Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

veterina > hista kolokvij 1 Vo.2 > Flashcards

hista kolokvij 1 Vo.2 Flashcards

1
Q

Koja je prva faza propravljanja tkiva za proučavanje mikroskopom

A

uzimanje uzorka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako se uzima uzorak za histološki preparat

A

vrlo oštrim priborom, da se tkivo što manje uništi i najčešće se materijal uzima od usmrćenih, svježe uginulih životinja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji je drugi korak u izradi preparata

A

fiksacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Zašto je potrebna fiksacija

A

da se izbjegne razgrađivanje tkiva enzimima ili bakterijama i sačuva njegov fizički ustroj i molekularni sastav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako se provodi fiksacija

A

Tijelo se obično uroni u otopinu tvari koje stabilizira ili križno povezuje tkivne bjelančeviine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koji su neki fiksativi?

A

formaldehid ili formalin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koji je 3. korak izrade HE preparata?

A

uklanjanje vode unošenjem fiksiranog tkiva u sve koncentracije otopine etanola
-prosvjetljivanje - etanol se zamjeni otapalom za sredstvo za uklapanje, najčešće
ksilolom, a za vrijeme prožimanja otapalom tkivo obično postaje prozirno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što slijedi nakon dehidracije i što je?

A

uklanjanje ili impregnacija, može se zarezati tek nakon uklapanja u neko čvrsto sredstvo - parafin i čvrste smole

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Za dehidraciju - kod uklapanja u parafin koje otapalo zamijenjuje etanol

A

ksilol

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje je posljednja metoda izrade HE preparata

A

boanje i stavljanje stakalca i sredstva za pričvršćivanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koja je najčešće primjenjiva metoda bojanja u histologiji

A

Hematoksilin - eozin
Hematoksilin je bazična boja koja daje plavo - ljubičasto obojenje kiselim komponentama, dok eozin kisela boja koja daje crveno - ružičasto obojenje bazičnim komponentama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koje bojanje se koristi za razlikovanje kolagena od mišićnog tkiva

A

Mallory trikrom bojenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Čemu služi bojanje perjodnom kiselinom i Schiffov - im reagensom (PAS)

A

PAS - pozitivne stanice su glikogen, neutralni mucin, glikolipid, bazalne membrane, hijalin, koloid štitne žlijezde, kolagen pogotovo tipa 3 –> navedene supstance se oboje u različitim nijansama ljubičasto crvene boje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što i u koju boju boji Mallory trikrom bojenje

A

Jezgre i mišićno tkivo boje se u crveno, a kolagen u plavo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koji je rezltat bojenja po Nisslu

A

rezultat bojenja su ljubičasto plavo obojena Nisslova tjelešca u citoplazmi perikariona neurona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Za što se koristi bojanje po Nisslu

A

za identificiranje strukture neurona i njihovo razlikovanje od glija stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Modificirana metoda prema prof. dr. sc. Zvonimiru Kozariću

A

Koristi se za prikaz procesa okoštavanja, metodom se kost boji u narančasto, hijalna hrskavica plavo, a eritrociti crveno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Verhoeff - Van Giesson bojanje za što se koristi

A

Za detekciju elastičnih vlakana koja boji u tamno plavu do crnu boju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako Verhoeff - Van Gieson bojenje

A

kolagen oboji crveno, a mišićno tkivo žuto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Za što služi aldehid - fuksin

A

Boji elastična vlakna u plavo ljubičasto, služi za razlikovanje elastičnih od kolagenih vlakana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Za što služi Toludine Blue

A

boji nukleinske kiseline u plavo, a mucine i hrskavicu u ljubičasto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Za što služi Toludine Blue bojanje

A

Za identifikaciju mastocita, mucina i hrskavice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Kakvo je to bojanje retikulinskih vlakana

A

Metoda kojom se impregniranjem solima srebra retikulinska vlakna boje u crno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kakva su retikulinska vlakna

A

argirofilna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Wright Giemsa bojenje i May-Grunwald-Giemsa (Po Pappenheim-u)

A

Koristi se za bojenje razmaza krvi i koštane srži

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Koja su bojenja za masti

A

Oil red O boji masne kapljice u citolpazmi stanice crveno, a sudan black boji masne kapljice u citoplazmi stanice crno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koja je građa stanične membrane

A

troslojna lipoproteinska ovojnica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Od čega se sastoji stanična membrana

A

dva sloja proteina koji su odvojeni slojem lipida

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Koji su proteini stanične membrane

A

integralni (izravno ugrađeni u lipidni dvosloj samo dijelom)
površinski ili periferni (nalaze se na površini membrane i slabo su vezani za nju)
transmembranski (poptuno prolaze kroz membranu)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Što je površinski omotač vanjske stanične membrane

A

glikokalis

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Što je glikokalis

A

glikoproteinski ili polisaharidski omotač vanjske stanične membrane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Koja je uloga glikokalisa

A

ima ulogu difuzije barijere i stvaranje selektivne mikrookoline stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Što je endocitoza

A

proces koji uključuje unos otopljenih i krutih tvari
fagocitoza - krute tvari
pinocitoza - otopljene tvari

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Što je egzocitoza

A

skupni naziv za niz procesa kojima se iz stanice izbacuju različite tvari - žlijezdane stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Što je pinocitoza

A

u stanicu se unose tvari otopljene u međustaničnu tekućinu

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Što je fagocitoza

A

proces unošenja krutih čestica iz izvanstaničnog prostora u stanici

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Što su mitohondriji

A

Polimorfni organi koji mogu biti krugli, ovalni ili nitasti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Koja je građa mitohondrija

A

okruženi su dvostrukom membranom (lipoproteinske ovojnice) - vanjska i unutarnja
- između membrana - među membranski prostor
- unutrašnjost - ispunjena zrnatim matriksom
kriste mitohondrija - nabori unutrašnje membrane

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Koje vrste mitohondrija postoje

A

mitohondrij krista, tubulus, saklus i prizma
1) krista- odnosi se na mitohondrije s visoko razvijenim kristama, služe za povećanje površine za proizvodnju energije
2) tubulus - odnosi se na mitohondrije s tubularnom morfologijom, membrane su izdužene u obliku crijevi
3) saklus - odnosi se na mitohondrije s izduženim vrećastim oblikom
4) prizma - odnosi s na mitohondrije s prizmatičnim oblikom, membrane izdužene u obliku prizme

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Koja je uloga mitohondrija

A

sintetizira ATP i proizvodnja energije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

Što su ribosomi

A

male, elektronski guste čestice od različitih ribosomskih proteina (ribonukleoproteina) rRNK

42
Q

Koja je uloga ribosoma

A

sinteza proteina

43
Q

Koje vrte endoplazmatkse mrežice postoje

A

hrapava i glatka

44
Q

Koja je razlika hrapave i glatke endoplazmatske mrežice

A

hrapava - sustav paralelnih tubula ili cisterni na kojima se nalaze vezani ribosomi
glatka - sustav međusobno povezanih membrana cjevasta izgleda, povezan sa HER, ali nema ribosome kao HER

45
Q

Koja je ukoga hrapave, a koja glatke ER

A

uloga HER je sinteza ekskretosnih proteina, a uloga GER je sinteza steroida

46
Q

Što je goglijev kompleks

A

sastoji se od niza membranom ograničenih staničnih prostora koji su funkcionalno smješteni između ER- a i plazmaleme

47
Q

Koja je građa goglijevog kompleksa

A

niz od 3 do 12 plosnatih cisterni (saccules)

48
Q

Koja je uloga goglijevog kompleksa

A

prihvaća sintetizirane proteine i dorađuje ih, obrađuje i prerađuje, dovodi do završnog proizvoda i šelje po stanici i izvan nje

49
Q

Što su lizosomi

A

membranom okruženi stanični organeli koji sadrže veliki broj hidrolitičkih enzima - unutarstanična razgranja tvari

50
Q

Koji lizosomi postoje i objasni

A

primarni - vrlo male okrugle strukture, okruženi 6nm debelom lipoproteinskom ovojnicom i ispunjeni zrnatim sadržajem
sekundarni - okrugle ili ovalne tvorbe vrlo heterogena sadržaja

51
Q

Što spada u sekundarne lizosome

A

autofagosomi, rezidualna tjelešca, zrnca lipofuscina…

52
Q

Koja je građa lizosoma

A

okrugle ili ovalne organele

53
Q

Što je citoskelet i od čega se sastoji

A

mreža proteinskih vlakana koja se nalazi unutar stanice i pruža oblik, strukturu i mehaničku potporu
mikrotubuli, centru+ioli, aktinski i intermedijarni filamenti

54
Q

Što su mikrotubuli?

A

ravni ili blago savinuti cilindrični organeli, prisutni u gotovo svim stanicama, sastavi su dio složenih staničnih organela – centrioli, trepeteljke bičevi

55
Q

Koja je građa i uloga mikrotubula

A

građa - mogu doći pjedinačno, u nakupinama ili u obliku parova ili tripleta
uloga - važni u diobi stanica i održavanju oblika stanica čineći stanični citoskelet

56
Q

Što su centrioli

A

cilindrične strukture, sastavljeni od 9 tripleta mikrotubula

57
Q

Što su aktinski filamenti i koja im je uloga

A

mikrofilamenti koji u mišiću dolaze kao tanke niti, a uloga im je da omogućuju kontrakciju mišićne stanice

58
Q

Što je kromatin

A

On čini genetičku osnovu stanice i mijenja se u pojedinim fazama aktivnosti stanice

59
Q

U kojim oblicima dolazi kromatin

A

heterokromatin - sastoji se od kromatinskih zrnaca i mrežolika je izgleda te tvori nekativni dio kromatinskog materijala
eukromatin . čini svjetliji mrežoliki dio jezgre

60
Q

Što je jezgrica i koji je drugi naziv za nju

A

nukleolus, unutarjezgrena struktura koja se sastoji od proteina RNK , a primarna joj je uloga sinteza ribosoma

61
Q

Što je jezgra i koji je drugi naziv za nju

A

nucleus, dio stanice koji sadrži genetičke informacije koje određuju mirfolloško i funkcionalno ustrojstvo stanice

62
Q

Koje osnovne vrste tkiva postoje

A

vezvino, živčano, mišićno i epitelno

63
Q

Što gradi epitelno tkivo

A

grade ga gusto zbijene mnogokutne stanice s vrlo malo međustanične tvari

64
Q

Što je ispod epitelnih stanica, tj na čemu leže epitelne stanice

A

na bazalnoj membrani

65
Q

Što je epitelno tkivo

A

tkivo koje pokriva površinu tijela i unutarnje organe te ima važnu ulogu zaštiti i održavanju funkcija tih organa

66
Q

Što se nalazi ispod epitela

A

vezivno tkivo - s krvnim žilama putem kojeg se osmozom epitel prehranjuje - može biti slabo vaskularizirano ili čak ne uopće, osim u unutarnjem uhu - stria vascularis

67
Q

Što su papile i kako nastaju

A

to su tvorbe koje nastaju na mjestima gdje je debelo epitelno tkivo - vezivno tkivo s krvnim žilama duboko se uvlači između stanica epitela

68
Q

Od čega nastaje epitelno tkivo

A

Od 3 zametna listića

69
Q

Podloga na kojoj leže epitelne stanice

A

bazalna membrana ili bazalna lamina

70
Q

Što je bazalna lamina

A

Jedan od sastojaka bazalne membrane, dok je bazalna membrana širi pojam koji se odnosi na cijeli sloj ispod epitela
- vidi se elektronskim mikroskopom
- sloj je izvanstanične tvari na bazalnoj plohi epitelnih stanica koje
izlučuju epitelne, masne, mišićne i Schwanove stanice

71
Q

Od čega se sastoji bazalna lamina

A

od središnjeg dijela tankih vlakanaca, lamina densa (s jedne ili obje strane može imati svijetliji sloj - lamina rara ili lamina lucida)
- građena je od molekula K4 (kolagena IV), glikoproteina lamina i proteoglikana, a uz vezivno tlivo je bezana sidrenim vlakancima od kolagena tipa 6

72
Q

Kako nastaje bazalna membrana i kako se može vidjeti

A

može se vidjeti svijetlosnim mikroskopom i nastaje spajanjem 2 bazalnih lamina ili bazalne lamine i lamine reticularis

73
Q

Koji su međustanični spojevi

A

1) apikalni (mikrovili, stereocilije, cilije i flageli)
2) lateralni ( zonula occludens, zonula adherens, macula adherens ili dezmosom, tijesni spij ili neksus)
3) bazalni (bazalni labirint, hemidezmosom)

74
Q

Koji su apikalni međustanični spojevi

A

mikrovili, stereocilije, cilije i flageli

75
Q

Što se veže uz staničnu membranu aktinske filamente

A

Vežu se proteini miozin I i klamodulin

76
Q

Koji protein usnopljuje aktinske filamente

A

vilin

77
Q

Što su mikrovili

A

prstoliki izdanci citoplazme na površini većine stanica

78
Q

Što su stereocilije

A

dugački, razgranati izdanci površina nekih stanica (epididymisa i sjemenovoda)

79
Q

Koji izdanci su nepokretni

A

stereocilije

80
Q

Gdje se nalaze cilije/trepetiljke i flageli/bičevi

A

na epitelnim stanicama dišnog sustava ili epitela jajovoda

81
Q

Koja je funkcija cilija i flagela

A

pokretanje tekućine ili sluzi preko površine stanica

82
Q

Tko posjeduje bič

A

samo spermij

83
Q

Koja je osnovna struktura trepetiljka i bičeva

A

aksonema - od mikrotubula i njima pridruženih proteina (mikrotubuli su smješteni u 9 + 2 rasporedu)

84
Q

Koji su prvi međustanični spojevi

A

lateralni

85
Q

Što su lateralni međustanični spojevi

A

specijalizirana područja stanične membrane putem kojih se stanice povezuju i međusobno komuniciraju, povezuju stanice svih vrsta tkiva

86
Q

Kako se prema funkciji dijele lateralni međustanični spojevi

A

pričvrsni spojevi (zonula adherens, dezmosom, hemidezmosom), nepropusni (čvrsti spojevi) i komunikacijski spojevi (tijesni sp/neksus)

87
Q

Koji je to čvrsti spoj i koji je drugi naziv

A

zonula occludens - spoj u obliku vrpce ili pojasa koji obavija cijelu stanicu, prvi u slijedu međustaničnih spojeva

88
Q

Koji proteini grade spoj zonula occludens

A

klaudin i okludin

89
Q

KOji je to prijanjajući pojas i koji je drugi naziv

A

Zonula adherens, leži neposredno ispod zonula occludens, susjedne stan membrane su udaljene 15 - 20 nm

90
Q

Čime je ispunjenmeđustanični prostor zonule adherens

A

izvanstaničnim dijelovima molekula transmembranskih proteina kadherina

91
Q

Što je macula adherens i koji je drugi naziv

A

Dezmosom, raspoređeni po postraničnim membranama stanica, složene ovalne tvorbe koje se kao zadebljanja stan. membrana mogu vidjeti svjetlosnim mikroskopom

92
Q

Koji sve proteini čine dezmosom

A

dezmoplakin i plakoglobin (grade pričvršne ploče) i dezmoglein i dezmokolin koji se vežu uz dezmoplakin i plakoglobin

93
Q

Što je tijesni spoj i koji je drugi naziv

A

neksus, dopuštaju prolaz iona i malih molekula između stanica ćime omogućuju međustaničnu komunikaciju

94
Q

Koja je građa neksusa

A

6 transmembranskih proteina koneksina koji se udružuju i grade cilindar u čijem je središtu hidrofilni kanal (KONEKSON)

95
Q

Koji su bazalni međustanični spojevi

A

bazalni labirint i hemidezmosom

96
Q

Što je bazalni labirint

A

uvrnuća bazalnog dijela stanične membrane, uvrnuća dijele citoplazmu na uske prostore koji sadržavaju uzdužno postavljene mitohondrije

97
Q

Što je hemidezmosom

A

Na dodirnoj površini nekih epitelnih stanica i njihove bazalne lamine, nalikuju na polovicu dezmosoma i služe za povezivanje epitelnih stanica i bazalne lamine

98
Q

Koje su osnovne funkcije epitelnog tkiva

A

prekrivanje i oblaganje slobodnih površina, apsorpcija, sekrecija i podražljivost i kontraktibilnost

99
Q

Kako dijelimo epitel prema građi i funkciji

A

pokrovni, žlijezdani, neuroepitel i mioepitel

100
Q

Kakav je to pokrovni epitel

A

pokriva vanjsku površinu tijela i šuplje tvorbe u tijelu

101
Q

Kako se dijeli pokrovni epitel na osnovi staničnih slojeva

A

jednoslojni i mnogoslojni epitel

102
Q

Kakav jednoslojni epitel može biti na osnovi oblika stanica

A

pločasti, kubični, visokoprizmatični/cilindrični, višeredni ili pseudovišeslojni visokoprizmatični epitel i prijelazni

veterina (50 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2024 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions