6. Kognitivni razvoj u odrasloj dobi Flashcards

1
Q

Mogući biološki izvori kognitivnih promjena

A

. Strukturalne promjene u mzg
Primarno i kogn pr
sek starenje

. Neurobiološke promjene

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Usporavanje kognitivnih promjena? (3)

A

Tjelesna aktivnost
Kogn trening
Društvena angažiranost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

-Jednostavniji kognitivni procesi uključeni u ______ i ____________ informacija i znanja – _________, _________, ___________
-Viši kognitivni procesi uključeni u _______________ info/znanja: ____________, ___________, ____________, _________, __________

A

-Jednostavniji kognitivni procesi uključeni u prijem i pohranu informacija i znanja – pažnja, percepcija, pamćenje
-Viši kognitivni procesi uključeni u upotrebu informacija/znanja: mišljenje, učenje, govor, donošenje odluka, kreativnost

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Pristupi u kognitivnom starenju:
mi eks
ma psi

A

Mikro (eksperimentalni) – uspjeh u različitim zadacima procesiranja informacija u funkciji dob
Makro (psihometrijski) – globalnije promjene, koje se primarne kognitivne sposobnosti, mijenjaju s dobi i koje vrste inteligencije i kako

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Dobne promjene prema mikro pristupu: promjene u obradi i pohrani informacija

-Osnovne pretpostavke pristupa OI (Neisser, 1979)

A

-Osnovne pretpostavke pristupa OI (Neisser, 1979)
* Ljudi aktivni sudionici u procesu OI
* OI kroz seriju hipotetičkih stadija
* ispitivanje kvantitativnih i kvalitativnih aspekata OI

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Pamćenje prema modelu 0I

A

1-2sek (Ikon, eho), 45sek, minute do godine
primarna senzo područja, forntalni libus, hipokampus

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Što je pažnja?

A

sposobnost fokusiranja na jedan dio informacija iz okoline

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Kako se dijeli pažnja?

A

P - SELEKTIVNOST (S) + INTENZITET (I)

S - usmjerena + podijeljena

I - pobuđenost + održavanje pažnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je selektivnost pažnje?

A

stupanj u kojem se možemo usmjeriti samo na neke podražaje ignorirajući sve druge (usmjerenost pažnje)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Što je dijeljenje pažnje?

A

Dijeljenje pažnje – koliko se informacija može procesirati istodobno – najjasnije dobne razlike!

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Što je održavanje pažnje?

A

koliko dugo se možemo fokusirati na neki zadatak

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Teorijski modeli promjena u pažnji povezanih sa starenjem (3)

A
  1. MODEL SMANJENIH RESURSA PAŽNJE (model kapaciteta)
  2. MODEL INHIBITORNOG DEFICITA
  3. MODEL FRONTALNOG LOBUSA
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

MODEL SMANJENIH RESURSA PAŽNJE (model kapaciteta)

A

(Craik & Bird, 1982;Salthouse, 1991)
* Količina resursa za obradu informacija ili količina kapaciteta pažnje se s dobi smanjuje

smanjenje u kapacitetu CNS-a preko ohraničene enregije za kogn procese dovodi do produljenog VR i manje točnosti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

MODEL INHIBITORNOG DEFICITA

A

(Hasher i Zacks, 1988)
* Sa starenjem se smanjuje sposobnost ignoriranja irelevantnih podražaja
* Smanjena djelotvornost izvršnih funkcija
* Pažnja se troši na irelevantne podražaje

Pažnja zahtijeva (2) - aktivaciju i inhibiciju

Distraktor i ciljni podražaj preko ograničenih resursa za ihibiciju pažnje na irelev podražaje dovodi do većeg VR

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

MODEL FRONTALNOG LOBUSA

A

(Arbuckle i Gold, 1993; Hartley, 1993; Kramer i sur., 1994)
* Čeoni režanj kore mozga je osjetljiviji na učinke normalnog starenja od ostalih područja mozga koji sudjeluju u pažnji (okcipitalna i parijetalna) – slabiji protok krvi, gubitak neuralnog tkiva najveći
* Mozak se neprekidno mijenja: nekorištene veze propadaju, a korištene jačaju
* Propadanje najveće u frontalnom lobusu/prefrontalnom korteksu - radno pamćenje i brzina procesiranja se smanjuju

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Kako se ispituje selektivnost pažnje?

A

Ispituje se zadacima s distraktorima u istom ili drugačijem senzornom modalitetu (npr. vid-vid; vidsluh)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

S dobi opadanje kojih značajki selektivne pažnje? PIK

A
  • sposobnosti vidnog pretraživanja
    * sposobnosti prebacivanja pažnje s jednu na drugu mentalnu operaciju
    * sposobnosti kombiniranja brojnih dijelova informacija u cjelinu –zbog sporosti procesiranja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Na što se odnosi dijeljenje pažnje?

A
  • Koliko informacija možemo odjednom obrađivati?
  • S dobi dijeljenje pažnje na složene zadatke opada, a na jednostavne ne

-stepenice i pričanje/vožnja
-može se poboljšati vježbom

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Na što se odnosi održavanje pažnje?
- koliko se dugo možemo fokusirati na određeni zadatak

A

*S dobi opada ukupni broj točno detektiranih ciljnih signala u razdoblju opažanja
* Dobne razlike male ako je učestalost pojavljivanja signala niska i mjesto pojavljivanja razmjerno predvidljivo
*Krivulja pada u točnosti detekcije tijekom vremena opažanja tj. sposobnosti održavanja pažnje tijekom vremena ista kod starijih kao i kod mlađih

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Promjene u brzini obrade informacija

A

količina vremena potrebna da se informacija primi, obradi, pripremi reakcija i da se reagira = brzina i efikasnost procesiranja
* Vrijeme reakcije – jednostavno se manje produljuje nego složeno
* Pad mali: manji od 1 sek u većini istraživanja
* Stupanj usporavanja VR ovisi o vrsti zadatka, sposobnostima i spolu (prema BLSA):
* Manji pad u VR kod jednostavnog VR, sposobnijih u mladosti (oba spola) i kod muškaraca - VIŠE SE USPORAVA VRIJEME ODLUČIVANJA NEGO IZVOĐENJA POKRETA

21
Q
  • Hipoteza difuznog usporavanja (______ aspekti procesiranja) vs.
  • Hipoteza općeg usporavanja (opći ________ brzine procesiranja u ostarjelom ŽŠ, Salthause, 1996)
22
Q

Što uzrokuje opće usporavanje kognitivne obrade? (2)
GNM
GGI

A
  • Gledište neuralnih mreža (Cerella, 1990)
    * Veze među neuronima lošije u starijem mozgu jer neki neuroni odumiru= pukotine u nm
  • Gledište gubitka informacija (Myerson i sur., 1990)
    * Brzina procesiranja ovisi o količini informacija na svakom koraku obrade
    * S dobi raspolažemo slabijim informacijama i više ih se gubi te se procesiranje usporava
23
Q

Načini kompenzacije kognitivnog usporavanja – lakše na _________ nego __________ zadacima

A

verbalnim neverbalnim

24
Q

Stariji i nesreće u vožnji

A

Stariji imaju manji broj nesreća nego mlađi općenito, ali više nesreća po prijeđenoj kilometraži (uz 16-20 godišnjake)i veći broj smrtnih ishoda

  • Osnovna oštrina vida nije prediktivna, ali vizualna pažnja jest
     * mladi: alkohol, bolest, pogreške u rukovanju, prebrza vožnja, kriva traka 

-stariji zbog nepoštivanja znakova i pravila prednosti (vjerojatno ne skuže), neobraćanja pažnje
-suženo korisno vidno polje kao uzrok nesreća kod starijih usprkos korigiranoj oštrini vida

25
Skladišta pamćenja
* senzoričko * kratkoročno pamćenje * Primarno – pasivno zadržavanje informacija npr. raspon pamćenja brojeva * Ponoviti niz brojeva * Radno pamćenje – broj informacija koje možemo zadržati dok izvodimo operaciju nad njima * Ponoviti niz unatrag * Ponoviti poredavši po veličini
26
Promjene u pasivnom pamćenju kroz dob
* Pasivno pamćenje opada sporije od radnog pamćenja * Pasivno pamćenje opada polako ali dosta stabilno do 90. g. (raspon brojeva)
27
Promjene u radnom pamćenju kroz dob
*Pad ovisi o mnogim čimbenicima: vrsti informacija (spacijalne >verbalne), doba dana (stariji bolje RP ujutro, mlađi navečer) itd Objašnjenja dobnog pada u radnom pamćenju (2 već znam): * smanjenje resursa pažnje – živčani sustav postaje preopterećen; stariji ne mogu istodobno obrađivati više informacija iako ih se mogu dosjetiti * inhibitorni deficit – nemogućnost inhibiranja irelevantnih informacija * pad u uporabi strategija pamćenja – rjeđa spontana uporaba ponavljanja, organizacije, elaboracije
28
dugoročno pamćenje dijeli se na
eksplicitno (epizodičko i semantičko Implicitno (udešavanje i proceduralno)
29
Dobne promjene u epizodičnom pamćenju
* brže se gubi dosjećanje nego prepoznavanje * brže se smanjuje (od 20-ih g.) od semantičkog (iza 70-ih) Dobne promjene u epizodičkom pamćenju prema transverzalnim i longitudinalnim podacima: epizodičko pamćenje pada tijekom života (na transverzalnim podacima malo izraženije)
30
Dobne promjene u semantičkom pamćenju
vrlo stabilno do 70-75 g.; poteškoće u dostupnosti, najbolje oko 50-60 * Deficiti u traženju riječi – TOT
31
Dobne promjene u proceduralnom pamćenju
vještine, implicitnim procesima pamćenja nastali; najstabilnije, ne nestaje čak i kod amnezija
32
Poteškoće u asocijativnom pamćenju
povezivanje informacija u kompleksna sjećanja * Davanje više znakova za dosjećanje starijima poboljšava pamćenje
33
Pamćenje za davne događaje
nema promjena s dobi; nema dokaza da je kod starijih bolje od nedavnih, rapidno opada prvih 3-6 g., a onda stabilno (npr. Imena suučenika iz škole, riječi stranog jezika)
34
Autobiografsko pamćenje - najbolje za događaje od ______. – _____. godine
10 - 30
35
Sklonost pogreškama intruzije – lažnog pamćenja nešto_____
veća
36
Prospektivno pamćenje – ______ za događaje, nego za vrijeme; _________ kod bolje obrazovanih starijih nego onih s nižim obrazovanjem
bolje bolje
37
Dobne promjene u procesiranju jezičnog materijala
pad veći kod slabije obrazovanih, kada je materijal nepoznat, gramatički složeniji i brže iznesen; bolje se pamti smisao nego detalji
38
Problemi u produkciji govora Razlozi Kompenzacija
* Problemi dosjećanja specifičnih riječi (zato sve više u govoru zamjenica i stanki) * Više oklijevanja – otežano planiranje što će reći * Lošija organizacija rečenica * Gubi se nit Razlozi – problemi u radnom pamćenju Kompenzacija - pojednostavljenje gramatičke strukture, iznošenje biti informacija umjesto detalja
39
Što obuhvaća metamemorija? Stariji stereotipi korisnost zaboravljanja Berk
znanja i uvjerenja o funkcioniranju pamćenja * Stariji: manje znanja o procesima pamćenja, vide ga promjenjivijim, očekuju pad, percipiraju manje kontrole Utjecaj stereotipa o pamćenju - kad vjerujemo u isto, bolji test Korisnost zaboravljanja - selektivno zaboravljanje
40
Demencija - Lonza
o Odnosi se na niz poremećaja koji se pojavljuju gotovo isključivo u starijoj dobi i kod kojih su mnogi aspekti mišljenja i ponašanja toliko oštećeni da to narušava svakodnevne aktivnosti o Podjednako pogađa oba spola o Otkriveno oko 12 vrsta demencija  neke su uz prikladno liječenje reverzibilne, ali većina nije o Započinje čestom zaboravljivošću (ključevi, naočale, dogovori, imena) o Zaboravljivost se pogoršava (neprikladno odijevanje, zaboravi jesti, ugasit plin) o Zaboravljanje dolazi u opasnu fazu (zbrkanost, gubljenje i dezorijentiranost u prostoru i vremenu, ne prepoznaje supružnika i rodbinu) o Teškoće u rješavanju problema i prosuđivanju o Teškoće u govoru o Teškoće u donošenju odluka o Promjene u ličnosti – iritabilnost, uznemirenost, tuga, manične epizode o Kortikalna – teži gubitak pamćenja i afazija, Alzheimer, Creutzfeldt-Jakob, cerebrovaskularna demencija o Subkortikalna – nisu izraženi gubici pamćenja i govora, ali promjene u ličnosti, pažnji i usporavanje mišljenja  Huntingtonova bolest i demencija vezana uz AIDS o Cerebrovaskularna demencija: * Serija moždanih udara ubija stanice mozga u zahvaćenim područjima, dovodeći do postupne degeneracije mentalnih sposobnosti * Naslijeđe utječe indirektno preko visokog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa * Mnogi okolinski utjecaji povećavaju rizik (pušenje, pijenje alkohola, prekomjerno uzimanje soli, debljina, ...) * M>Ž
41
Trijažni test za demenciju
Test crtanja sata
42
Usporavanje promjena u pamćenju - 3
* učenje strategija: eksternalne i internalne mnemotehnike; * (radije koriste eksternalne, pitanje trajnosti učinaka treninga) * vježbanje pamćenja
43
Važna pomoć za instrumentalne aktivnosti svakodnevnog života
lijek vožnja pc
44
IR u pamćenju
obrazovanje, zdravlje, vježba
45
Promjene u pamćenju 20-40
Stabilni- pasivno, radno, semantičko i proceduralno pamćenje Počinje padati- epizodično pamćenje
46
Promjene u pamćenju 40-65
Stabilni- primarno, semantičko, proceduralno Opada- radno, epizodičko
47
Promjene u pamćenju 65-75
Stabilni- primarno, semantičko (-imena, riječi), proceduralno (-brzina) Opada- radno, epizodično
48
Promjene u pamćenju 75+
Stabilni- primarno (do sredine 90-ih), proceduralno (- brzina) Opada- radno brže. Epizodično postupno (do sredine 90-ih), semantičko