Bonus (druge godine) Flashcards
Koji su ciljevi razvojne psihologije?
Ciljevi su joj OPISATI ponašanje u svakoj točki razvoja te OTKRITI uzroke i procese koji proizvode promjene u ponašanju od jedne vremenske točke do druge.
Koja su područja unutar razvojne psihologije?
Psihologija djetinjstva, psihologija adolescencije, psihologija odrasle dobi, psihologija starenja i psihologija cjeloživotnog razvoja.
Kako se zrelost može definirati?
Zrelost se može definirati kao najsavršeniji oblik ponašanja do kojega vodi neki razvojni proces. Do nje se dolazi kroz određene stadije te su ju tako objašnjavali Piaget i Freud.
Zrelost se također može definirati u odnosu na dob pojedinca, pri čemu govorimo o relativnoj zrelosti jer je za svaku dob karakterističan drugačiji stupanj zrelosti.
Zrelost se može objasniti i kao biološka spremnost organizma na usvajanje novih oblika ponašanja, pri čemu se pretpostavlja da osoba ne može razviti neku sposobnost dok se biološke strukture odgovorne za tu sposobnost ne razviju do kraja.
Osim toga, zrelost se može definirati kao pripremljenost osobe na nova ponašanja, što je rezultat kombinacije biološke zrelosti i odgovarajućih okolinskih uvjeta.
Peti način na koji se zrelost može definirati je kao status odrasloga, potpuno razvijenog čovjeka.
Kako je na djecu gledao John Locke, a kako Jean-Jacques Rousseau?
John Locke je smatrao da je dijete tabula rasa; nema nikakvih urođenih znanja nego njegove karakteristike u potpunosti oblikuje iskustvo i odgoj, pri čemu je naglašavao ulogu roditelja (preteča biheviorizma). Smatrao je da je razvoj kontinuiran proces koji nema jedan univerzalni tijek.
JJ Rousseau smatrao je da su djeca plemeniti divljaci koji imaju urođen smisao za dobro i zlo te urođen plan rasta, a jedino neadekvatno poučavanje od strane odraslih može poremetiti taj plan. Smatrao je da je razvoj diskontinuiran i univerzalan proces koji je određen prirodom, odnosno naslijeđem.
Tko se smatra osnivačem pokreta istraživanja djece?
Stanley Hall zato što je prvi objavio sustavno istraživanje djece, koristeći podatke dobivene razrađenim upitnicima. Potaknuo je normativni pristup istraživanju djece te je razvoj smatrao maturacijskim procesom.
Periodizacija razvoja po Berk?
Prenatalno razdoblje (prije rođenja), dojenačka dob i najranije djetinjstvo (0-2), rano djetinjstvo (2-6), srednje djetinjstvo (6-11), adolescencija (11-20), rana odrasla dob (20-40), srednja odrasla dob (40-60), kasna odrasla dob (60-).
Pozitivne i negativne strane podjele na razdoblja.
Pozitivne su strane podjele na razdoblja to što možemo bolje razumjeti značajke pojedinih razdoblja, možemo usporediti individualni razvoj s općim ili prosječnim i daje nam važne informacije za tretman.
Negativne su strane podjele na razdoblja to što se promjene pripisuju vremenu, a ne procesima koji se događaju u vremenu i to što nisu određene točne granice između pojedinih razdoblja.
Koja su tri temeljna problema razvojne psihologije?
> kontinuitet nasuprot diskontinuitetu – odvija li se razvoj u stadijima pri čemu dolazi do naglih promjena ili se odvija kontinuirano, tj djeca u različitim stadijima imaju iste vještine, samo izražene u manjem ili većem stupnju
> priroda nasuprot odgoju – imaju li genetski/biološki ili okolinski čimbenici veći utjecaj na razvoj
> normativni nasuprot idiografskom pristupu – ima li razvoj jedan univerzalan tijek ili je specifičan za svakog pojedinca (ovisno o raznim okolinskim utjecajima)
Što utječe na to kako se obitelj prilagođava na promjene?
Promjene mijenjaju postojeće obiteljske odnose. Prilagodba obitelji na promjene ovisi o tome postoji li među članovima obitelji podrška (prvenstveno emocionalna), kakav je razvojni status svakog člana (dvogodišnje dijete vjv neće jednako reagirati na prinovu kao sedmogodišnje) te povijesno razdoblje u kojem obitelj doživljava ovu promjenu (vjv obitelj iz 20. st ne bi reagirala na isti način kao obitelj iz 18. st).
Što je etnografija?
Etnografija je metoda koja se koristi za istraživanje kulturalnog značenja ponašanja neke društvene skupine, a to se ostvaruje opažanjem uz sudjelovanje.
Istraživač na nekoliko mjeseci ili čak nekoliko godina živi u zajednici koju istražuje te se na taj način upoznaje s njenim članovima i načinom života. Vodi opsežne bilješke o svojim opažanjima te o samoizvještajima članova promatrane kulture. Ulaskom u bliske odnose s članovima zajednice istraživač stvara bolje razumijevanje njihovih vjerovanja i ponašanja nego što bi mogao običnim intervjuom ili upitnikom.
Korelacije između genotipa i okoline?
Pasivna – nad njom djeca nemaju utjecaj; roditelji za njih biraju okolinu na temelju vlastitog naslijeđa
Evokativna - određene karakteristike i ponašanja djeteta dovode do povratnih reakcija iz okoline koje još više učvršćuju te djetetove karakteristike
Aktivna – dijete samostalno bira okolinu na temelju vlastitih genetskih predispozicija
Prednosti i nedostaci transverzalnih istraživanja?
Skupine ljudi različite dobi proučavaju se istovremeno. Takvi nacrti su ekonomičniji, ali oni ne razlikuju učinke kohorte od učinka dobi te ne omogućuju proučavanje individualnih razvojnih trendova.
Prednosti i nedostaci longitudinalnih istraživanja?
Ista skupina sudionika proučava se više puta, u različitoj dobi, i bilježe se promjene do kojih dolazi njihovim sazrijevanjem.
Takav nacrt ima dvije glavne prednosti: istraživači mogu utvrditi opće obrasce razvoja i individualne razlike u razvoju te omogućuju istraživačima ispitivanje odnosa između ranijih i kasnijih događaja i ponašanja (npr. zadržavaju li djeca koja pokazuju ekstremne stilove ličnosti iste osobine kad odrastu).
Nedostaci koji mogu ugroziti valjanost takvih istraživanja su pristrano uzorkovanje (neuključivanje sudionika koji predstavljaju populaciju koja nas zanima), osipanje sudionika (odsele se ili odustanu), uvježbavanje (učinak sudionika se može poboljšati kao rezultat uvježbavanja, a ne razvojne promjene), učinak kohorte (isti rezultat se možda ne bi dobio u skupini odrasloj u drugačijim okolnostima) te potencijalna zastarjelost teorija ili spoznaja u međuvremenu.
Križno-sekvencijalni nacrt?
Istraživački nacrt kod kojeg se provodi nekoliko sličnih transverzalnih ili longitudinalnih istraživanja u različita vremena. Omogućuju bolju kontrolu učinaka dobi i kohorte i vremena mjerenja.
Mikrorazvojna/mikrogenetička istraživanja?
Ispitanici se opetovano ispituju u kratkim vremenskim intervalima kako bi se istražili procesi promjena u znanju, vještinama i razumijevanju. Takav nacrt omogućuje praćenje individualnih razvojnih putova, kao i ispitivanje stabilnosti ponašanja kroz vrijeme. Međutim, takva istraživanja je teško provesti jer se ispitivači moraju zadubiti u sate snimljenih informacija, analizirajući puno puta ponašanje svakog sudionika. Teško je i predvidjeti vrijeme koje je potrebno da se djeca promijene te, kao i kod longitudinalnog nacrta, uvježbavanje može iskriviti rezultate.
