Brainscape's Knowledge GenomeTM


Top Flashcards (Certified)
All Flashcards

veterina > hista kolokvij 1 Vo.2 > Flashcards

hista kolokvij 1 Vo.2 Flashcards

1
Q

Koja je prva faza propravljanja tkiva za proučavanje mikroskopom

A

uzimanje uzorka

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako se uzima uzorak za histološki preparat

A

vrlo oštrim priborom, da se tkivo što manje uništi i najčešće se materijal uzima od usmrćenih, svježe uginulih životinja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Koji je drugi korak u izradi preparata

A

fiksacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Zašto je potrebna fiksacija

A

da se izbjegne razgrađivanje tkiva enzimima ili bakterijama i sačuva njegov fizički ustroj i molekularni sastav

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako se provodi fiksacija

A

Tijelo se obično uroni u otopinu tvari koje stabilizira ili križno povezuje tkivne bjelančeviine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koji su neki fiksativi?

A

formaldehid ili formalin

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koji je 3. korak izrade HE preparata?

A

uklanjanje vode unošenjem fiksiranog tkiva u sve koncentracije otopine etanola
-prosvjetljivanje - etanol se zamjeni otapalom za sredstvo za uklapanje, najčešće
ksilolom, a za vrijeme prožimanja otapalom tkivo obično postaje prozirno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Što slijedi nakon dehidracije i što je?

A

uklanjanje ili impregnacija, može se zarezati tek nakon uklapanja u neko čvrsto sredstvo - parafin i čvrste smole

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Za dehidraciju - kod uklapanja u parafin koje otapalo zamijenjuje etanol

A

ksilol

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje je posljednja metoda izrade HE preparata

A

boanje i stavljanje stakalca i sredstva za pričvršćivanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koja je najčešće primjenjiva metoda bojanja u histologiji

A

Hematoksilin - eozin
Hematoksilin je bazična boja koja daje plavo - ljubičasto obojenje kiselim komponentama, dok eozin kisela boja koja daje crveno - ružičasto obojenje bazičnim komponentama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Koje bojanje se koristi za razlikovanje kolagena od mišićnog tkiva

A

Mallory trikrom bojenje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Čemu služi bojanje perjodnom kiselinom i Schiffov - im reagensom (PAS)

A

PAS - pozitivne stanice su glikogen, neutralni mucin, glikolipid, bazalne membrane, hijalin, koloid štitne žlijezde, kolagen pogotovo tipa 3 –> navedene supstance se oboje u različitim nijansama ljubičasto crvene boje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što i u koju boju boji Mallory trikrom bojenje

A

Jezgre i mišićno tkivo boje se u crveno, a kolagen u plavo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koji je rezltat bojenja po Nisslu

A

rezultat bojenja su ljubičasto plavo obojena Nisslova tjelešca u citoplazmi perikariona neurona

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Za što se koristi bojanje po Nisslu

A

za identificiranje strukture neurona i njihovo razlikovanje od glija stanica

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Modificirana metoda prema prof. dr. sc. Zvonimiru Kozariću

A

Koristi se za prikaz procesa okoštavanja, metodom se kost boji u narančasto, hijalna hrskavica plavo, a eritrociti crveno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Verhoeff - Van Giesson bojanje za što se koristi

A

Za detekciju elastičnih vlakana koja boji u tamno plavu do crnu boju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Kako Verhoeff - Van Gieson bojenje

A

kolagen oboji crveno, a mišićno tkivo žuto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Za što služi aldehid - fuksin

A

Boji elastična vlakna u plavo ljubičasto, služi za razlikovanje elastičnih od kolagenih vlakana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Za što služi Toludine Blue

A

boji nukleinske kiseline u plavo, a mucine i hrskavicu u ljubičasto

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Za što služi Toludine Blue bojanje

A

Za identifikaciju mastocita, mucina i hrskavice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Kakvo je to bojanje retikulinskih vlakana

A

Metoda kojom se impregniranjem solima srebra retikulinska vlakna boje u crno

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Kakva su retikulinska vlakna

A

argirofilna

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Wright Giemsa bojenje i May-Grunwald-Giemsa (Po Pappenheim-u)
Koristi se za bojenje razmaza krvi i koštane srži
26
Koja su bojenja za masti
Oil red O boji masne kapljice u citolpazmi stanice crveno, a sudan black boji masne kapljice u citoplazmi stanice crno
27
Koja je građa stanične membrane
troslojna lipoproteinska ovojnica
28
Od čega se sastoji stanična membrana
dva sloja proteina koji su odvojeni slojem lipida
29
Koji su proteini stanične membrane
integralni (izravno ugrađeni u lipidni dvosloj samo dijelom) površinski ili periferni (nalaze se na površini membrane i slabo su vezani za nju) transmembranski (poptuno prolaze kroz membranu)
30
Što je površinski omotač vanjske stanične membrane
glikokalis
31
Što je glikokalis
glikoproteinski ili polisaharidski omotač vanjske stanične membrane
32
Koja je uloga glikokalisa
ima ulogu difuzije barijere i stvaranje selektivne mikrookoline stanice
33
Što je endocitoza
proces koji uključuje unos otopljenih i krutih tvari fagocitoza - krute tvari pinocitoza - otopljene tvari
34
Što je egzocitoza
skupni naziv za niz procesa kojima se iz stanice izbacuju različite tvari - žlijezdane stanice
35
Što je pinocitoza
u stanicu se unose tvari otopljene u međustaničnu tekućinu
36
Što je fagocitoza
proces unošenja krutih čestica iz izvanstaničnog prostora u stanici
37
Što su mitohondriji
Polimorfni organi koji mogu biti krugli, ovalni ili nitasti
38
Koja je građa mitohondrija
okruženi su dvostrukom membranom (lipoproteinske ovojnice) - vanjska i unutarnja - između membrana - među membranski prostor - unutrašnjost - ispunjena zrnatim matriksom kriste mitohondrija - nabori unutrašnje membrane
39
Koje vrste mitohondrija postoje
mitohondrij krista, tubulus, saklus i prizma 1) krista- odnosi se na mitohondrije s visoko razvijenim kristama, služe za povećanje površine za proizvodnju energije 2) tubulus - odnosi se na mitohondrije s tubularnom morfologijom, membrane su izdužene u obliku crijevi 3) saklus - odnosi se na mitohondrije s izduženim vrećastim oblikom 4) prizma - odnosi s na mitohondrije s prizmatičnim oblikom, membrane izdužene u obliku prizme
40
Koja je uloga mitohondrija
sintetizira ATP i proizvodnja energije
41
Što su ribosomi
male, elektronski guste čestice od različitih ribosomskih proteina (ribonukleoproteina) rRNK
42
Koja je uloga ribosoma
sinteza proteina
43
Koje vrte endoplazmatkse mrežice postoje
hrapava i glatka
44
Koja je razlika hrapave i glatke endoplazmatske mrežice
hrapava - sustav paralelnih tubula ili cisterni na kojima se nalaze vezani ribosomi glatka - sustav međusobno povezanih membrana cjevasta izgleda, povezan sa HER, ali nema ribosome kao HER
45
Koja je ukoga hrapave, a koja glatke ER
uloga HER je sinteza ekskretosnih proteina, a uloga GER je sinteza steroida
46
Što je goglijev kompleks
sastoji se od niza membranom ograničenih staničnih prostora koji su funkcionalno smješteni između ER- a i plazmaleme
47
Koja je građa goglijevog kompleksa
niz od 3 do 12 plosnatih cisterni (saccules)
48
Koja je uloga goglijevog kompleksa
prihvaća sintetizirane proteine i dorađuje ih, obrađuje i prerađuje, dovodi do završnog proizvoda i šelje po stanici i izvan nje
49
Što su lizosomi
membranom okruženi stanični organeli koji sadrže veliki broj hidrolitičkih enzima - unutarstanična razgranja tvari
50
Koji lizosomi postoje i objasni
primarni - vrlo male okrugle strukture, okruženi 6nm debelom lipoproteinskom ovojnicom i ispunjeni zrnatim sadržajem sekundarni - okrugle ili ovalne tvorbe vrlo heterogena sadržaja
51
Što spada u sekundarne lizosome
autofagosomi, rezidualna tjelešca, zrnca lipofuscina...
52
Koja je građa lizosoma
okrugle ili ovalne organele
53
Što je citoskelet i od čega se sastoji
mreža proteinskih vlakana koja se nalazi unutar stanice i pruža oblik, strukturu i mehaničku potporu mikrotubuli, centru+ioli, aktinski i intermedijarni filamenti
54
Što su mikrotubuli?
ravni ili blago savinuti cilindrični organeli, prisutni u gotovo svim stanicama, sastavi su dio složenih staničnih organela -- centrioli, trepeteljke bičevi
55
Koja je građa i uloga mikrotubula
građa - mogu doći pjedinačno, u nakupinama ili u obliku parova ili tripleta uloga - važni u diobi stanica i održavanju oblika stanica čineći stanični citoskelet
56
Što su centrioli
cilindrične strukture, sastavljeni od 9 tripleta mikrotubula
57
Što su aktinski filamenti i koja im je uloga
mikrofilamenti koji u mišiću dolaze kao tanke niti, a uloga im je da omogućuju kontrakciju mišićne stanice
58
Što je kromatin
On čini genetičku osnovu stanice i mijenja se u pojedinim fazama aktivnosti stanice
59
U kojim oblicima dolazi kromatin
heterokromatin - sastoji se od kromatinskih zrnaca i mrežolika je izgleda te tvori nekativni dio kromatinskog materijala eukromatin . čini svjetliji mrežoliki dio jezgre
60
Što je jezgrica i koji je drugi naziv za nju
nukleolus, unutarjezgrena struktura koja se sastoji od proteina RNK , a primarna joj je uloga sinteza ribosoma
61
Što je jezgra i koji je drugi naziv za nju
nucleus, dio stanice koji sadrži genetičke informacije koje određuju mirfolloško i funkcionalno ustrojstvo stanice
62
Koje osnovne vrste tkiva postoje
vezvino, živčano, mišićno i epitelno
63
Što gradi epitelno tkivo
grade ga gusto zbijene mnogokutne stanice s vrlo malo međustanične tvari
64
Što je ispod epitelnih stanica, tj na čemu leže epitelne stanice
na bazalnoj membrani
65
Što je epitelno tkivo
tkivo koje pokriva površinu tijela i unutarnje organe te ima važnu ulogu zaštiti i održavanju funkcija tih organa
66
Što se nalazi ispod epitela
vezivno tkivo - s krvnim žilama putem kojeg se osmozom epitel prehranjuje - može biti slabo vaskularizirano ili čak ne uopće, osim u unutarnjem uhu - stria vascularis
67
Što su papile i kako nastaju
to su tvorbe koje nastaju na mjestima gdje je debelo epitelno tkivo - vezivno tkivo s krvnim žilama duboko se uvlači između stanica epitela
68
Od čega nastaje epitelno tkivo
Od 3 zametna listića
69
Podloga na kojoj leže epitelne stanice
bazalna membrana ili bazalna lamina
70
Što je bazalna lamina
Jedan od sastojaka bazalne membrane, dok je bazalna membrana širi pojam koji se odnosi na cijeli sloj ispod epitela - vidi se elektronskim mikroskopom - sloj je izvanstanične tvari na bazalnoj plohi epitelnih stanica koje izlučuju epitelne, masne, mišićne i Schwanove stanice
71
Od čega se sastoji bazalna lamina
od središnjeg dijela tankih vlakanaca, lamina densa (s jedne ili obje strane može imati svijetliji sloj - lamina rara ili lamina lucida) - građena je od molekula K4 (kolagena IV), glikoproteina lamina i proteoglikana, a uz vezivno tlivo je bezana sidrenim vlakancima od kolagena tipa 6
72
Kako nastaje bazalna membrana i kako se može vidjeti
može se vidjeti svijetlosnim mikroskopom i nastaje spajanjem 2 bazalnih lamina ili bazalne lamine i lamine reticularis
73
Koji su međustanični spojevi
1) apikalni (mikrovili, stereocilije, cilije i flageli) 2) lateralni ( zonula occludens, zonula adherens, macula adherens ili dezmosom, tijesni spij ili neksus) 3) bazalni (bazalni labirint, hemidezmosom)
74
Koji su apikalni međustanični spojevi
mikrovili, stereocilije, cilije i flageli
75
Što se veže uz staničnu membranu aktinske filamente
Vežu se proteini miozin I i klamodulin
76
Koji protein usnopljuje aktinske filamente
vilin
77
Što su mikrovili
prstoliki izdanci citoplazme na površini većine stanica
78
Što su stereocilije
dugački, razgranati izdanci površina nekih stanica (epididymisa i sjemenovoda)
79
Koji izdanci su nepokretni
stereocilije
80
Gdje se nalaze cilije/trepetiljke i flageli/bičevi
na epitelnim stanicama dišnog sustava ili epitela jajovoda
81
Koja je funkcija cilija i flagela
pokretanje tekućine ili sluzi preko površine stanica
82
Tko posjeduje bič
samo spermij
83
Koja je osnovna struktura trepetiljka i bičeva
aksonema - od mikrotubula i njima pridruženih proteina (mikrotubuli su smješteni u 9 + 2 rasporedu)
84
Koji su prvi međustanični spojevi
lateralni
85
Što su lateralni međustanični spojevi
specijalizirana područja stanične membrane putem kojih se stanice povezuju i međusobno komuniciraju, povezuju stanice svih vrsta tkiva
86
Kako se prema funkciji dijele lateralni međustanični spojevi
pričvrsni spojevi (zonula adherens, dezmosom, hemidezmosom), nepropusni (čvrsti spojevi) i komunikacijski spojevi (tijesni sp/neksus)
87
Koji je to čvrsti spoj i koji je drugi naziv
zonula occludens - spoj u obliku vrpce ili pojasa koji obavija cijelu stanicu, prvi u slijedu međustaničnih spojeva
88
Koji proteini grade spoj zonula occludens
klaudin i okludin
89
KOji je to prijanjajući pojas i koji je drugi naziv
Zonula adherens, leži neposredno ispod zonula occludens, susjedne stan membrane su udaljene 15 - 20 nm
90
Čime je ispunjenmeđustanični prostor zonule adherens
izvanstaničnim dijelovima molekula transmembranskih proteina kadherina
91
Što je macula adherens i koji je drugi naziv
Dezmosom, raspoređeni po postraničnim membranama stanica, složene ovalne tvorbe koje se kao zadebljanja stan. membrana mogu vidjeti svjetlosnim mikroskopom
92
Koji sve proteini čine dezmosom
dezmoplakin i plakoglobin (grade pričvršne ploče) i dezmoglein i dezmokolin koji se vežu uz dezmoplakin i plakoglobin
93
Što je tijesni spoj i koji je drugi naziv
neksus, dopuštaju prolaz iona i malih molekula između stanica ćime omogućuju međustaničnu komunikaciju
94
Koja je građa neksusa
6 transmembranskih proteina koneksina koji se udružuju i grade cilindar u čijem je središtu hidrofilni kanal (KONEKSON)
95
Koji su bazalni međustanični spojevi
bazalni labirint i hemidezmosom
96
Što je bazalni labirint
uvrnuća bazalnog dijela stanične membrane, uvrnuća dijele citoplazmu na uske prostore koji sadržavaju uzdužno postavljene mitohondrije
97
Što je hemidezmosom
Na dodirnoj površini nekih epitelnih stanica i njihove bazalne lamine, nalikuju na polovicu dezmosoma i služe za povezivanje epitelnih stanica i bazalne lamine
98
Koje su osnovne funkcije epitelnog tkiva
prekrivanje i oblaganje slobodnih površina, apsorpcija, sekrecija i podražljivost i kontraktibilnost
99
Kako dijelimo epitel prema građi i funkciji
pokrovni, žlijezdani, neuroepitel i mioepitel
100
Kakav je to pokrovni epitel
pokriva vanjsku površinu tijela i šuplje tvorbe u tijelu
101
Kako se dijeli pokrovni epitel na osnovi staničnih slojeva
jednoslojni i mnogoslojni epitel
102
Kakav jednoslojni epitel može biti na osnovi oblika stanica
pločasti, kubični, visokoprizmatični/cilindrični, višeredni ili pseudovišeslojni visokoprizmatični epitel i prijelazni

veterina (50 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions