijela stanice i dijela citoplazme - mliječna žlijezda, znojnice

81
Q

Kakvo je to holokrino

A

cijela stanica izlučenas u sekret - žlijezde lojnice, uz bazalnu membranu ovih žlijezda dolazi red žljezdanih stanica koje svojom
diobom nadomjeste one žljezdane stanice koje su propale i prešle u sekret

82
Q

Kakvo je to citokrino tkivo

A

sekret predaje stanica - stanici, u koži malanociti trransportiraju melanin u citoplazmu keratinocita

83
Q

Kako se dijeli žljezdani epitel prema izgledu odvodnog sustava

A

jednostavne i složene

84
Q

Kako se dijeli žljezdani epitel prema rasporedu stanica u sekrecijskom dijelu

A

alveolarna, tubulusna i tubuloalveolarna ili alveotubulusna

85
Q

Što je stroma ili intersticij

A

vezivno tkivni dio žlijezde

86
Q

Što rade trabekule, a što septe

A

trabekule su potpora, a septe odvajaju

87
Q

Kako se dijeli žljezdani epitel prema kvaliteti sekreta

A

serozne, mukozne, miješane

88
Q

Kakve su serozne

A

rijedak sekret, stanice se boje acidofilno

89
Q

Kakve su mukozne

A

gust, sluzav sekret ili mucin, citoplazma se boji bazofilno

90
Q

Kakve su miješane

A

mukoserozne, žlijezde slinovnice, gušteraća

91
Q

Koji je ekskretorni dio žlijezde ili žlijezdani paremhim

A

acini, alveole,tubuli, tubuloacini

92
Q

Što su mioepiteli ili mioepitelne stanice

A

između bazalne lamine i sekrecijeske stanice i između bazalne stanice i odvodnog kanalića

93
Q

Što je u citoplazmi mioepitelne stanice

A

aktinski filamenti i miozin (miozin i aktin) i intermedijalni filamenti

94
Q

Gdje se nalaze mioepitelne stanice

A

žlijezde znojnice, suzna žlijezda, slinovnice. mliječna žlijezda

95
Q

Koje su funkcije vezivnog tkiva

A

strukturna, razmjena tvari, obrana organizama, termoregulacija, hidroregulacija

96
Q

Koja je struktura vezivnog tkiva

A

gradi stjenke koje obavijaju organe, ulazi u organe, odjeluje stanice - septum, daje potporu - trabecula osnovnim stanicama tkiva - stroma

97
Q

Koja je uloga vezivnog tkiva

A

kao rahlo vezivno tkivo isspunjava prostore između stanica i organa - intersticij, pružanje potpore mekim tkivima - kost i hrskavice

98
Q

Na koji način vezivno tkivo prehranjuje

A

sadrži krvne žile, posrednik između stanica i krvi → izmjena hranjivih tvari

99
Q

Na koji način vezivno tkivo brani sustav

A

mehanička zapreka širenju mikroorganizama koji prodiru kroz epitel, prisutnost fagocita i plazma stanica

100
Q

Na koji način fagociti sudjeluju u vezivnom tkivu

A

odstranjuju tvari i mikroorganizme koji prodiru u tijelo, monociti - tkivni makrofag/ histocit
(Monocit je vrsta bijele krvne stanice koja se formira u koštanoj srži i koja cirkulira krvotokom dok ne uđe u tkiva, gdje se transformira u tkivni makrofag ili histiocit.

Kada monocit uđe u tkivo, on prolazi kroz proces diferencijacije i pretvara se u tkivni makrofag ili histiocit. Ti makrofagi su velike stanice s mnogo nesrazmjerno velikih vezikula unutar citoplazme koje se mogu pokretati po tkivu. Makrofagi su ključni uklanjači stranih tijela i uništavaju štetne mikroorganizme, kao i razgradnju mrtvih stanica. Oni također igraju važnu ulogu u regulaciji imunološkog odgovora, poput aktivacije limfocita.)

101
Q

Na koji način plazma stanice sudjeluju u vezivnom tkivu

A

proizvode specifične bjelančevine, protutijela koja reagiraju sa stranim bjelančevinama, bakterijama i njihovim toksinima te virusima, B limfociti -plazma stanica
(B limfociti su bijele krvne stanice koje igraju ključnu ulogu u imunološkom odgovoru organizma. Jedna od funkcija B limfocita je stvaranje antitijela, što se postiže transformacijom B limfocita u plazma stanice.)

102
Q

Kako vezivno tkivo pomaže u termoregulaciji

A

termoreceptori za hladno i toplo, potkožje tj masne stanice

103
Q

Kako vezivno tkivo pomaže u hidroregulaciji

A

koža = epidermis + dermis, 70% dermisa je voda

104
Q

razvoj vezivnog tkiva

A

mezoderm –> mezenhim –> pluripotentne matične stanice
mezenhimske stanice su embrionalne stanice koje se razvijaju iz mezoderma, jednog od triju zametnih listova u embriju. Mezenhim je tkivo koje se razvija iz mezenhimalnih stanica.

Mezenhimske stanice su pluripotentne, što znači da imaju sposobnost diferencijacije u različite vrste stanica i tkiva u tijelu. U embrionalnom razvoju, mezenhimske stanice su ključne za razvoj vezivnih i mišićnih tkiva, kostiju, hrskavica, krvi i krvnih žila te raznih drugih tkiva i organa.

Embrionalno vezivno tkivo, također poznato kao mezenhim, sastoji se od mezenhimalnih stanica koje se nalaze u primarnim zametnim listovima, odnosno mezodermu i ekto- i endodermu. Ovo tkivo služi kao prethodnica za razvoj raznih vrsta vezivnog tkiva u organizmu, uključujući hrskavicu, kosti, krvne žile, mišiće, kožu i mnoge druge. U kasnijim fazama embrionalnog razvoja, mezenhimalne stanice diferenciraju se u različite vrste stanica, od kojih se razvijaju specifična tkiva i organi.

105
Q

Što rade stanice mezoderma

A

putuju od mjesta nastanka do osnova organa koje će tvoriti

106
Q

Što je mezenhim

A

stanica nepravilnog oblika, 7 - 10 mikrometara, malo citoplazme koja se izlučuje u tanke izdanke, ovalna jezgra s dobro izraženim jezgricama, mala količina vlakana, osnovna tvar nalik na gel

107
Q

Kako se dijeli vezivno tkivo s posebnim svojstvima

A

masno tkivo (adipocitno), koštano, hrskavično, krvno, fibrozno i limfično vezivno tkivo

108
Q

Što je osnovni dio vezivnog tkiva

A

međustanična tvar

109
Q

tp je međustanična tvar

A

glikoproteini - fibronektin (fibroblasti i epitelne stanice), laminin (bazalna membrana), hondronektin (hrskavica)
to je bezbojna, viskozna, prozirna i homogena tj amorfnatvar

110
Q

Koja je uloga međustanične tvari

A

predtavlja zapreku ulaska stranih tvari u tkiva, povezuje stanice s vlaknima vezivnog tkiva i transport je elektrolita i vode

111
Q

Koja vlakna su dio međustanične tvari

A

kolagena vlakna (k1,k2,k3,k4,k5, kolagena vlakanca), elastična vlakna (oksitalanska, elauninska i elastična)

112
Q

Gdje se nalaze kolagena vlakna i kakva su

A

u tetivama su valovita i paralelna, a u fascijama i eponeurozama isprepletena

113
Q

Koje su glavne AK kolagenih vlakana

A

glicin, prolin, alanin+ sadrži i dvije AK koje su karakteristične samo za tu bjelančevinu –> hidroksiprolin i hidroksilizin

114
Q

Proces razboja kolagena

A

molekule tropokolagena →polimerizacija→ mikrovlakanca → kol. vlakanca (kolagen II) →
kol. vlakno (kolagen I i III) → snop kol. vlakana
kolagen se sastoji od tropokolagen molekula, koji se polimeriziraju u mikrovlakna. Mikrovlakna se zatim organiziraju u kolagenska vlakna (tip I i tip III), koja su čvrsta i fleksibilna. Ta vlakna zatim tvore snopove kolagenskih vlakana, koji su čvrsti i pružaju mehaničku potporu tkivu. Važno je napomenuti da kolagen nije prisutan samo u vezivnom tkivu, već se nalazi u različitim tkivima tijela, uključujući kožu, kosti, hrskavicu i tetive, te ima ključnu ulogu u održavanju njihove čvrstoće i elastičnosti.

115
Q

Kako se dijele kolagena vlakna

A

k1 ili kolagena vlakna, k2 ili kolagena vlakanca, k3 ili retikulinska vlakna, k4, k5

116
Q

Gdje je kolagen tipa 1 i koji je drugi naziv

A

kolagena vlakna, koža, fascija, tetiva, kost, dentin

117
Q

Gdje je kolagen tipa 2 i koji je drugi naziv

A

kolagena vlakanca, hijalna i elastična hrskavica te staklovina

118
Q

Na što su otporna kolagena vlakna i vlakanca

A

otporna su prema tlaku

119
Q

Gdje je kolagen tipa 3 i koji je drugi naziv

A

retikulinska vlakna, koža oko mišića, krvne žile, jetra, bubreg, slezena, građa rastezljivih elemenata

120
Q

Gdje je kolagen tipa 4

A

dolazi u bazalnim membranama

121
Q

Gdje je kolagen tipa 5

A

dolazi u fetalnim tkivima, koži, kostima, posteljici i intersticiju

(Intersticij (ili intersticijalni prostor) je prostor između stanica u tkivu koji sadrži međustaničnu tvar (ekstracelularnu matricu) i razne molekule, uključujući vodu, elektrolite, hranjive tvari, hormoni i druge signalne molekule. Intersticij je ključni prostor za razmjenu molekula između stanica i okolnog tkiva, te omogućuje transport hranjivih tvari, kisika i drugih bitnih molekula do stanica, kao i uklanjanje otpadnih produkata i ugljičnog dioksida iz stanica. Intersticij također ima važnu ulogu u regulaciji volumena stanica i održavanju homeostaze u tkivu.)

122
Q

Na što se dijeli elastična vlakna

A

oksitalanska, elauninska i elastična vlakna

123
Q

Kakva su to oksitalanska vlakna

A

sastoje se od snopova mikrovlakanaca - u odraslom organizmu nalaze se u suspenzijskom aparatu oka i vezivnom dijelu
kože

124
Q

Kakva su to elauninska vlakna

A

između snopova mikrovlakanaca javljaju se nepravilne nakupine bjelančevine elastina - oko žlijezda znijnica i u vezivnom djelu kože

125
Q

Kakva su to elastična vlakna

A

najbrojnija, elastin zauzima cijelo središte vlakna, a na periferiji ostaje tanki sloj mikrovlakanaca

126
Q

Koja je razlika kolagenih i elastičnih vlakana

A

kolagena su pojedinačno bezbojna poput tankih vlasi kose, a elastična poput štapića a na prijielomu se zavrnu
kolagena su u životinj bijela, a elastična vlakna žuta
kolagen je u HE bojanju acedofilno i valovito, a elastin samo valovit

127
Q

Koje su funkcije stanica vezivnog tkiva

A
  1. strukturna (fibroblast, hondroblast, osteoblast, odontoblast)
  2. imunisna - plazma stanice, limfociti, eozinofil
  3. obrana - makrofag, mastocit, neutrofil, bazofil
  4. spremište energije - adipocit
128
Q

što je fibroblast a što fibrocit

A

Fibroblasti i fibrociti su dvije različite faze u životnom ciklusu iste stanice.

  • fibroblasti su nezrele, aktivne stanice koje proizvode međustaničnu tvar i sudjeluju u rastu i razvoju tkiva, dok su fibrociti zrele stanice koje održavaju međustaničnu tvar i sudjeluju u održavanju tkiva.
  • sinteza kolagenih i elastičnih vlakana te međustanične tvar
129
Q

Kako izgleda fibroblast

A

nepravilan oblik s brojnim izdancima, 10 do 15 mikrometara
obilna citoplazma, blijedo bazofilna, jezgra je ovalna i velika, blijedo obojena

130
Q

Kako izgleda fibrocit

A

manji od fibroblasta, izdužen, vretenasti oblik, ima manje produžetaka od fibroblasta, citoplazma je oskudna eozinofilna (crvena), jezgra je mala i izdužena, tamna

131
Q

Kakvo je to eozinofiln obojanje

A

metoda bojenja tkiva koja koristi eozin, koristi se za bojenje kiselih komponenti tkiva, uključujući eozinofilne granule u eozinofilima, citoplazmi stanica, kolagena i drugih proteina u međustaničnoj tvari. Kao kiselo bojilo, eozin se obično kombinira s baznom bojom, poput hemala, kako bi se postigao kontrast i poboljšala vidljivost stanica i tkiva. -

132
Q

Kako nastaju monociti i makrofagi

A

stanica koštane srži (dioba) → monocit (krv) → makrofag (tkivo)

133
Q

Što su monociti i makrofagi

A

ista stanica u različitom stadiju sazrijevanja, obrambene stanice, sekrecija kolagenaze i citokina

134
Q

Kakav je to mononuklearni fagocitni sustav

A

dugi životni vijek - nekoliko mjeseci, potječu od matilnih stanica koštane srži, velika fagocitna sposobnost

135
Q

KOje stanice su mononuklearni fagocitni sustav

A

kupfferove stanice u jetri, mikroglija stanice u CNS, Langerhansove stanice u koži, osteoklasti u kostima i alveolarni makrofagi koji su u plućima

136
Q

Što je metakromazija

A

zrnca se boje obrnuto od osnovne boje

137
Q

Kakvo je to vezivno tkivo u užem smislu

A

rahlo, gusto vezivno tkivo i sluzavo tkivo

138
Q

Kakvo je to rahlo vezivno tkivo

A

malo vlaknatih elemenata u rijetkoj mreži, više stanica - fibroblasta i makrofaga
slaba rastezljuvost, ograničena elastičnost i pokretljivost

139
Q

gdje je rahlo vezivno tkivo

A

vezivno tkivo sluznice cjevastih organa i unutar pojedinih organa, podloga epitelnim tkivima, obavija krvne i limfne žile

140
Q

Kakvo je to gusto vezivno tkivo

A

mbogo vlaknatih elemenata u mreži i nsopovima, malo stanica
manje potpore, veća pokretljivosst i elastičnost

141
Q

Kakva gusta vezivna tkiva postoje i kakva su

A

formalna i neformalna
neformalno je dermis kože i ovojnice organa, a formalno su tetive i aponeuroze
(Aponeuroze su ravne, široke, fibrozne ploče vezivnog tkiva koje služe kao pričvršćenja mišića na kosti ili druge mišićne skupine.)

142
Q

Kakvo je vezivno tkivo s posebnim svojstvima

A

masno ( bijele i smeđe masne stanice), potporna tkiva - hrskavično i koštano i krv)

143
Q

kakovo je smeđe, a kakvo bijelo masno tkivo

A

smeđe je multiokularno tj ima citoplazmu s puno masnih kapljica različite veličine, a bijelo masno tkivo je unilokularno tj citoplazma s jednom masnom kapljicom

144
Q

Od čega smeđa masna stanica dobiva boju

A

visoka koncentracija mitohondrija i termogenina

145
Q

Koja je uloga hrskavičnog tkiva u tijelu

A

elastilnostm ublažavanje udaracam rast kosti prije i poslije rođenja

146
Q

Koje su stanice hrskavičnog tkiva

A

menzehim → hondroblast → hondrocit
hondroblast/hondrocit/hondroklast
perihondrij - gusto vezivno tkivo – kolagen tipa 1 i fibroblast

147
Q

kakva tvar je hrskavično tkivo

A

međustanična tvar tj izvanstanični matriks
osnovna tvar, rezultat sinteze hondroblasta, zrnata bazofilna masa ozmeđu stanica
—>hijaluronska kiselina, proteoglikani, glikoprotein, glikozaminoglikan

148
Q

KOji su vlaknati elementi hrskavičnog tkiva

A

kolaena vlakanca, kolagena vlakna, elastična vlakna

149
Q

razvoj hrskavice

A
  • mezenhimala osnova → zgrušavanje mezenhimalnih stanica intenzivno se dijele →
    hondrogeni ventar
  • menzenhimalne stanice → hondroblasti
  • sintetiziraju vlaknate elemente → sintetiziraju međustanični matriks → prelaze u hondrocite
150
Q

rast hrskavice

A

apozicijski - diferencijacija hondrocita (Diferencijacija se odnosi na proces kojim se neka stanica ili skupina stanica razvija iz nezrelog ili nediferenciranog stanja u zrelu.)
intersticijski - mitoza hondrocita - epifizne ploče, zglobne hrskavice, što je životinja starija taj je rast manje zastupljeniji

151
Q

regeneracija hrskavice

A

teško i samo djelomice obnovljiva
manja oštećenja → perihondrij → hrskavica
veća oštećenja → perihondrij → vezivno tkivni ožiljak

152
Q

Koja stanica sudjeluje u obnovi hrskavice

A

perihondrij

153
Q

Koji tipovi hrskavice postoje

A

hijalna, elastična, fibrozna ili vezivna i staničasta hrskavica

154
Q

Kakva je to hijalna hrskavica

A

kolagen tipa dva ili kolagena vlakanca, izvanstanični matriks dobro razvijen

155
Q

Gdje se nalazi hijalna hrskavica

A

embrionalna, zglobne površine, epifiza hrskavice, nosna hrskavica, larinx, trachea, zvukovod, lopatica, rebra, kopitna hrskavica

156
Q

Kakva je to elastična hrskavica

A

gusto isprepletena elastična vlakna, izb+vanstanični matriks dobro razvijen

157
Q

Gdje se nalazi elastična hrskavica

A

uška, epiglotis, Eustahijeva cijev

158
Q

Kakva je to fibrozna ili vezivna hrskavica

A

kolagen tipa 1 - kolagena vlakna, matrik je rijedak ali prisutan

159
Q

Gdje se nalazi fibrozna hrskavica

A

intervertebralni i mandibularni disk, meniskus, patela, spoj tetiva i ligamenata s kostima

160
Q

Gdje se nalazi staničasta hrskavica

A

uška miša i štakora

161
Q

Koja je funkcija kštanog tkiva

A

potpora - dio apparatus locomotorius, zaštita, metabolička iloga

162
Q

od črga se sastoji kost

A

99% Ca i 90 %rezervne tvari

163
Q

Koji su stanilni elementi koštanog tkiva

A

osteoprogenitprne stanice, osteoblasti, osteociti, osteoklasti

164
Q

Što su osteoprogenitorne stanice

A

mezenhim, periost , citoplazma obojena blijedo acidofilno

165
Q

Što je periost

A

obaavija kost, vanjska membrna koja obavija kost sisavaca

166
Q

Što su osteoblasti

A

sinteza organskih sastojaka matriksa, mineralizacija. ugrađuju anorganske sastojke u matriks

167
Q

Što su osteocisti

A

zrele koštane stanice - osteoblasti okruženi matriksom, smješteni u lakunama. brojni citoplazmatski izdanci koji se međusobno vežu

168
Q

Što rade osteocisti

A

održavaju koptani matriks, izmjena tvari izmešu krvnih žila i koštanih stanica

169
Q

Što su osteoklasti

A

stanice uključene u raugradnju i pregradnju kosti, hematopoetskog podrijetla

Hematopoetsko podrijetlo odnosi se na sposobnost određenih stanica tijela da stvaraju krvne stanice. Hematopoeza se odvija u koštanoj srži i predstavlja proces stvaranja krvnih stanica poput crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i trombocita.

170
Q

Što rade osteoklasti

A

izlučuju kiselinu, kolagenazu i druge protoelitičke enzima

171
Q

Koje su međustanične tvari kosti

A

anorganska tvar - (fiziološki 65 %) → kristali hidroksiapatita, amorfni kalcij fosfat, bikarbonati, citrati, magnezij, kalij, natrij
organska tvar - (fiziološki 35%) → amorfna osnovna tvar + kolagen
mineralizirana Ca i P, k1, proteoglikani, glikoproteini

172
Q

Koji su vlaknati elementi koštan etvari

A

kolagena i elastična vlakna

173
Q

Što je periost i koji je drugi naziv

A

pokosnica, vanjski sloj kolagenih vlakna, fibroblasti, unutrašnji sloj koštanih prastanica, sloj vezivnog tkiva koji sadrži osteoprogenitorne stanice i pokriva vanjsku površinu kosti

174
Q

Što je endost

A

jedan sloj koštanih prastanica s malo vezivnog tkiva, sloj vezivnog tkiva koji sadrži osteoprogentorne stanice i pokriva unutrašnju površinu
kosti

175
Q

Koje su vrste koštanog tkiva

A

primarno, bezrelo ili gtubovlaknato koštano tkivo i sekundarno, zrelo ili lamelarno koptano tkivo

176
Q

Kakvo je to primarno koptano tkivo

A

spužvasto, epifize drugih kosti, građeno od koštanih gredica s brojnim šupljinama

Epifiza je struktura koja se nalazi na kraju kostiju, između dijafize (srednjeg dijela) i zgloba. Epifiza se sastoji od hrskavice u djece i mladih osoba, dok se u odraslih kosti potpuno zamijene koštanim tkivom.

Epifize su važne jer sudjeluju u procesu rasta kostiju, a također imaju ulogu u regulaciji hormona poput melatonina. Epifize su povezane s endokrinim sustavom jer proizvode hormone i izlučuju ih u krvotok.

177
Q

Kakvo je to sekundarno koštano tkivo

A

kompaktno koštano tkivo, dijafiza dugih kostiju, izgrađeno od lamela

178
Q

Od čega je izgrađeno sekundarno koštano tkivo

A

od lamela

Sekundarno koštano tkivo, koje se formira nakon što se formira primarno koštano tkivo, sastoji se od koštanih lamela koje se slažu u paralelnim slojevima, a između lamela se nalazi koštana tvar. Ove lamela su obično usmjerene u različitim smjerovima, što pomaže u povećanju čvrstoće kostiju. Stoga, da, sekundarno koštano tkivo je izgrađeno od koštanih lamela.

179
Q

Od čega je građeno primarno koštano tkivo

A

građeno od koštanih gredica s brojnim šupljinama

180
Q

Kakva okoštavanja postoje

A

intramembransko ili direktno i endohoralno ili indirektno okoštavanje

181
Q

Kako ide intramembransko ili direktno okoštavanje

A

mezenhimalne stanice - osteoprogenitor stanica - osteoblast - osteocit

veterina (50 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions