hista ispit opća Flashcards

1
Q

Koja bojenja služe za razlikovanje kolagenih i elastičnih vlakana

A

Bojenja su: VVG, Pinkusovo i Aldehid - fuksin
VVG- elastična vlakna bazofilno, kolagena eozinofilno, sve ostalo žuto
Pinkusovo - elastična vlakna tamnosmeđe
Aldehid- fuksin - elastična vlakna plavo ljubičasto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Koja bojenja služe za kolagena vlakna

A

VVG, Pincusovo, Aldehid - fuksin i Mallory-trikrom (plavo)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koja bojenja služe za retikulinska vlakna

A

argirofilne boje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Koja bojenja služe za mastocite

A

taludine blue - granule unutar mastocita oboji ljubičasto, a citoplazmu plavo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Koja bojenja služe za masne stanice

A

Sudan Black, Oil red O

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Kakvo je Hematoksilin - eozin bojenje

A

boji eozinofilno - citoplazma, mitohondrij i bazofilno - jezgra, ger

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koja bojenja se koriste za krvni razmaz i koštanu srž

A

May - Grunwald Gremis

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kakvo je bojanje po Nisslu

A

Boji Nisslova tjelešca ljubičasto-plavo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

epitel i vrste epitela

A

tkivo gusto zbijenih stanica čija funkcija ovisi o anatomsko- fiziološkom položaju stanice unutarnje ili vanjske stijenke organa - dijeli se na pokrovni i žlijezdani eoiteli, ali i osjetni te kontrakcijski

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kakav je pokrovni epitel

A

epitel koji oblaže vanjsku površinu tijela i šuplje tvorbe u tijelu, dijeli se na mnogoslojni i jednoslojni

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Na što se dijeli jednoslojni

A

jednoslojni pločasti - endotel i mezotel
jednoslojni kubični - ependim, terminalni bronhioli, folikul štitne žlijezde
jednoslojni visokopruzmatični, pseudoprizmatični - nosna šupljina, dušnik jednjak primarni i sekundarni bronhi, ductus deferens i epididimis i prijelazni - mokraćovod

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Gdje se nalazi visokoprizmatični epitel

A

žućovod, želudac, crijeva (u želudcu nema vrčastih stanica)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Što je glavni sastojak jednoslojnog pločastog

A

keratinizirane stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Na što se dijeli mnogoslojni epitel

A

mnogoslojni pločasti oroženi i neoroženi, mnogoslojni kubični i mnogoslojni visokoprizmatični

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Reci kaj znaš o mnogoslojnom pločastom neoroženom

A

nalazi se u usnoj šupljini, ždrijelo, dio grkljana, jednjaku, glans penis, rodnica, rožnica oka
slojevi - stratum bazale. stratum intermedium i stratum superficiale

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Reci kaj znaš o mnogoslojnom pločastom oroženom

A

nalazi se na površini kože te usna i anus te dorzalni dio jezika, jednjak ptica i predželudac preživača
slojevi: stratum basale - melanocit, stratum spinosum koji su zajednom germinativni sloj, stratum granulosum –> bazofilan jer se sastoji od keratohijanih zrnca ,stratum lucidum i stratum corneum disjunctum i conjunctum

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Kakav je to žlijezdani epitel

A

tkivo čija je uloga stanica apsorpija i sekrecija, dijeli se na jednostanične i mnogostanične

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kakve su to jednostaanične žlijezde

A

vrčaste stanice, bazalni dio je uži, nalazi se jezgra, Ger i Goglijev kompleks, a u apikalnom dijelu se skupljaju zrnca mucina tj sekretna zrnca
nalaze se u jednoslojnom visokoprizmatičnom i pesudovisokoprizmatičnom epitelu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Koja je podjela mnogostaničnih žlijezda

A

dijele se na endokrine one s izlučivanjem direktno u krv (štitasta, žlijezda, hipofiza, epifiza i nuzbubrežna ili adrenalinska žlijezda) i egzokrine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Kako se dijele egzokrine žlijezde

A

dijele se s obzirom na izgled cijevi, kvalitetu sekreta, način sekrecije i položaj sekreta u cijevima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

kako se dijele egzokrine žlijezde s obzirom na izgled odvodne cijevi

A

dijele se na jednostave i složene, jednostavne mogu biti jednostavne tubulosne, zavinute tubulosne ili razgranate tubulosne ili alveolarne, a složene su razgranate tubulosne ili alveolarne te tubuloalveolarne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Kako se dijele egzokrine s obzirom na kvalitetu sekreta

A

mukozne
serozne
miješane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

kakve su to mukozne žlijezde

A

žlijezde sa sluzavim i gušćim sekretom, stanice su kvadrataste te bazofilne boje, ovalne jezgre koja se nalazi bliže bazalnome dijelu stanice te ima veći lumen žlijezdanog acinusa
- UDRUŽENE U CIJEVČICE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

kakve su to serozne žlijezde

A

žlijezde Sa rijeđim sekretom, stanice su piramidasta oblika, acidofilne boje, okrugle jezgre koja se nalazi uz bazalnu membranu te je lumen žlijezdanog acinusa mali

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Kakve su to miješane žlijezde

A

Žlijezde koje imaju ssekretni i mukozni dio, mukozni je u obliku tubule, a sekretni u obliku o+polumjeseca i acidofilno, a mukozni dio je bazofilan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Kakva je podjela žlijezda prema pokožaju sekreta

A

tubulosne u obliku cijevčica i alveolarne u obliku mjehurića

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Kakva je podjela s obzirom na način sekrecije

A

merokrine ili ekrine - nema štete stanici
holokrine - cijela stanica se izlučuje
apokrine - izlučuje se uz sekret samo apikalni dio

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

koje su to merokrine žlijezde

A

slinovnice i gušterača

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Koje su to holokrine žlijezde

A

lojne žlijezde + tarzalne i alveolarne žlijezde

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Koje su to apokrine žlijezde

A

žlijezde lojnice - tarzalna žlijezda i mliječna žlijezda

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Što je vezivno tkivo i od čega se sastoji

A

vezivno tkivo je tvrđe tkivo koje služi kao potpora mekim tkivima, sastoji se od osnovne tvari stanica i vlakana, njegova uloga je zaštita, prehrana, potpora i regulacija vode i topline

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Što su vlakna vezivnog tkiva

A

polimeri bjelančevina , 3 glavna vlakna: kolagena, elastična i retikulinska

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Što znaš o kolačenim vlaknima

A
  • ko kosa izgledaju, prozirna su, a u snopovima su bijela
    čine ih kolagena vlakanca koja su ispunjena kolagenom koje je sačinjeno tropokolagenom koji je sačinjen pd 3 polipeptidna lanca ovisno o tome postoji nekoliko vrta kolagena - najbitniji k1, k2, k3, k4, k5
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Što čini kolageno vlakno

A

kolagena vlakanca koja su građena od bjelančevine kolagen koji u sebi sadrži specifične aminokiseline hidroksiprolin i hidroksilizin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Koje su amninokiseline specifične samo za kolagen

A

hidroksiprolin i hidroksilizin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Koja je uloga k1

A

najčešći kolagen, u obliku kolagenih vlakana - kosa, dentin, fibrozna hrskavica i gusto vezivno tkivo, tetiva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Koja je uloga k2

A

kolagena vlakanca i čini fibroznu i hijalnu hrskavicu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

KOja je ulogena kolagena3

A

retikulinska vlakna koja su sačinjena od k3 i k1

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Koja je uloga k4

A

nalazi se na bazalnoj lamini, NE ČINI VLAKNATE STRUKTURE

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Koja je uloga k5

A

nalazi se u embrionalnim ovojnicama i krvnim žilama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Kako se boji kolagen u HE bojenju

A

acidofilno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Što znaš o retikulinskim vlaknima

A

oni se ne boje HE bojanjem ,engo posebnim argirofilnim bojama sa srebrnim solima

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Di nalazimo retikulinska vlakna

A

endoneurij, glatko mišićno tkivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
44
Q

Što znaš o elastičnim vlaknim

A

vlakna koja sadrže elastin, sposobnost rastezanja, fleksibilnost tj elastičnos, postoje 3 faze elastičnih vlakana - oksitalanska, elauninska i elastična vlakna, izgledaju kao cijevčice koje su zavinute na vrhu i imaju lumen

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
45
Q

Di dolaze elastična vlakna

A

ligsment, elastična hrskavica, plućima, koža

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
46
Q

Opiši faze elasitčnih vlakana

A

Oksitalanska, sastoji se od snopova mikrovlakanaca
Elauninska, elaunin polako ulazi među snopove mikrovlakanaca
elastična vlakna, elastin prevladava

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
47
Q

Koje su vrte vezivnog tkiva

A

dijeli se na tkivo u užem smislu i širem smislu, u užem smislu postoje rahlo i gusto vezivno tkivo, a u širem tj posebna svojstva je retikularno tkivo, elastično tkivo, sluzavo tkkivo i masno tkivo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
48
Q

Kako se dijeli vezivno tkivo s posebnim svojstvima

A

elastično, retikulinsko, masno i sluzavo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
49
Q

Gdje nalazimo retikulinsko vezivno tkivo

A

u limfatičnim organima i koštanoj srži

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
50
Q

Kakvo je to rahlo vezivno tkivo

A

rahlo vezivno tkivo je ono koje ima puno stanica i osnovne tvati ali malo vlakana, VEĆA POTPORA, MANJA POKRETLJIVOST

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
51
Q

Di nalazimo rahlo vezivno tkivo

A

nalazimo ih kao potpora epitelnim tkivima, obavija limfne i krvne žile, vezivno tkivo sluznice crijevastih organa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
52
Q

Kakvo je to gusto vezivno tkivo

A

tkivo s manje stanica i osnovne tvari, ali više vlaknatih elemenata, manja potpora veća pokretljivost
dijelimo ga na formirano i neformirano

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
53
Q

Kakvo je to formirano, a kakvo neformirano gusto vezivno tkivo

A

formirano je kada su snopovi kolgena paralelno posloženi, tetive i aponeurote
neformirano - poredano u snopove nepravilno, dermis kože, ovojnice organa

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
54
Q

Od čega se sastoji serozne ovojnice

A

od mezotela i gustog vezivnog tkiva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
55
Q

Primjer elastičnog tkiva i koje su njegove karakteristike

A

ligament nuchae, boji se žuto te se sastoji od elastičnih vlakana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

Koje stanice su dominantne u vezivnom tkivu

A

fibroblasti i makrofazi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
56
Q

Kaj su to mezenhimske stanice

A

stanice koje zajedno čine mrežu iz kojih se diferenciraju ostale stanicce, vretenastog oblika sa ovalnom jezgrom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
57
Q

Kaj ssu to mastociti

A

okrugle ovalne stanice koje su ispunjene metakromatskim zrncima te su obojena ljubičasto, a citoplazma je obojena bazofilno tiluidnil blue bojenjem, njihova je uloga imunološka zaštita tijela

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
58
Q

Kako se dijele mastociti

A

na mastocite vezivnog tkiva koji sadrže heparin i na mastocite masnog tkiva koji sadrže hondrotin slufat

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
59
Q

Kakve stanice su mastociti

A

metakromatske stanice tj stanice koje se boje obrunto od osnovne boje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
60
Q

Na što se dijele masne stanice

A

na bijele masne stanice tj uniokularne i na smeđe masne stanice tj multiokularne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
61
Q

Što je to bijela masna stanica

A

velika okrugla stanica koja sadrži jednu masnu kapljicu , sa jezgrom potisnutom uz rub stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
62
Q

Koja stanicaje glavno spremište energije

A

bijela masna stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
63
Q

Koja je uloga heparina i gdje ga nalazimo

A

uloga heparina je spriječabanje zgrušavanja krvi i njega nalazimo kod mastocita vezivnog tkiva

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
64
Q

Kakve su to smeđe masne stanice

A

stanice koje su miltiokularne, dakle sadrže nekoliko masnih kapljica , jezgra je okrugla i smiještena u sredini nepravilne stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
65
Q

Koja je uloga smeđih masnih stanica

A

oslobađa toplinu, rašireno u hibernatora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
66
Q

Kakve stanice su makrofazi

A

stanice fagocitozne sposobnosti, jezga im je bubrežasta

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
67
Q

na što se dijele stanice vezinog tkiva

A

dijele se na stanice koje ostaju na mjestu nastanka u vezivnom tkivu kao fibroblasti i fibrociti, makrofazi, masne stanice, mastociti
te promijenjive to su plazma stanice i pigmentne stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
68
Q

Kakve su to pigmentne stanice

A

stanice zvjezdolikog oblika ovlane jetgre čija je citolazma ispunjena melaninom, Nalaze se u koži, šarenici i žilnici oka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
69
Q

Što je krv

A

poseban oblik telućeg vezivnog tkiva koje se nalazi unutar krvožilnog sustava i ima ulogu prenošenja tvari i odvoda tvsri od svakog ogranka tijela do srca i obratno

70
Q

Što čini krv

A

krvne stanice i krvna plazma

71
Q

Što je krvna plazma

A

tekućina koja se dobi centrifugiranjem krvi, većinom je sastavljena od vode i otopljenih soli i bjelanjčevina, a uz to postoji i krvni serum koji je isti kao krvna plazma ali ne sadrži bjelančevinu fibrinogen

72
Q

KOja je razlika krvne plazme i krvnog seruma

A

razlika je ta da krvni serum ne sadrži bjelančevinu fibrinogen

73
Q

Koji su stanični elementi krvi

A

crvena krvna zrnca ili eritrociti, leukociti i trombociti

74
Q

Što znaš o eritrocitima ili crvenim krvnim zrncima

A

to su zrnca koja čine krv, kod večine sisavaca su okrugle i nemaju jezgru, zato se zovu CKS, a kod deva je ovalno isto bez jezgre, no kod pritca su jedino prave stanice jer sadrže jezgru, boje se crveno . mei - grunwald giems bojenje (mgg)

75
Q

Koji je sastav eritrocita

A

sastoje se od membrane i strome koja je ispunjena hemoglobinom koji daje crvenu boju

76
Q

Kako je moguća izmjena plinova u krvi

A

hemoglobin se može vezati s kisiom ili co2 i time stvara oksihemoglobini ili karboinohemoglobin + trovanje monoksidom - karboksihemoglobin i manjak je kisika u krvi

77
Q

Što su to leukociti

A

to su bijela krvna zrnca koja nisu stalno u krvi, neko kad je tijelu potreba obrana od vanjskih mikroorganizama

78
Q

Kako se dijele leukociti

A

dijele se s obzirom na segmentiranost jezgre i granuliranost stanice –> segmentirani i nesegmentirani te granulociti i agranulociti

79
Q

kako se dijele granulociti i agranulociti

A

Granulociti se dijelena neutrofile, bazofile i eozinofile, a agranulociti na monocite i limfocite

80
Q

kakvi su to neutrofili

A

leukociti čija je primarna uloga fagocitoza – najbrojniji leukociti, puno ime neutrofilni granulirani leukociti

81
Q

Kakva je jezgra kod neutrofila

A

segmentirana 2 do 5 segmenta

82
Q

Što su to bazofili

A

ima ih najmanje, specifična zrnca se boje bazofilno te u sebi sadrže histamin i heparin, dakle uloga im je spriječavanje zgrušavanja krvi i omogućavanje protoka krvi

83
Q

Kaj sadrže bazofili v zrncima?

A

histamin i heparin

84
Q

Kakva je jezgra bafozila

A

segmentirana - 2 do 3

85
Q

Što su to eozinofili

A

eozinofilni granulirani leukociti, u sredini sadrže kristalnu jezgru podijeljenu na 2 segmenta, acidofilno obojena zrnca, alergijske reakcije

86
Q

Kako su segmentirane jezgre kod granulocita

A

kod eozinofila 2, kod bazofila 2 do 3 i kod neutrofila 3 do 5

87
Q

koji su to agranulociti

A

limfociti - okrugle stanice s velikom jezgorm
monociti - fagocitna sposobnos, nakon što prođu kroz kapilarnu stjenku postanu makrofazi

88
Q

Što su to trombociti

A

krvne pločice - nemaju jezgru, bazofilni su tj centar je bazofilan i sastoji se od svijetlo plavog ruba, sudjeluju u procesu zgrušavanja

89
Q

Koji leukociti su najveći

A

monociti

90
Q

Koji je najvažniji krvotvorni organ i kako se zove proces stvaranja krvi

A

najvažniji je koštana srž, proces se zove hematopoeza

91
Q

Što je potporno tkivo

A

tip čvrstog vezivnog tkiva, hrskavica i kost

92
Q

Što je to hrskavca

A

Poseban oblik vezivnog tkiva sa čvrstom međusraničnom tvari

93
Q

Od čega je građena hrskavica

A

od hondrocita tj staničnih elemenata i međustanične tvari koja se sastoji od osnovne tvari i vlakana

94
Q

Što su hondrociti

A

to su stanice hrskavice koje se nalaze u lakunama te izlučuju međustaničnu tvar, svaki hondrocit je okružen teritorijem i interterirotijem tj međustaničnom tvari

95
Q

Čime je okružena hrskavica

A

gustim vezivnim tkivom - perihondrijem

96
Q

kako se naziva nastanak hrskavice i od čega nastaje

A

hondrogeneza i nastaje od mezenhima

97
Q

Kako raste hrskavica

A

Apozicijski i intersticijski

98
Q

Kakav je to apozicijski način rasta u hrskavici

A

diferencijacija stanica perihondrija u hondrocite

99
Q

kakav je to intersiticjski razvoj hrskavice

A

dioba hondrocita mitozom

100
Q

Koje su vrste hrskavičnog tkiva

A

hijalna, fibrozna i elastična hrskavica

101
Q

Kakva je to hilajna hrskavica

A

najrasprostranjenija hrskavica, nalazimo ju u embrionalnom rastu, rebrene hrskavice, nosna hrskavica, prsna kost, grkljan, dušnik… sastoji se od kolagena tipa 2

102
Q

Koja je građa hijalne hrskavice

A

hondorciti uz površinu su ovalni i položeni uz, a hondrociti u sredini su ovalni i ravnomjernije rasporešeni + sadrži keratohijalin

103
Q

Kakva je to elastična hrskavica

A

hrskavica s elatičnim vlaknima tj gustom mrežom isto ju gradi kolagen 2
- nalazimo ju u uški, eutahijevoj cijeli i epiglotisu

104
Q

Kakva je staničasta hrskavica

A

hrkavica koja je oblik elastične, nalazimo ju u uški miša i štakora

105
Q

Kakva je to fibrozna hrskavica

A

vezivna, hondorciti su ravnomjerno raspoređeni i okrugki, građena je od kolagena 1
- nalazimo juna intervertebralnim diskovima, spoju tetiva i ligamenata s kostima te patela

106
Q

Što je kost

A

jedno od najtvrđih tkiva u organizmu te je to specijalizirano vezivno tkivo koje ima ovapnjelu međustaničnu tvar

107
Q

Koje stanice postoje u kosti

A

2 - osteoblasti, osteoklasti i osteociti

108
Q

Što je osteoblast

A

stanice kosti koje izlučuju međustaničnu tvar i kad se potpuno obaciju njom postaje ostocit

109
Q

Što je osteocit

A

stanice potpuno okružene koštanom masom te se nalaze u lakunama, imaju brojne dugače izdanke koji se prolaze kroz koštane kanaliče koji prolaze kroz lamele

110
Q

Kada su aktivni hondroblasti

A

za vrijeme rasta i razvoja

111
Q

Što su osteoklasti

A

oblik makrofaga koji nastaje od monocita iz krvi, izlučuje tvari za izgradnju koštanog matriksa

112
Q

Koja je građa kosti

A

periost i endost

113
Q

Što je periost

A

vanjski sloj kosti koji se sastoji od 2 sloja, prvi je sloj kolagena i fibrocita, a drugi od osteobrogenitornih stanica

114
Q

Koje su vrste koštanog tkiva

A

primarno ili nezrelo i sekundarno ili zrelo

115
Q

Kakvo je to primarno koštano tkivo

A

Primarno koštano tkivo je tkivo koje je privremeno i kasnije se razvija u sekundarno, puno je nepravilno mještenih osteocita,

116
Q

di nalazimo primarno koštano tkivo

A

u embrionalnom razvoju i nakon prijeloma kosti

117
Q

Kakvo je to sekundarno koštano tkivo

A

tkivo koje se sastoji od dva dijela, spužvasto i kompaktno, spužvasto je u epifizama, a kompaktno u dijafizi - šupljine su ispunjene koštanom srži

118
Q

Kakva je to kompaktna kost

A

kost koja se nalazi u dijafizi i primarno je izgrađena od koštanih lamela tj čine ih osteoni

119
Q

Što su osteoni

A

Haversov kanal, koncentrično položene lamele oko kanala, koji sadrži krvne žile, živce i rahlo vezivno tkivo, između lamela se nalaze lakune sa soteocitima

120
Q

Što podurpeuje osteon

A

Haversov kanal podurpuje Volkmanov kanal

121
Q

Što je osifikacija

A

proces okoštavanja , 2 procesa direktno i indirektno

122
Q

Drugi naziv za direktno okoštavanje

A

intramembransko:

123
Q

Kakvo je to direktno okoštavanje

A

mezenhimske stanice diferenciraju osteoblaste koji stvaraju međustaničnu tvar (osnovna tvar i kolagena vlakna) i kada se potpuno oblože mođustaničnom tvari, postanu osteociti

124
Q

Drugi naziv za indriektno okoštavanje

A

enhondralno

125
Q

Kakvo je to enhondralno koštavanj

A

hrskavični model okružen perihondrijem
1. iz njega se razvija koštani ovratnik, spriječava difuziju hranjivih tvari i hrskavični matriks i hondrociti počinju propadati
2. unutar periosta diferencirjau se osteoklasti koji su nastali od monocita iz krvi, izdubljuju rupu u koštanom ovratniku korz koji ulaze krvne žile, osteoklasti i osteoprogenitorne stanice
3. osteoklasti rasčiščavaju ovapnjeni hrskavični matriks, na mjestu kojeg osteoblasti sintetiziraju kost –> primarno koštano tkivo –> sekkundarno

126
Q

Koje su zone hrskavice u osifikaciji

A
  1. zona mirovanja
  2. zona umnožavanja
  3. zona hipertrofične hrskavice
  4. zona ovapnjivanja hrskavice
  5. zona okoštavanja
127
Q

Kakvo je to mišićno tkivo

A

tkivo koje se sastoji od visokodiferenciranih stanica koje imaju sposobnost kontrakcije
- 3 vrste: srčano poprečnoprugasto, skeletno poprečno prugasto i glatko mišićno

128
Q

Kakvo je to glatko mišićno tkivo

A

nije poprečno prugasto, osnovna tvar je VRETENASTA mišićna stanica, kontrakcija je slaba i bez volje, oko organa

129
Q

KOji se miofilamenti nalaze u mišićnim stanicama

A

aktinski miozinski i intermedijalni

130
Q

Skeletno mišićno tkivo je kakvo

A

poprečno pruasto osnovna jedinica u mišićna vlakan s mnogo jezgra, pod utjecajem volje i jaka kontrakcija

130
Q

Kako nastaje skeletno mišićno tkivo

A

stapanjem mioblasta

131
Q

Dijelovi mišićnog tkiva

A

sarkolema - membrana, sarkomera jedinica vlakanaca koji sadrži aktinski i mipzinski filament, sarkoplazma, sarkoplazmatski retikulum

132
Q

Što čini sarkomera

A

z - pruge

133
Q

Građaa i ovojnice mišićnih tkiva

A

miofilament u miofiberu, koji čini mišićno vlano koji su stopljeni u snopove koji čine mišić, epimizij, perimizij, endomizij

134
Q

Zašto je bitan sarkoplazmatski retikulum

A

bitan je zato što čine mrežu koja sudjeluje u prijenosu impulsa za kontrakciju

135
Q

Opiši malo prijenos impulsa

A

motorička ploča tj ogranci živaca se nalaze na mišiću, mejsto između dvije cisterne nastjae invaginacija sarkoleme t tubuli, acetilkolin,signal se širi t tubulom kaj potiče oslobačanje Ca koji započinje ciklus kontrakcije

136
Q

Ksko se dijele mišićna vlakna

A

na crvena bijela i intermedijalna - bijela se brže umaraju, a crvena su za dugotrajnu kontrakciju

137
Q

Kakvo je srčano mišićno tkivo

A

poprečno prugasto bez utjecaja volje,izdužene stanice sa jednom ili dve obojene jezgre - stanice sačinjavaju 3 spoja - zona adherens, dezmosomi i tijesni spoj

138
Q

Kaj je zonula adherens, kaj dezmosom, a kaj tijesni spoj

A

proteinski spoj koji povezuje stanice, dezmosomi široki međustanični spoj koji omogućuje protok hranjivih tvari u epitel, nalazi se u stratum spinozum, i tijesni spoj je spoj koji čini nepropusnu barijeru

139
Q

Što su dijade a što trijade

A

dijade se javljaju kod srčanog tkiva, pored jedne cisterne kada je sama nastaje invaginacija sarkoleme, trijade su 2 cisterne i t tubula

140
Q

Koja je uloga međustaničnih spojeva kod srčanog tkiva

A

nesmetan ritmički rad srca

141
Q

Kakvo je to živčano tkivo

A

Tkivo čija je uloga primanje i prenošenje podražaja, raspoređeno po cijelom tijelu, gradi živčsni sustav koji se sastoji od CNS i PNS

142
Q

Što je u CNS, a što u PNS

A

CNS - veliki, mali mozak i kralježnična moždina

143
Q

od čeg je građeno živčano tkivo

A

od živčanih stanica, mijeliziranih i nemijeliziranih živčanih vlakana i neuroglija tj stanica bez aksona

144
Q

Što je živčana stanica

A

osnovna truktura, neuron, sastoji se od aksona dendria i perikariona

145
Q

Koji neuroni tj živčane stanice postoje

A

unipolarne, peusounipolarne, bipolarne i multipolarne

146
Q

gdje se nalaze unipolarne i bipolarne stanice

A

mrežnica

147
Q

Gdje se nalaze pseudounipolarne stanice

A

kranijalni i spinalni gangliji

148
Q

Kakav je perikarion

A

tijelo živčane stanice, koji sadrži eukromatsku veliku jezgru oko koje je smješten Goglijev kompleks - neurofilamenti i neurotubuli

149
Q

Što se nalazi u perikarionu

A

Nisslova tjelešca koja se vide posebnim bojanjem - brojni u motoričkim neuronima

150
Q

Kako se nazivaju završni izdanci aksona

A

telodendriti

151
Q

Što su živčana vlakna

A

akson je dobio ovojnicu, postoji bijelo i sivo živčano vlakno

152
Q

kakvo je to bijelo živčano vlakno

A

mijelizirano, akson se udubio u citoplazmu Schwannove stanice

153
Q

Što je reinerovo suženje i gdje ga nalazimo

A

u bijelom živčanom tkivu, između dvije shgwannove stanice na kojima nema mijelina pa je akson obacijen samo citoplazmom

154
Q

Za što služi mijelinska ovojnica

A

sluzži kao izolator za brže slanje impulsa, deblja ovojnica, brže slanje

155
Q

Kakvo je to sivo živčano tkivo

A

tkivo gdje se u citoplazmu utisnu više aksona pa nema ovojnice - nemijelizirani

156
Q

Što stvara mijelinsku ovojnicu CNSa

A

oligodendroglije

157
Q

Što stvara ovojnicu PNSa

A

Schwannove stanice

158
Q

Što je sinapsa

A

dodirno mjesto aksona s dendritima, povezani neuroni

159
Q

Što su neuroglije ili glija stanice

A

vezivno tkivo živčanog tkiva , ne boji se HE preparatom nego impregnacijom srebrenim solima

160
Q

Koje stanice su glija stanice

A

astrociti, ependimske stanice i oligodendroglija

161
Q

Što su ependimske stanice

A

kubične ili visokoprizmatične stanice koje oblažu šupljinu kralježnične moždine i mozga

162
Q

U kojem sustavu je ependimska stanica

A

CNS

163
Q

Što su astrociti

A

zvjezdolike stanice s velikom okruglom jezgom, dijele se na kratkokrake i dugokrake

164
Q

Na što se dijele astrociti i di se nalaze

A

na kratkokrake u sivoj supstanci cns i dugokrake u bijeloj supsranci

165
Q

Što su makroglije

A

imaju ulogu makrofaga, fagocitoza

166
Q

Što je ganglij

A

skupina živčanih stanica koje nemaju akson u PNS

167
Q

Što je živac

A

puno mijeliziranih aksona udruženih u snopove koji formiraju periferne živce

168
Q

Što obavija živac

A

sastoji se od tri sloja:
endoneurij koji obavija svako živčano vlakno
perineurij - obavija snopove
epineurij - obavija živac

169
Q

KOja je uloga strocita

A

ograncima se prijanjaju na kapilarne mreže

170
Q

Razlika hondrocita i hondroblasta

A

hondroblasti stvaraju izvanstaničnu tvar tj perihondrij, a hondrociti međustaničnu tvar –>hondrociti se diferenciraju iz hondroblasta. Hondroblasti su mlade i aktivne stanice koje se nalaze u perihondriju, što je membrana koja okružuje hrskavicu. Kada hondroblasti prolaze kroz proces diferencijacije, postaju manje aktivni i zreli, a tada se nazivaju hondrociti.

171
Q

Što izlučuju osteoblasti

A

osnovnu tvar

172
Q

Koja je ukoga isteoklasta

A

resorpcija i pregradnja kostanog tkiva