6. Kognitivni razvoj u odrasloj dobi Flashcards
Mogući biološki izvori kognitivnih promjena
. Strukturalne promjene u mzg
Primarno i kogn pr
sek starenje
. Neurobiološke promjene
Usporavanje kognitivnih promjena? (3)
Tjelesna aktivnost
Kogn trening
Društvena angažiranost
-Jednostavniji kognitivni procesi uključeni u ______ i ____________ informacija i znanja – _________, _________, ___________
-Viši kognitivni procesi uključeni u _______________ info/znanja: ____________, ___________, ____________, _________, __________
-Jednostavniji kognitivni procesi uključeni u prijem i pohranu informacija i znanja – pažnja, percepcija, pamćenje
-Viši kognitivni procesi uključeni u upotrebu informacija/znanja: mišljenje, učenje, govor, donošenje odluka, kreativnost
Pristupi u kognitivnom starenju:
mi eks
ma psi
Mikro (eksperimentalni) – uspjeh u različitim zadacima procesiranja informacija u funkciji dob
Makro (psihometrijski) – globalnije promjene, koje se primarne kognitivne sposobnosti, mijenjaju s dobi i koje vrste inteligencije i kako
Dobne promjene prema mikro pristupu: promjene u obradi i pohrani informacija
-Osnovne pretpostavke pristupa OI (Neisser, 1979)
-Osnovne pretpostavke pristupa OI (Neisser, 1979)
* Ljudi aktivni sudionici u procesu OI
* OI kroz seriju hipotetičkih stadija
* ispitivanje kvantitativnih i kvalitativnih aspekata OI
Pamćenje prema modelu 0I
1-2sek (Ikon, eho), 45sek, minute do godine
primarna senzo područja, forntalni libus, hipokampus
Što je pažnja?
sposobnost fokusiranja na jedan dio informacija iz okoline
Kako se dijeli pažnja?
P - SELEKTIVNOST (S) + INTENZITET (I)
S - usmjerena + podijeljena
I - pobuđenost + održavanje pažnje
Što je selektivnost pažnje?
stupanj u kojem se možemo usmjeriti samo na neke podražaje ignorirajući sve druge (usmjerenost pažnje)
Što je dijeljenje pažnje?
Dijeljenje pažnje – koliko se informacija može procesirati istodobno – najjasnije dobne razlike!
Što je održavanje pažnje?
koliko dugo se možemo fokusirati na neki zadatak
Teorijski modeli promjena u pažnji povezanih sa starenjem (3)
- MODEL SMANJENIH RESURSA PAŽNJE (model kapaciteta)
- MODEL INHIBITORNOG DEFICITA
- MODEL FRONTALNOG LOBUSA
MODEL SMANJENIH RESURSA PAŽNJE (model kapaciteta)
(Craik & Bird, 1982;Salthouse, 1991)
* Količina resursa za obradu informacija ili količina kapaciteta pažnje se s dobi smanjuje
smanjenje u kapacitetu CNS-a preko ohraničene enregije za kogn procese dovodi do produljenog VR i manje točnosti
MODEL INHIBITORNOG DEFICITA
(Hasher i Zacks, 1988)
* Sa starenjem se smanjuje sposobnost ignoriranja irelevantnih podražaja
* Smanjena djelotvornost izvršnih funkcija
* Pažnja se troši na irelevantne podražaje
Pažnja zahtijeva (2) - aktivaciju i inhibiciju
Distraktor i ciljni podražaj preko ograničenih resursa za ihibiciju pažnje na irelev podražaje dovodi do većeg VR
MODEL FRONTALNOG LOBUSA
(Arbuckle i Gold, 1993; Hartley, 1993; Kramer i sur., 1994)
* Čeoni režanj kore mozga je osjetljiviji na učinke normalnog starenja od ostalih područja mozga koji sudjeluju u pažnji (okcipitalna i parijetalna) – slabiji protok krvi, gubitak neuralnog tkiva najveći
* Mozak se neprekidno mijenja: nekorištene veze propadaju, a korištene jačaju
* Propadanje najveće u frontalnom lobusu/prefrontalnom korteksu - radno pamćenje i brzina procesiranja se smanjuju
Kako se ispituje selektivnost pažnje?
Ispituje se zadacima s distraktorima u istom ili drugačijem senzornom modalitetu (npr. vid-vid; vidsluh)
S dobi opadanje kojih značajki selektivne pažnje? PIK
- sposobnosti vidnog pretraživanja
* sposobnosti prebacivanja pažnje s jednu na drugu mentalnu operaciju
* sposobnosti kombiniranja brojnih dijelova informacija u cjelinu –zbog sporosti procesiranja
Na što se odnosi dijeljenje pažnje?
- Koliko informacija možemo odjednom obrađivati?
- S dobi dijeljenje pažnje na složene zadatke opada, a na jednostavne ne
-stepenice i pričanje/vožnja
-može se poboljšati vježbom
Na što se odnosi održavanje pažnje?
- koliko se dugo možemo fokusirati na određeni zadatak
*S dobi opada ukupni broj točno detektiranih ciljnih signala u razdoblju opažanja
* Dobne razlike male ako je učestalost pojavljivanja signala niska i mjesto pojavljivanja razmjerno predvidljivo
*Krivulja pada u točnosti detekcije tijekom vremena opažanja tj. sposobnosti održavanja pažnje tijekom vremena ista kod starijih kao i kod mlađih
Promjene u brzini obrade informacija
količina vremena potrebna da se informacija primi, obradi, pripremi reakcija i da se reagira = brzina i efikasnost procesiranja
* Vrijeme reakcije – jednostavno se manje produljuje nego složeno
* Pad mali: manji od 1 sek u većini istraživanja
* Stupanj usporavanja VR ovisi o vrsti zadatka, sposobnostima i spolu (prema BLSA):
* Manji pad u VR kod jednostavnog VR, sposobnijih u mladosti (oba spola) i kod muškaraca - VIŠE SE USPORAVA VRIJEME ODLUČIVANJA NEGO IZVOĐENJA POKRETA
- Hipoteza difuznog usporavanja (______ aspekti procesiranja) vs.
- Hipoteza općeg usporavanja (opći ________ brzine procesiranja u ostarjelom ŽŠ, Salthause, 1996)
neki
PAD
Što uzrokuje opće usporavanje kognitivne obrade? (2)
GNM
GGI
- Gledište neuralnih mreža (Cerella, 1990)
* Veze među neuronima lošije u starijem mozgu jer neki neuroni odumiru= pukotine u nm - Gledište gubitka informacija (Myerson i sur., 1990)
* Brzina procesiranja ovisi o količini informacija na svakom koraku obrade
* S dobi raspolažemo slabijim informacijama i više ih se gubi te se procesiranje usporava
Načini kompenzacije kognitivnog usporavanja – lakše na _________ nego __________ zadacima
verbalnim neverbalnim
Stariji i nesreće u vožnji
Stariji imaju manji broj nesreća nego mlađi općenito, ali više nesreća po prijeđenoj kilometraži (uz 16-20 godišnjake)i veći broj smrtnih ishoda
- Osnovna oštrina vida nije prediktivna, ali vizualna pažnja jest
* mladi: alkohol, bolest, pogreške u rukovanju, prebrza vožnja, kriva traka
-stariji zbog nepoštivanja znakova i pravila prednosti (vjerojatno ne skuže), neobraćanja pažnje
-suženo korisno vidno polje kao uzrok nesreća kod starijih usprkos korigiranoj oštrini vida