dobrobit i očuvanje kol 1 Flashcards
Higijena tla s aspekta animalne higijene?
Tlo ima vrlo velik utjecaj na životinje, za higijenu posebno je važan pregled tla na terenu, ispitivanje njegovih fizičkih svojstava, zagađenost tla organskim tvarima, prisutnost patogenih mikroorganizama
Koje su vrste tla?
Koherentna i nekoherentna - koherentna su glina i organsko tlo, a nekoherentna su mevezana tla tj sljunak, pijesak i njihove mješavine
Kakav je sastav tla?
većinom minerali - Si, Al, Fe, Ca, Mg, K, Na (najvažniji Mg, Na, Ca, K), kisik, ugljik i dušik te humus tj sva mrtva organska tvar
Koja su svojstva tla?
boja, struktura i tekstura
Kakvo je svojstvo boja tla?
indikator kemijskih i ekoloških osobina
Kakvo je svojstvo struktura tla?
podrazumijeva se veličina, oblik i način rasporeda strukturnih agregata u tlu
Kakvo je svojstvo tekstura tla?
podrazumijeva sadržaj pojedinih frakcija u tlu u %, djeluje na poroznost, kapacitet, propusnost - mehanički elementi, skelet–>sitnice (>2mm, <2mm), skelet–> sljunak i kamen (<2cm, >2cm)
Što je pedološka jama?
Služi za uzimanje uzoraka tla i ocjenu kvalitete tla. Jama koja je do dubine 1,5 metara, kopa se da bi se u tlu odredila boja, struktura i tekstura. Fizikalno - kemijska analiza 0,5kg tla, bakteriološka analiza 100g tla ( frankelovo svrdlo)
Koji su biotički i abiotički čimbenici u tlu?
Abiotički su voda, tlak i temperatura, a biotički mikroorganizmi, druge životinje
Što je vodeni režim i zbog čega je važan?
Voda u tlo dolazi atmosferskim talogom i kondenzacijom vodene pare, važan kod gradnje staja i temelja, utječe na kapilaritet i retencijsku sposobnost, utječe na bolesti
Što su to telurne bolesti?
Bolesti koje izazivaju patogeni mikroorganizmi koji u tlo ulaze putem izlučevina. Anaerobni uzročnici tetanusa, šuštavca, parašuštavca, spore antraksa. Postoje distrikti šuštavca i bedrenice i njima nije dozvoljeno držati životinje s obzirom da se uzročnici mogu zadržati i do 100 godina
Dezinfekcija tla?
prirodna je pomoći sunčeve svijetlosti ili isušenje te paljenjem, kemijskim dezinficijenskima, natrijeva lužina
Koje su vrste pašnjaka te higijena pašnjaka?
Kultivirani pašnjaci - melioracijski radovi uz stalni nadzor radi sustavnog iskorištavanja pregonskih pašnjaka/ nekultiviranih
Nizinski pašnjaci, srednje visoki pašnjaci, planinski pašnjaco. Ne smiju biti vlažni i podvodni, nekultivirani sa šikarama i na rubovima šuma
Koje su prednosti i negativnosti pašnog držanja životinja?
prednosti za ljude su jednostavnije držanje i lakša opskrba životinja, za životinje je veći međusobni razmak, nasumično izlaganje izmeta, a nedostaci su da jedu samo neke biljke i mogu uništiti pašnjak, ako nije dobra paša, životinje mogu biti neuhranjene
Pregonski ili nekultivirani pašnjaci?
Jedna površina se napasuje, a druge površine se kose. Da se ne radi tako, tratina u djelu pašnjaka koji se ne napasuje prerasla bi, izgubila kvalitetu, a bio bi onemogućen porast nove tratine. Životinje se na pašnjak puštaju kada tratina poraste na 15 do 20 cm.
Broj pregona?
U proljetnom razdoblju treba 14 dana za obnovu tratine i broj pregona predviđen je za 2-dnevno napasivanje. Izračunava se prema formuli: broj dana odmora tratine/ broj dana napasivanja +1. Prema tome je potrebno 8 pregona pri ćemu će se stoka na prvi pregon vratiti za 14 dana
Opterećenje pašnjaka?
Broj životinja koji pase na 1 ha tijekom čitave pašne sezone. Kvalitetan i gnojen pašnjak u našim prilikama može prehraniti 2-3 uvjetna grla po hektaru tijekom pašne sezone. Opterećenje se računa prema formuli (prinos zelene mase po ha/br dana napasivanja x dnevna količina zelene mase po životinji) x broj hektora
Poidba životinja na pašnjaku?
Napajalište ili prikladan izvor treba popločiti krupnim kamenom, treba onemogućiti pristup stoci u vodi izgradnjom prikladne ograde. Nakapna površina mora biti na povišenom i ograđenom mjestu radi sprjećavanja onečišćenja
Pašnjak i pojava bolesti?
Ljeti se zbog direktnog djelovanja sunčevih zraka može javiti sunčanica. Pojavom naglih oborina pad temperature javlja se prehlada. Vlažni i podvodni pašnjaci pogodni su za invaziju parazitarnih bolesti (metiljavost) i uzrok su patoloških promjena na papcima ili kopitima. Ispašom na nekultiviranim pašnjacima sa šikarom za životinje se može prihvatiti krpelj koji je prenositelj nekih krvnih nametnika. Pašnjaci bez prirodne zaštite trebaju nadstresnicu. Može doći do poremećaja u opskrbi mineralnim tvarima. Nekultivirani pašnjaci - krpelj
Redoslijed ispaše s obzirom na starost životinja?
Prvo mlade životinje, a nakon toga starije, jer mlade životinje nrmaju izgrađen imunitet i starije mogu prenjeti neke bolesti na pašnjak.
Biotermička sterilizacija gnoja?
Na ravnoj površini treba načiniti pod od betona ili nabijene ilovačeširine 150-200 cm. Prvo izolacijski materijal, na oko 100cm visine rahlo se nasloji zaražen gnoj. Tako složen gnoj koji želimo sterilizirati obložimo izolacijskim materijalom i sve poktijemo zemljom (10 - 15 cm). Takvim načinom rahlog slaganja gnoja postižemo anaerobne uvjete i razvoj termofilnih bakterija koje počinju razgradnju organske tvari. Razvija se temperatura od 65-75 stupnjeva. Potrebna mu je vlažnost, pa svinjskom treba davati suhu slamu, a suhom se dodaje voda. Najbolje i najbrže se zagrije konjski gnoj, a nešto slabije goveđi i svinjski kojima se dodaje konjski. Za uništavanje manje otpornih mikroorganizama treba do 2 mjeseca, a za otpornije 3-4 mjeseca, a 6 mjeseci za uzročnike i razvojne stadije parazitarnih bolesti. Konačni proizvod su huminske tvari koje sadržavaju mnogo dušika i 10-15% vode
Načini napasivanja pojedinih vrsta domaćih životinja?
Goveda otkidaju travi 1-2 cm od tla pa se ona brzo obnavlja. Konji otkidaju travu u busenovima - dulje vrijeme obnove. Ovce odgrizaju travu niže od goveda, a koze su najlošiji korisnici pašnjaka jer oprezno biraju pojedine vrste trava te prvo konzumiraju list i cvijet, a tek onda ostatak biljke i tako mogu istrijebiti cijele vrste. Životinje oštećuju pašnjake rovanjem, a perad, pogotovo guske čine najveću štetu jer čupaju travu zajedno s korijenjem.
Porast tratine.
Optimalno je napasivanje 3-5 tjedana starosti krme. Hranidbena vrijednost ovisi o razvojnom stadiju biljke. U prvom proljetnom potrebno je 14 - 18 dana da tratina ponovo nakon napasivanja naraste do visine 15 cm. U drugom je potrebno 24 - 30 dana, a u trećem jesenskom razdoblju treba 36 - 40 dana da trava na pašnjaku dostigne optimalnu visinu do 15 cm za napasivanje
Uređenje pašnjaka prije ispaše.
osigurati puteve od 2 do 4 m za nesmetan prijelaz stoke na drugi pregon, odvoz pokosene mase ili odlazak životinja na pojilište bez opasnosti za tratinu u faz obnavljanja. Za koze i ovce se postavljuje jedna glatka žica na oko 80-100 cm iznad zemlje, za opskrbu strujom 220V, akomulatori od 12V i suhi od 9V
