Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

PODS > 5. Sekundarno starenje: Zdravlje i bolest u odrasloj dobi > Flashcards

5. Sekundarno starenje: Zdravlje i bolest u odrasloj dobi Flashcards

1
Q

Što je zdravlje? tps

A

Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je bolest? ak tim

A

prisutnost akutnih i kroničnih tjelesnih i mentalnih bolesti ili oštećenja (1% u mlađoj, 9% u srednjoj dobi kronične b. ili invalidnost)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

SAD - nema veća oštećenja zdravlja (3)

A
  • 90% ljudi od 65 –74 g.
  • 73% ljudi od 75-84 g.
  • 40% ljudi starijih od 85 g.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Stopa smrtnosti raste

A
  • Stopa smrtnosti raste: 1% (15-24g), 15% (85+)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Uzroci smrti se mijenjaju s dobi
15-24
25-44
45-64
65+

A
  • 15-24 g: nesreće, ubojstva, samoubojstva
  • 25-44 g: nesreće, rak, bolesti srca
  • 45-64 g: rak, srce, nesreće
  • Preko 65 g: srce, rak, moždani udar
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Koji su čimbenici IR u zdravlju? (7)
genetski
razvojni
spol
ses
ličnost
soc podrška
zdravstvene navike

A

genetski - bolest, predispozicija, protektivni, personalizirana med
razvojni - LBW, prihodi u 1.g života, bolesti u dj
spol - Ž više nefatalnih, više traže pomoć, M više fatalnih, suicida, ovisnosti
ses
ličnost - A i B
soc podrška - brak = bolje zdravlje, osobito M
zdravstvene navike - 7 - spavanje, doručak, bez međuobroka, tjelesna težina, tjelesna aktivnost, bez pušenja i malo alkohola

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Smrtnost u funkciji veličine socijalne mreže (Berkman i sur., 1979.)

A

što manja socijalna mreža, više smrti

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Mortalitet u funkciji kalorija potrošenih vježbanjem

A

što manje kalorija troše to veća vjerojatnost smrti - plato

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Kako stres pogoršava zdravlje?

A

Pogoršanje zdravlja smanjenjem rezervnog kapaciteta ili organskih rezervi – potrebni pri povećanom naporu (4-10x)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kako stres utječe na imuno sustav?

A

djelotvornost limfocita opada (T stanice), raste broj leukemija, počinju autoimunološki procesi
* Stres (kronični osobito) supresira rad imunološkog sustava- više stresa veća vjerojatnost pojave bolesti (cca r = .30) ali i bolesni uz stres slabija prognoza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Kakve su dobne razlike u izvorima i suočavanju sa stresom? (strategije)

A
  • Mlađi - radna i roditeljska uloga; stariji-dobno vezane tjelesne i dr. teškoće
  • Suočavanje: mlađi odrasli na problem usmjerene strategije, stariji strategije usmjerene na emocije ili promjena procjene
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Odnos stresa i dobi?

A
  • Količina stresa s dobi opada – manje uloga i nauče reducirati
  • Važnost socijalne podrške
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Subjektivna dobrobit (SD) - 3 aspekta
ev
h
eu

A
  • Evaluativni aspekt (kognitivni aspekt = zadovoljstvo životom u odnosu na zamišljeni idealni)
  • Hedonički aspekt (omjer ugodne/neugodne emocionalnosti) i raspoloženja, osjećaj sreće
  • Eudemonički aspekt (osjećaj svrhe i smisla života eudeamonia (grč.) – živjeti dobro)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

SD - model prema Dieneru (1984)

A

SD se dijeli na afektivnu i kognitivnu komponentu

Afektivna se dalje dijeli na PA i NA
Kognitivna ide u life satisfaction

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Viša SD i zadovoljstvo životom - putanja

A
  • Viša SD: brak, više uloga, više odnosa, prihodi (mlađa OD), zdravlje (starija OD)
  • Zadovoljstvo životom – Domene: brak, radno mjesto, zdravlje, socijalna mreža – sve utječu na opće zadovoljstvo
  • Cjeloživotna putanja - U krivulja?- najnezadovoljniji oko 57, prije i nakon tog zadovoljniji
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Hedonički aspekt - stabilnost/promjena

A

razmjerno stabilan omjer tijekom života, + mali pad negativnog afekta s dobi – ali samo intenzitet ljutnje, intenzitet tuge stabilan

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

IR u SD
E,N
-r sa ZŽ

A
  • Ind razlike-ekstraverzija, neuroticizam; životna žaljenja vezana uz obrazovanje i neaktivnost povezana s nižim ZŽ
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Zadovoljstvo životom u Europskim državama (1-10) i HR

A
  • EU = 7,1
  • HR = 6,3
    o EU 65+ = 7
    o HR 65+ = 5,7
     EU 18-24 = 7,6
     HR 18-24 = 7,7
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Švedska vs RH po zadovoljstvu životom
Š - uzlazna
RH - silazna

A

-u Švedskoj najzadovoljniji starci, a najmanje zadovoljni mladi, ostale dobi otprilike podjednako zadovoljne
-kod nas najzadovoljniji mladi i onda pada po starosti zadovoljstvo

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Dob i osjećaj sreće ovisno o ekonomskom bogatstvu regije svijeta
-države eng
-sssr, balkan
-afrika
-juž am

A

 Države koje govore eng, bogate- najzadovoljniji u starosti (al uvijek dosta sretni-oko 7.7)
 Bivši Sovjetski savez i Balkan- najzadovoljniji mladi i onda pada
 Afrika- stalno pretežito nezadovoljni (4.5)
 Latinska Amerika- uvijek dosta zadovoljni, blagi pad (nešto ispod 7)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Odnos PA i NA s dobi

A

nešto prije 40 pozitivni afekt pada i nakon toga raste, najviše pozitivnog afekta oko 75 godine, najmanje negativnog afekta nešto prije 70 godine

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

U Hrvatskoj najčešće bolesti kod +65 g

A
  • Kardiovaskularne bolesti (hipertenzija najčešća) – 50% ljudi od +65 g
  • Bolesti dišnog sustava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Stupanj onemoćalosti i nesposobnosti brige o sebi ili funkcionalna sposobnost, procjenjuje se mogućnosti izvođenja:__________ i __________

A
  • Aktivnosti potrebne za svakodnevni život – osnovna briga o sebi
  • Instrumentalne aktivnosti potrebne za svakodnevni život – zadaci koji zahtijevaju intelektualnu kompetenciju i planiranje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

ADL
briga o sebi
mobilnost

instrument

A
  • Briga o sebi- hranjenje, oblačenje, kupanje, higijena (češljanje, brijanje, održavanje odjeće i sl.), obavljanje nužde/inkontinencija
  • Mobilnost- u i iz kreveta, na stolac, hodanje na kraće udaljenosti, vožnja invalidskih kolica
  • Pomoć oko ADL 5% 65-74 g. i 20% 85+
  • INSTRUMENT: Katzov indeks nezavisnosti u aktivnostima svakodnevnog života (bodovanje od 0 do 1)- kupanje, oblačenje, obavljanje nužde, mobilnost, hranjenje, inkontinencija
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

IADL
razlika adl
kućanstvo zajednica zdravlje sigurnost
instrument

A

Zahtijevaju intelektualnu kompetenciju i planiranje

  • Održavanje kućanstva- kuhanje, čišćenje
  • Vještine života u zajednici- novac, kupovanje, korištenje javnog prijevoza, telefoniranje
  • Briga o zdravlju- uzimanje lijekova, odlazak liječniku
  • Briga o sigurnosti-prepoznavanje rizika, postupanje u opasnim situacijama

o The Lawton Instrumental Activities of Daily Living Scale (Lawton & Brody, 1969) (1/0, više bodova za jednu aktivnost)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

___________je prediktivna za pobolijevanje i mortalitet

A

Samoprocjena zdravlja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q
  • U RH ___ %+65 misli da im je zdravlje dobro ili vrlo dobro
  • Znatno manje nego u EU zemljama
  • U RH ____% +65 funkcionalno nesposobno, ___% nepokretno
A

18%
15.5% 2.5%

28
Q

Većina starijih želi živjeti u svome domu – kako se naziva ova pojava/privrženost?

A

privrženost za mjesto
* 5% u SAD, 2.5% u RH žive u domovima za starije
* U RH 48 državnih i 96 ostalih domova s ukupno 16.532 mjesta- jako smo loši naspram drugih

29
Q

Alternativni oblici smještaja i skrbi za starije

A

udomiteljstvo, pomoć i njega u kući, zajednice umirovljenika, skupni smještaj, stručni njegovatelji, zajednice kontinuirane skrbi

30
Q

_____% mladih u RH 18-24 ocjenjuje svoje zdravlje dobrim ili vrlo dobrim (bolji smo od Njem ___%)

A

96
92

31
Q

Uobičajene tjelesne kronične bolesti i stanja u starijoj dobi (5)

A
  • Artritis – kronična bol, ukočenost, nefunkcionalnost, umor, depresija
  • Dijabetes: tip II, opasne popratne pojave
  • Bolesti srca i krvnih žila
  • Karcinom (dojke, prostate)
  • Inkontinencija
32
Q

Dijabetes tip II
opis, simptomi
komorbiditet
geni
liječenje

A

 Inzulin iz gušterače održava koncentraciju glukoze u krvi unutar zadanih granica  kada taj sustav zakaže (ili ne proizvodi dovoljno inzulina ili stanice tijela postaju neosjetljive na njega) nastaje dijabetes u odrasloj dobi (diabetes mellitus)
— Simptomi * Umor * Mokrenje * Glad i žeđ
* Sporo zarastanje rana

 Nenormalno visoka razina glukoze u krvi uništava krvne žile povećavajući rizik od moždanog udara, srčanog udara, problema cirkulacije u nogama te povreda oka, bubrega i živaca
 Postoji genska sklonost; neaktivnost i masne naslage u području abdomena povećavaju rizik
 Liječenje uključuje brižljivo kontroliranu prehranu, redovito vježbanje, gubitak težine

33
Q

Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti)
M,Ž - rizične dobi
rizični čimbenici (kumuliranje)

A

 1. Uzrok smrti u RH (45%) i u svijetu, rizičniji muški u dobi 65-74 g., a žene u dobi 75-84 g.
 Rizični čimbenici: pretilost, prehrana, pušenje, tjelesna neaktivnost, visok krvni tlak, visok kolesterol; rizici se kumuliraju

34
Q

Karcinom (dojke, prostate)
> incidencija nakon ___ god

A

Nekontrolirana dioba stanica uzrokovana serijom mutacija na razini stanice; raste incidencija nakon 40.g.
* Mortalitet od raka u RH raste u SAD opada

35
Q

Najčešće sijelo raka M, Ž
Rizični faktori

A
  • Najčešće sijelo: pluća i bronhiji
  • Spolne razlike: * M – pluća, Ž – dojke

-M pluća 19%, Ž 8%
-Ž dojke 26%

—— grafovi sijela (prostata +70; dojka pa kolorektalni)

  • Rizični faktori: pušenje, pretilost; spolno prenosive bolesti, genetski?
36
Q

Rizik karcinoma dojke

A
  • Rizik raste s dobi 1:280 (30g), 1:70 (40g), 1:40 (50g) 1:30 (60g)
  • u 75-80% slučajeva iznad 50g
  • Rizici: obiteljska povijest, pretilost, neimanje djece ili nakon 30., HRT, zračenje, mutacija BRCA 1 i 2 – geni koji proizvode proteine za supresiju tumora (5-10% dojke, 15% ovariji)
37
Q

Terapija raka dojke
Simptomi

A
  • Terapija: kirurški (mastektomija), kemo i radio th., hormonalna i imunološka
    -simptomi: uvučena bradavica, curenje iz bradavice, crvenilo, svrbež, promjene na koži, kvržice
38
Q

Hormonski ne(ovisni) rak dojke

A

Hormonski ovisni rak dojke - hrane ga hormoni, vađenje jajnika
Hormonski neovisni rak dojke - ne zna se što ga hrani

39
Q

Karcinom prostate

A
  • Otkriva se oko 65-70g.
  • češći kod onih čiji brat/otac obolio
  • Može postojati bez simptoma
40
Q

Simptomi karcinoma prostate
Dijagnosticiranje

A

Simptomi:
* Krv u mokraći
* Često mokrenje osobito noću
* Slab/isprekidani protok urina i/ili bol i žarenje
* Bol u križima, pelvisu

  • Dijagnosticiranje:
  • iz krvi PSA (prostate specific antigen)
  • rektalni pregled DRE (digital rectal exam)
41
Q

Genetski rizik od raka dojke i jajnika – mutacije BRCA1 i
BRCA 2 gena

A

Utječu na PTEN gen (šivanje) koji regulira rast i inhibiciju odumiranja stanica, migraciju stanica, generiranje novih krvnih žila, metastaziranje

42
Q

Psihološki učinci raka

A
  • Pri dijagnozi oko 50% tjeskoba/depresivni simptomi koji ometaju svakodnevni život
  • 25% simptome i 6 mj. nakon dijagnoze
  • 10-15% i godinu nakon simptoma koji zahtijevaju specijalizirani tretman
  • Do 2x veći rizik samoubojstava
  • Često neprepoznate mentalno zdravstvene teškoće
43
Q

Vrste urinarne inkontinencije
S N F P
M (s+n+f+p)

A

*Stresna inkontinencija- Ž-porod, trudnoća; M-operacija prostate i kuka, npr. kad se smije, kihne, stres na tijelo
*Nagonska inkontinencija- upala, iritacija ili bolesti ž. sustava, dijabetes, moždani udar, snažan nagon za mokrenje
*Funkcionalna inkontinencija
*Prelijevajuća inkontinencija- češća kod M
*mješovita

44
Q

prevalencija tri vrste inkontinencije s obzirom na dob žene

A

stresna najviše u 50 pa se malo smanjuje, mješovita- raste tijekom života (blagi pad oko 70 pa opet rast), tako i nagonska
-najmanja prevalencija stresne pa mješovite, najveća nagonske

45
Q

Negativni učinci nagonske inkontinencije na kvalitetu života

psih
med
soc

A

Psihološki
Tuga
Tjeskoba
Depresija
nesanica

Medicinski
Padovi
Infekcije
Oštećenja i rane kože

Socijalni
Potreba za dodatnim resursima
Socijalna izolacija
Usamljenost
Smanjena mogućnost obavljanja instrumentalnih aktivnosti

46
Q

Prevalencija mentalnih bolesti slična u svim dobima (____%) – mijenja se učestalost pojedinih bolesti

A

22

47
Q

Dobne promjene u mentalnom zdravlju - depresija

A
  • 1% klinička, 27% simptomi
  • U RH 15.1% hospitaliziranih zbog depresije +65g
  • Komorbiditet s dijabetesom (33%), karcinomom (42%), infarktom (45%)
48
Q

Zašto je često depresija kod starih neprepoznata?
GDS scale

A

simptomi: povlačenje, vezanost za krevet, apatija, zanemarivanje brige o sebi, obezvrjeđivanje sebe, fizički simptomi, kognitivni simptomi – izvršne funkcije narušene, anhedonija
* 40% kod odraslih obiteljskih njegovatelja

  • Geriatric depression scale Sheikh, J.I., & Yesavage, J.A. (1986). 0<5 okej, 6+ depresivnost
49
Q

Dobne promjene u mentalnom zdravlju - suicid

A
  • Učestalost raste s dobi (RH 37%, SAD 20% +65g)
  • Omjer uspjelih pokušaja 1:4 kod 65+, kod mlađih 1:25
  • Češće muškarci 2.5:1 +65g, kod mlađih 3.4:1
    u SAD najugroženiji bijelci muškarci
50
Q

Dobne promjene u mentalnom zdravlju - anksioznost

A
  • Stariji češće anksiozni nego depresivni - GAD
  • cca 20% simptome na patološkoj razini
  • Uzroci: gubitak zdravlja, relokacijski stres, izolacija, gubitak kontrole nad životom
  • Starija dob: briga, nesanica, mišićna napetost, distres
  • Učestalost fobija s dobi ne raste
  • Agorafobija najčešća kod starijih (80% od novih anksioznih)- strah od otvorenih prostora, izlaska iz kuće
51
Q

Dobne promjene u mentalnom zdravlju - psihotični poremećaji

A
  • U starijoj dobi kod 30% se pojavljuje, a kod mlađih rjeđe
  • obično se smanjuju simptomi u kasnijoj dobi
52
Q

Dobne promjene u mentalnom zdravlju - ovisnosti

A

u mlađoj dobi nelegalne droge u starijoj lijekovi, alkohol-ovisnost opada s dobi

53
Q

-incidencija shizofrenije na 10000 ljudi u određenoj dobi-M ______ od Ž, kod M najviše u ____-ima, ali dosta sve do____ pa pad, kod Ž više-manje cijeli život podjednako, malo se smanjuje pred kraj
-prevalencija depresije po dobi RH- uočen postepeni _______ s godinama (10- 14; 0.81%, 70+; 6.06% )

A

više, 20, 40

RAST

54
Q

Dobno-specifične stope hospitalizacija zbog depresivnih poremećaja (F32-F33) po spolu 2004 RH

A

40-59 > 60+ > sve ostale dobi
Ž > M

55
Q

-incidencija shizofrenije na 10000 ljudi u određenoj dobi-M ______ od Ž, kod M najviše u ____-ima, ali dosta sve do____ pa pad, kod Ž više-manje cijeli život podjednako, malo se smanjuje pred kraj
-prevalencija depresije po dobi RH- uočen postepeni _______ s godinama (10- 14; 0.81%, 70+; 6.06% )

A

više, 20, 40

RAST

56
Q

Što karakterizira delirij?

A

poremećaj svijesti i promjena u kogniciji, razvija se u kraće vrijeme; problemi govora, orijentacije, pažnje, pamćenja; medicinska stanja i lijekovi, post-op 50%
— uglavnom se može prevladati

57
Q

Što su demencije?
KB deficit
vrste

A
  • skupina bolesti s kognitivnim i bihevioralnim deficitima koji su rezultat trajnog oblika oštećenja mozga
  • 6-8% kod 65+ i 50% kod 85+
  • Vrste demencija: Alzheimerova bolest (56%), vaskularna demencija, Parkinsonova bolest (8%), alkoholna i vezana uz AIDS itd., više moždanih udara (14%)
    -sve više ljudi hospitalizirano zbog Alzheimerove bolesti stacionarnim ustanovama od 2012. do 2016. g., posebice nespecificirane A.b.
58
Q

Alzheimerova bolest

A

Propadanje ključnih područja mozga – gubitak intelektualnih sposobnosti i funkcionalna oštećenja; progresivna, degenerativna, fatalna demencija
* Bolest starije dobi – u 90% nakon 65 g.
* Učestalost: 1:10 kod +65
* Simptomi: oštećenje pamćenja, prosudbe, socijalnog funkcioniranja i kontrole emocija

59
Q

Alois Alzheimer (1907) – utvrdio nakupljanje ___________ ili ______________ plaka (nakupine djelića proteina ________ __________) između neurona u mozgu

A

Alois Alzheimer (1907) – utvrdio nakupljanje senilnog ili amiloidnog plaka (nakupine djelića proteina beta amiloida) između neurona u mozgu

60
Q

Raniji i posljedni stadij Alz bolesti
kora
PUP
trajanje

A
  • Rani stadij: slabi kratkoročno pamćenje
  • Širenje na moždanu koru: rasuđivanje, emocionalni ispadi, oštećenje govora
  • Promjene u ponašanju: uznemirenost i lutanje
  • Posljednji stadij: prepoznavanje lica i komuniciranje se potpuno gubi
  • Trajanje 4-8 godina, ali može i do 20 g obitelji: 50% pati od depresivnih simptoma
61
Q

Kako se mozak i živčane stanice mijenjaju kod Alzheimerove bolesti?

  • Neurofibrilarni spletovi u neuronu sačinjeni od ____ proteina
  • Gubitak neurona u _______
  • Stiskanje moždanog tkiva u ___________
  • Širenje ____________
A
  • Neurofibrilarni spletovi u neuronu sačinjeni od Tau proteina
  • Gubitak neurona u hipokampusu - širenje komora
  • Stiskanje moždanog tkiva u moždanoj kori
  • Širenje moždanih komora
62
Q

Dob 20-40
rizik smrtnosti
akutne/kronične
demencija
mentalne bolesti

A

Najniža stopa smrtnosti (nesreće)
Najčešće akutne bolesti
Zanemarivanje incidencija demencije
Rizik mentalnih bolesti 20%, depres. Simptomi visoki

63
Q

Dob 40-65
rizik smrtnosti
akutne/kronične
demencija
mentalne bolesti

A

Raste rizik od smrti no i dalje nizak (kardiov. I karcinom)
Rizik za akutne i kronične bolesti srednji
Rana pojava Alzeimerove bolesti (10%)
Rizik mentalnih bolesti 20% depres., simptomi umjereni

64
Q

Dob 66-75
rizik smrtnosti
akutne/kronične
demencija
mentalne bolesti

A

Raste rizik od smrti većinom uzrokovanih kardiovask., karcinonom
Kronične bolesti češće ali većina ih nema
Alzheimer kod 5-10% i drugi oblici demencije
Rizik mentalnih bolesti 20% depres., simptomi umjereni

65
Q

Dob 75-85
rizik smrtnosti
akutne/kronične
demencija
mentalne bolesti

A

Raste rizik od smrti većinom uzrokovanih kardiovask., karcinonom
Neke kronične bolesti i neke tipične onemoćalosti
Alzheimer kod 25-35% i rastu drugi oblici demencije
Rizik mentalnih bolesti 20%, depres. Simptomi jaki, rizik suicida za muškarce visok

PODS (6 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions