4. Tjelesne promjene u odrasloj i starijoj dobi Flashcards
1
Q
Što je biološko starenje? Pad, univerzalan
A
Biološko starenje ili primarno starenje (senescencija) – pad u funkcioniranju organa i organskih sustava, univerzalan za našu vrstu i započinje u ranoj odrasloj dobi
2
Q
Što je sekundarno starenje? Promjene, neuniverzalan
A
Sekundarno starenje - promjene u funkcioniranju organa i org.sustava koje nisu univerzalne i neizbježne jer su rezultat bolesti, zdravstvenih navika ili okolinskih utjecaja
3
Q
Što je tercijarno starenje?
A
Tercijarno starenje – ubrzani mentalni i tjelesni gubici kraće vrijeme pred smrt
4
Q
Kakve su TJELESNE promjene u odrasloj dobi u odnosu na dimenzionalnost i smjer?
A
Multidimenzionalne i višesmjerne
5
Q
Što je iza individualnih razlika u tjelesnom starenju? GSP S (3 + 1)
A
- Geni - npr. 60% starenje kože i 60% s dobi povezanih varijacija u tjelesnoj težini i 60% percipirane dobi
- Stil života - sjedilački; vježbanje, prehrana, dodaci prehrani („ironični učinak” Chiou et al., 2011)
- Povijesno razdoblje života
(4.) Socio-ekonomski čimbenici – rasa i etnicitet putem obrazovanja i prihoda ( „prehrambene pustinje”)
6
Q
Mogu li se tjelesne promjene modificirati? Čime?
A
Mogu - ponašajnim i okolinskim intervencijama
7
Q
Kako prepoznati primarno/biološko starenje? (6) UPPNII
A
- Univerzalno za vrstu
- Proizlazi iz organizma, nevanjskih utjecaja
- Pojavljuje se postupno
- Negativnog je smjera
- Intraindividualne razlike u brzini starenja različitih dijelova tijela - asinhronost
- Interindividualne razlike u brzini starenja
8
Q
Koje je dvije vrste starenja teško raspoznati/razdvojiti?
A
Biološko normalno starenje od patološkog
9
Q
Zašto je teško otkriti kada točno biološko starenje započinje?
A
Pitanje je kada počinje jer se dugo ne primjećuje
-Vrlo postupne promjene
- Rezervni kapaciteti
- Kompenzacija
10
Q
Koje su dvije glavne teorije biološkog starenja? PS/SD
A
1.TEORIJE PROGRAMIRANOG STARENJA
- plan starenja je genetski određen i aktivira se odmah nakon reproduktivne zrelosti
2. TEORIJE SLUČAJNIH DOGAĐAJA (STOHASTIČKE)
- proces starenja je rezultat akumuliranih oštećenja genskog i staničnog materijala koja su uzrokovana slučajnim događajima (unutarnjim ili vanjskim, npr., bolestima, ozljedama, štetnim tvarima)
11
Q
Koje su dvije podteorije programiranog starenja?
A
- Genetička teorija ograničenosti životnoga vijeka (geni za starenje, telomere)
2.Teorije biološkog sata tj. starenja specifičnih organskih sustava
12
Q
a) Genetička teorija ograničenosti životnoga vijeka (geni za starenje, telomere)
Program
Normalni štetni/geni
Hayflick
Nedostatak
Telomeraza
A
-Svaka vrsta ima svoj vlastiti prosjek života
-Starenje je programirano u vrstu: biološki sat
-Normalni štetni geni koji se aktiviraju
-Normalni geni koji postaju losi tj. mutirajustanice imaju mehanizam popravka DNA / mutacija ga onemogućí
-Hayflickov limit: sposobnost stanice da se replicira određen broj puta do replikativne senescencije
-Replikativna starost stanice vezana uz trošenje telomera
-Ne može objasniti sve vrste starenja; starenje stanica moguće i bez skraćivanja telomera
-Prisutnost i aktivacija enzima telomeraze u stanici dovodi do besmrtnosti stanice – tumorske stanice
13
Q
Teorije biološkog sata tj. starenja specifičnih organskih sustava (T specifičnih sustava)
1. Neuroendokrina - metabolizam
2. Imunološka - IS, T-st
A
Neuroendokrina teorija starenja ili teorija hormonalnog stresa
-sa starenjem sposobnost hipotalamusa da regulira hormone u tijelu opada i to dovodi do metaboličkih teškoća, a one su vezana uz količinu hormona kortizola koji oštećuje rad hipotalamusa (ne smanjuje se sa starenjem)
-dolazi do metaboličkih problema poput dijabetesa, problema sa štitnjačom, osteoporoze itd
Imunološka teorija starenja
-opadanje u radu adaptivnog IS (proizvodnja i transport T - stanica) – starenjem se proizvodi manje T-stanica koje bi se mogle programirati i boriti protiv novih prijetnji; autoimune reakcije
14
Q
Heritabilnost dugovječnosti
1. Blizanci
2. Obiteljske studije + roditelji
3. Identični blizanci
A
- Studije blizanaca McGue et al (1993) IH=0.22, Herskind et al (1996) IH = 0.25
- Obiteljske studije Gavrilova et al (1998) IH= 0.18-0.58 , Cournil et al (2000) IH = 0.27
+ Roditelji 70+ 2x veća šansa za djecu 90-100g. - Identični blizanci M = 3g, braća M = 6g
15
Q
Koliki postotak varijabiliteta u dugovječnosti objašnjavaju geni?
A
25%
16
Q
Nakon_____ godina, doprinos nasljeđa u duljini života opada u korist okolinskih čimbenika
A
75/8o god
17
Q
Primjeri dviju bolesti u patološkom starenju
P (HG)
W
A
- Progerija (HutchinsonGilfordov sindom) – 1:8 mil.; starenje počinje 10.- 24.mj., PŽV 13 g. , autosomno dominantno
- Wernerov sindrom 2-20:100 000 - bolesti, ali nema starenja mozga; pogađa mlađe odrasle, smrtnost cca 50g.
18
Q
Kojih 5 teorija objedinjuje Teorija slučajnih događaja - stohastičke teorije starenja?
A
- Teorija istrošenosti ili “nosi-deri”
◼ Teorije nakupljanja štetnih
supstanci: - Teorija oksidativnog stresa - slobodni
radikali (Harman 1956) - Lipofuskin ili pigment starenja – nastaje
od proteina i masi oštećenih sl. radikalima u
mišićnim i kožnim stanicama - Teorija unakrsnog povezivanja vlakana kolagena
- Teorija prehrambenog unosa
19
Q
Teorije slučajnih događaja (stohastičke) - Lonza
A
Teorije slučajnih događaja (stohastičke) – proces starenja je rezultat akumuliranih oštećenja genskog i staničnog materijala koja su uzrokovana slučajnim događajima (unutarnjim ili vanjskim, npr., bolestima, ozljedama, štetnim tvarima); naglašavaju kumulativne učinke slučajnih događaja; DNK u tjelesnim stanicama postupno se oštećuje, a kako se te mutacije akumuliraju, oporavak stanica i njihovo nadomještanje postaju manje učinkoviti ili se počinju stvarati abnormalne kancerogene stanice
(Schaie osim ove dvije spominje i teoriju katastrofalne pogreške i teoriju međupovezanosti u starenju)
20
Q
Teorija oksidativnog stresa/ Lipofuksin
Antioksidansi
A
-Teorija oksidativnog stresa – nastajanje slobodnih radikala (Harman 1956)
-Lipofuskin ili pigment starenja – nastaje od proteina i masi oštećenih sl. radikalima u mišićnim i kožnim stanicama
-za prvo dvoje bitni antioksidanski A, C, E vitamini, karoteonoidi, flavonidi SOD
-primjer antioksidansa: Resveratol sprječava ili zaustavlja oksidaciju i tako štiti od slobodnih radikala
-u biljkama koje prolaze okolinski stres – grožđe, maline, borovnice, kikiriki, crno vino
-Francuski paradoks - Witte i sur., (2014) – 26 tjedana resveratola poboljšalo pamćenje za 2 riječi
21
Q
Teorija unakrsnog povezivanja vlakana kolagena
Starenje
Spone
Povezivanje
Redukcija
A
- Starenje objašnjava na razini organa i tkiva
- Proteinska vlakna koja čine tjelesno vezivno tkivo s vremenom stvaraju spone; kada se ta inače odvojena vlakna unakrsno povežu, tkivo postaje manje elastično, što dovodi do mnogih negativnih ishoda (gubitak elastičnosti kože, zamagljivanje očnih leća, začepljivanje arterija, oštećenje bubrega)
- Povezivanje proteinskih vlakana vezivnog tkiva (kolagena) – gubitak elastičnosti različitih
organa; onemogućuje normalan prolazak hranjivih i otpadnih tvari u i iz stanice - Unakrsno povezivanje reducira se redovitom tjelovježbom i prehranom bogatom vitaminima i siromašnom mastima
22
Q
Teorija prehrambenog unosa ili kalorijske restrikcije
Dugovječnost
A
- Dugovječnost povezana s količinom kalorija po danu: 30 - 60% restrikcije produljenje života nekih vrsta za 20-50%
-Povećava ekspresiju sirtuina koji reguliraju metabolizam energije
-Okinawa – prirodni eksperiment CR-4xviše 100gdš. nego u ostatku Japana
-50% manja stopa bolesti, 96%povrće
23
Q
Koje su 4 vrste tjelesnih promjena? VTOOs
A
- Vanjski izgled: koža, kosa, nokti, zubi
- Tjelesna građa i kretanje
- Promjene u osjetilima
- Promjene u vitalnim organskim sustavima
24
Q
Koje su promjene na koži?
Građa kože
A
- Boranje kože: stanjivanje vanjskog sloja, smanjenje elastičnosti kolagenskih vlakana, elastinska vlakna u srednjem sloju slabe, potkožna masnoća se smanjuje
- Manje lučenje znojnica i masnoće
- Promjene na noktima i zubima
+ * Koža se sastoji od 3 sloja:
a) Epiderma – vanjski zaštitni sloj, gdje se stalno stvaraju nove kožne stanice
b) Derma – srednji potporni sloj, sastoji se od vezivnog tkiva koje se rasteže i steže, dajući koži elastičnost
c) Hipoderma – unutrašnji masni sloj koji pridonosi mekoći i obliku kože
- Starenjem se epiderma slabije drži za dermu, vlakna u dermi i hipodermi se stanjuju, a masne stanice u hipodermi smanjuju posljedica je labavija, naborana koža (ova je promjena brža kod žena)
- U 30-im bore na čelu kao rezultat smijeha, mrštenja obrva i drugih izraza lica, u 40-im postaju istaknutije i pojavljuju se sitne bore oko očiju, nakon 50-e sve je više „staračkih pjega“ (nakupine pigmenta ispod kože)
- Stanjivanjem masnog sloja krvne žile u koži postaju sve vidljivije
- Manje lučenje znojnica i masnoće gruba i ispucala koža
25
Koje su promjene na zubima?
* Povlačenje zubnog mesa – paradentoza
* Veća sklonost karijesu pri korijenu zuba
* Manje lučenje slinovnica
* Zubi postaju žuti, lomljivi i iskrzani
26
Koje su promjene na kosi?
* Stanjivanje kod svih u 50-60 g.
* Kosa sijedi (30-60g.): gubitak pigmenta (melanin)
* Ispadanje zbog propadanja folikula (alopecia)
* Povećana dlakavost na neželjenim mjestima
27
Koje su najčešće plastične operacije?
Breast augmentation, liposuuction, eylid suurgery, abdominoplasty, nos
28
Kakve su promjene u težini?
Promjene u težini (30-40/50g rast – od 70g. jači pad), obrnuta U krivulja
29
Koji su razlozi promjena u težini?
Razlozi: usporavanje metabolizma i smanjenje mišićne mase, gubitak koštane mase
- Promjene u rasporedu tjelesne masnoće (fotke potkožna, viscelarna i masnoća izvan masnog tkiva)
- Utjecaj tjelovježbe
Lonza:
Promjene u težini (30-40g rast – od 50g. pad) porast masnog tkiva i opadanje mišića i minerala u kostima (budući da su mišići i kosti teži od masnoće, rezultat je obrazac promjene težine koji počinje dobivanjem, nakon kojeg slijedi gubitak težine); mali dobitak na težini 25.-50.g. jer se stopa bazalnog metabolizma (količina energije koju tijelo troši u potpunom mirovanju) postupno smanjuje zbog opadanja broja aktivnih mišićnih stanica
Promjene u rasporedu tjelesne masnoće – akumulira se na torzu, a smanjuje na ekstremitetima; veličina abdomena povećava se 6-16% kod M i 25-25% kod Ž; M nakupljaju više masti na leđima i gornjem abdomenu, a Ž oko struka i na nadlakticama
30
Promjene u visini?
Gubitak visine 2.5 – 5 cm (od 40-50g) gubitak snage kostiju dovodi do kolapsa diskova u kralježnici
- moguće i do 10 cm snižavanje
31
Promjene u sastavu tijela, 25/75 g? Pie charts
-promjene u sastav tijela: omjer kostiju, mišića i masnoće s 25 i 75 godina
s 25 (mišići 30%, kosti 10%, masnoća 20%)
s 75 (mišići 15%, kosti 8%, masnoća 40%)
32
Kako se naziva gubitak mišićne mase?
Kakva je izraženost istog od 40-70? A > 70?
Čime se može nadoknaditi?
Vlakna
Sport
- Gubitak mišićne mase: sarkopenija (od 40 do 70 g. 8% po desetljeću, >70 15% po desetljeću)
- Tjelovježba i proteini
- Gubitak snage i brzine veći od gubitka izdržljivosti
Lonza:
Budući da umiru živci koji ih stimuliraju, brzostežuća mišićna vlakna (odgovorna za brzinu i eksplozivnu snagu) opadaju brojem i veličinom više nego sporostežuća (odgovorna za izdržljivost) – u 40-im i 50-im
Ukrućuju se tetive i ligamenti – smanjenje fleksibilnosti
* Slabljenje sportskih vještina u starijim godinama – dokle god traje vježbanje, učinak od 20ih do 60ih i 70ih opada vrlo malo (2% po desetljeću); kontinuirani trening dovodi do prilagodbe tjelesnih struktura koje minimaliziraju pad u motoričkoj izvedbi
Sport: sprinting (22Ž, 23M) --- golf (31MŽ)
33
Promjene u koštanom sustavu
Masa
Gustoća
Intervencije
Kuk
- smanjuje se koštana masa krhkije i poroznije
- smanjenje gustoće kostiju: 8-12% kod M i 20-30% kod Ž (uloga estrogena)
- BMD (bone mass density): 1-2.5 osteopenija; >2.5 osteoporoza: 20% Ž iznad 50.g. i 50% iznad 80g.
- Gubitak visine 2.5 – 5 cm (od 40-50g)
- Rizik od lomova
- Intervencije: kalcij + D vitamin, tjelovježba, HRT
-Povećanje rizika od smrti nakon loma kuka u prvoj godini nakon nezgode - višestruko raste (do 4.5x) - stres od operacije, mirovanje i upala pluća, moždani udar - nakon preživljenja 1.g. se smanjuje
34
Promjene u koštanom sustavu
Masa
Gustoća
Intervencije
Kuk
- smanjuje se koštana masa krhkije i poroznije
- smanjenje gustoće kostiju: 8-12% kod M i 20-30% kod Ž (uloga estrogena)
- BMD (bone mass density): 1-2.5 osteopenija; >2.5 osteoporoza: 20% Ž iznad 50.g. i 50% iznad 80g.
- Gubitak visine 2.5 – 5 cm (od 40-50g)
- Rizik od lomova
- Intervencije: kalcij + D vitamin, tjelovježba, HRT
-Povećanje rizika od smrti nakon loma kuka u prvoj godini nakon nezgode - višestruko raste (do 4.5x) - stres od operacije, mirovanje i upala pluća, moždani udar - nakon preživljenja 1.g. se smanjuje
35
Kosti - Lonza
* KOSTI: smanjuje se koštana masa (krhkost, poroznost): počinje s 30, ubrzava u 50, staje u 70 g.
* Smanjenje gustoće kostiju: 8-12% kod M i 20-30% kod Ž (uloga estrogena)
* Koštani sustav počinje se mijenjati u kasnim 30-im, ubrzava se u 50-im (osobito kod žena) i usporava u 70-im
* Hrskavica na zglobovima se stanjuje i lomi, što dovodi do toga da se krajevi kosti ispod njih istroše; tada se nove stanice nastavljaju taložiti na vanjskim slojevima kostiju i mineralni sastav kostiju slabi (rezultat su šire i poroznije kosti)
36
Promjene u zglobovima :)
- 50% M i 75% Ž iznad 70 g. neki oblik artritisa
- Osteoartritis – rezultat trenja (jako hrskavično oštećenje, koštani trn osteofit, slobodni dijelovi hrskavica)
- Reumatoidni artritis - upaljena kapsula i sinovijalna ovojnica, smanjenje sinovijalnog prostora, oštećena hrskavica
- kronična upalna bolest zglobova udova
- ne zna se uzrok, autoimuno?
- bolovi, deformacije, narušavanje funkcije hvatanja i sl.
37
Kada vid pokazuje znakove starenja?
- najranije pokazuje znakove starenja – oko 30.g, a vidljive u 40-tim
38
Koje su strukturalne promjene vida? (3)
Gubitci (Š+Č)
- Strukturalne promjene: zadebljavanje i žućenje leće oka, smanjenje elastičnosti mišića zjenice (veličina zjenice se smanjuje)
- opada sposobnost fokusiranja predmeta na maloj udaljenosti
- Gubitak osjetljivosti za svjetlinu
- Gubitak vidne oštrine
39
Što je prezbiopija, dalekovidnost povezana s dobi?
"Presbiopija – „stare oči“, oko 60-e leća gubi elastičnost
Prolaženje svjetla do retine smanjuje se jer leća postaje žuća, jer slabe mišići koji kontroliraju zjenicu i zbog zamućenja vida staklovinom – otežava razlikovanje boja (osobito u dijelu spektra zeleno-plavo-ljubičasto) i noćni vid
Smanjeno razlikovanje boja i adaptacija na svjetlo
- slika se ne stvara više u makuli --- iza nje
40
Vid - Lonza
* Oko 40-e godine teškoće u čitanju sitnih slova uzrok: povećavanje leća u kombinaciji sa slabljenjem mišića koji omogućava oku prilagođeno fokusiranje okolnih objekata (akomodacija)
* Do pedesete akomodacijska sposobnost oka 1/6 onoga što je bila u dvadesetoj
* Zbog povećavanja leća, u dobi između 40 i 60 oko postaje sve dalekovidnije
* Od 40-e na staklovini se razvijaju tamna područja, smanjujući količinu svjetla koja dopire do retine
* Promjene na leći i staklastoj tvari svjetlo unutar oka se raspršuje, povećavajući osjetljivost na zasljepljivanje (npr. pri noćnoj vožnji)
* S dobi rožnica postaje prozračnija, raspršuje svjetlo, što zamagljuje sliku i povećava osjetljivost na bliještanje
* Oštećen vid u kasnoj odrasloj dobi uglavnom rezultat smanjenja svjetla koje dopire do retine (uzrokovano požutjelošću leće, sužavanjem zjenice i zamagljivanjem staklovine) i gubitkom stanica u retini i optičkom živcu
* Problemi u dinamičkom vidu, vizualnom traženju i brzini procesiranja vidnih inf.
* Percepcija dubine s dobi manje pouzdana jer je binokularno viđenje slabije
* Sposobnost viđenja u sumrak opada dvostruko brže nego vid pri dnevnom svjetlu
* Neuralne promjene u vidnom sustavu – postupni gubitak receptornih stanica za svjetlo i boje na retini (štapići i čunjići) i živčanih stanica vidnog živca (put između retine i kore mozga)
41
5 aspekata vida na koje će vjerojatno utjecati dob (Schaie)
brzina procesiranja vida
osjetljivost na svjetlo
dinamički vid
vid na blizinu
vidno pretraživanje
42
Promjene na retini (2) MD/DR
* Promjene na retini: degeneracija makule vezana uz dob i dijabetička retinopatija
* Makularna degeneracija – do nje dolazi kada na svjetlo osjetljive stanice u makuli/žutoj pjegi (središnje područje retine) propadnu; centralni vid se magli i postupno gubi; osnovni uzrok sljepoće kod starijih ljudi; ako se rano dijagnosticira, ponekad se može liječiti laserskom terapijom; prevencija: prehrana bogata lisnatim povrćem (vitamini A, C, E, karoteni)
* Dijabetička retinopatija – odumiru kapilare u oku
43
Što je katarakt?
a) Katarakt – mrena, maglovita područja u lećama, povećavaju se od srednje do stare dobi, što dovodi do zamagljenog vida i (bez operacije) na kraju i do sljepoće; zahvaćeno 25% ljudi u 70-im i 50% u 80-im; naslijeđe, izloženost suncu i neke bolesti (dijabetes) povećavaju rizik od obolijevanja; rješenje: uklanjanje leća i njihovo zamjenjivanje umjetnim implantatima, nošenje korektivnih naočala
44
Što je glaukom?
b) Glaukom – bolest kod koje raste tlak unutar oka zbog lošeg odvođenja tekućine, uništavajući vidni živac; povećan rizik nakon 40.g.; često napreduje bez zamjetljivih simptoma i vodeći je uzrok sljepoće kod odraslih; postoji obiteljska sklonost; test za glaukom (tonometrija) dio pregleda oka od srednje dobi; unutaročni pritisak povezan sa sistoličkim krvnim tlakom, oboje se može kontrolirati beta blokerima
K i G - patološka stanja
45
Koje su posljedice promjena u vidu?
ograničenje kretanja
slobodnih aktivnosti i socijalnog života
padovi
depresivnost
brkaju se s kognitivnim deficitima
46
Što je prezbiakuzija?
* Prezbiakuzija („starački sluh“): gubitak osjetljivosti za visoke tonove; oblik senzoričko-neuralnog gubitka sluha
* Od 25-30 g. pa do 70. g kad se primjećuje
* Cca 35% 65-74g., 50% 75g+
* Zbog prirodnog odumiranja stanica ili zbog smanjene opskrbe krvlju uzrokovane aterosklerozom propadaju unutarnje strukture uha koje pretvaraju mehaničke zvučne valove u živčane impulse; obrada neuralnih poruka u slušnom korteksu također slabi
* Slabljenju sluha u kasnoj dobi doprinosi i skrućivanje membrana (poput bubnjića)
* Prvi znak – gubitak sluha za visoke frekvencije oko 50. godine
* Više od 2 puta češće kod muškaraca (možda zbog izloženosti buci u nekim zanimanjima kojima dominiraju muškarci)
47
Što je konduktivni gubitak sluha? A što tinitus?
- Tinitus – čujenje bez vanjskog podražaja, 10% starijih, više Ž - može biti rezultat virusa, uzimanja antibiotika - promjene u kostima
- Konduktivni gubitak sluha - zvuk se ne provodi dobro
48
Koji su učinci netretiranog gubitka sluha? 5
K Tj Mz Kf KV
- djelomična mogućnost kompenzacije vizualnim znakovima (usnice, tjelesni stav, top-down strategija procesiranja jezika u kontekstu)
- povezano uz lošije tjelesno zdravlje i padove
- rizik za mentalno zdravlje – depresija
- rizik za kognitivno funkcioniranje- kognitivno opterećenje procesiranja oslabljenih zvukova, promjene u strukturi mozga zbog nedovoljne stimulacije, smanjena socijalna angažiranost
- promjena u komunikaciji od strane drugih - rizik za socijalnu izolaciju
49
Koje svojstvo percepcije dozvoljava kompenzaciju vidom kod nedostatka sluha?
Percepcija je intermodalna
50
Koja posljedica gubitka sluha najviše utječe na nezadovoljstvo životom?
Slabljenje percepcije govora
51
Pomoć gubitku sluha?
slušni aparatići – samo cca 25% (cijena, nedovoljno dobri, ugroženost slike o sebi, socijalna stigma)
52
Koje su poveznice između gubitka sluha i lošijeg kognitivnog funkcioniranja? (-->) 3
1. Kognitivno opterećenje procesiranja oslabljenih zvukova
2. Promjene u strukturi mozga zbog nedovoljne stimulacije
3. Smanjena socijalna angažiranost
53
Što uzrokuje probleme u ravnoteži?
-oštećenje receptora u srednjem uhu, teže održavanje ravnoteže i detekcije položaja tijela; vrtoglavica, rizik od pada
54
Padovi zbog (ne)ravnoteže
KUKOVLJE
Prevencija
-35% starijih od 65g i 50% starijih od 80g. jedan pad godišnje, 33% hospitaliziranih umre u roku 1g.
-padovi u starijoj dobi su opasni (vodeći uzroci smrti od ozljeda kod osoba 65+ 40,7%)
-najčešće fraktura kuka tj. prijelom bedrene kosti i intrakranijalne ozljede
-18-33% 65+ umre zbog prijeloma kuka unutar 1g.
-Prevencija: zdravstveno stanje i lijekovi, zdrave navike, promjene okoline, povećavanje stabilnosti
55
Promjene u njuhu i okusu
Opada broj i osjetljivost okusnih pupoljaka- Slabiji okusi (1. slatko, slano, gorko, kiselo)
- smanjenje količine sline
56
Vrhunac i pad njuha?
Ž vs. M
Njuh vrhunac 20-40 g. pa opada polako do 60-ih
Ž (40-50)-smanjenje broja okusnih pupoljaka, M (50-60)
-nakon 70 značajni pad u osjetu mirisa kod oba spola
-gubitak apetita i težine ☹
57
Abnormalne promjene njuha i ____ bolest
Abnormalne promjene njuha i Alzheimerova bolest
58
Somaestezija - dodir, temperatura, bol
o Dodir
-za po 1% godišnje od 20-80 g.
-veći na perifernim dijelovima tijela i dijelovima bez dlaka, do -130% na jagodicama prstiju, problemi hvatanja
- posljedica gubitaka dodirnih receptora u određenim područjima kože i usporavanje cirkulacije u ekstremitetima
o Temperatura
-gubitak tolerancije na ekstremne temperature; manje znojenja – moguća hiper ili hipotermija
o Bol
-nema velikog utjecaja, smanjena osjetljivost za slabiju bol i bol u području glave (Lautenbacher i sur., 2017)
59
Promjene u srcu <3
Pumpa
* Promjene u srcu: gubitak mišićne mase i nakupljanje masnog tkiva
* Manja snaga srca i manje krvi pumpa (s 20g.5l/min, sa 70g. 3.5l/min)
60
______________elastina u arterijama i s godinama porast krvnog tlaka (koliki?)
degeneracija elastina u arterijama i s godinama porast krvnog tlaka (Hipertenzija < 90 i 140 mmHg; Hipotenzija-padovi)
61
Srce - Lonza
* S dobi mišić srca postaje krući, a neke od njegovih stanica umiru, dok se druge uvećavaju dovodi do zadebljanja stijenki lijevog ventrikula (najveće srčane komore iz koje se krv pumpa u tijelo); srčani mišić postaje manje responzivan na signale mišićnih stanica u srcu koje iniciraju svaku pojedinu kontrakciju posljedica: srce pumpa krv s manje snage, opada max.broj otkucaja, usporava se protok krvi kroz cirkulacijski sustav
62
Što je arterioskleroza?
nakupljanje naslaga plaka koji sadrži kolesterol i masti; višestruko uzrokovana (moguće je da spolni hormoni pojačavaju posljedice prehrane bogate mastima)
63
M (<, > = ?) srčane bolesti?
Češće bolesti kod M do 75g., a kasnije kod Ž- infarkt miokarda, angina pektoris
64
Koje su 3 bolesti srca koje smo spomenuli i koji su njihovi rizici?
* Rizik za bolesti srca – pušenje, visoki kolesterol u krvi, visoki krvni tlak
* Infarkt miokarda
* Angina pectoris: probadajuća bol u prsima, stanje srca kojem nedostaje kisik - NTG
* Aritmija: nepravilni srčani otkucaji
65
Alveole
Rigidnost
Iskoristivost O2
- Stvaranje alveola do 20 g., a onda se broj smanjuje
- Rigidnije dišne strukture i pluća (očvršćivanje hrskavice, vezivnog tkiva)
- smanjena iskoristivost kisika
66
Zašto su češće upale pluća u starijoj dobi?
Dišni se putovi lakše zatvaraju
67
(Maksimalni) vitalni kapacitet pluća
* Maksimalni vitalni kapacitet od 25.g. opada po 10% na jedno desetljeće života
* Smanjena snaga dišnih mišića i vitalni kapacitet pluća (do 40%)
68
Apneja u snu
Apnee u snu češće kod M s dobi
- 10s, 20-60 epizoda/noć
69
Kronične opstruktivne bolesti
Kronične opstruktivne plućne bolesti: bronhitis (>45g) i emfizem (uzrokovan izrazitim gubitkom elastičnosti plućnog tkiva što rezultira ozbiljnim teškoćama u disanju - neki slučajevi nasljedni, većina uzrokovanja pušenjem ---> nedovoljno O2, pad)
70
Promjene u glasu
Promjene u glasu (produbljivanje kod žena, viši glas kod muškaraca; slabljenje, podrhtavanje, usporavanje, manje precizno izgovaranje)
71
Smanjenje težine/volumena mozga
Razlozi
Težina mozga opada od 30g., i može doći do gubitka i od 10% do 80-ih
* Smanjenje volumena mozga iza 40., a osobito nakon 60-tih
- Razlozi tih promjena: propadanje neurona, povećanje ventrikula, dublje moždane brazde
- Brže propada bijela (mijelin) nego siva tvar
- propadanje glija stanica - smanjena učinkovitost SŽS
72
Last in - first out
načelo gubitaka – frontalni, hipokampus (hipertenzija!)
općenito: Gubici do 50%u vidnim, slušnim i motoričkim područjima i cerebelumu 25% (ravnoteža)
73
Smanjeno lučenje NT
Kompenzacija
acetilkolin (pamćenje) i dopamin (motorika, Parkins)
nova vlakna i veze, korištenje više dijelova mozga i plastičnost
74
Manja djelotvornost AŽS 4
temp
kort
piš
san
Temperatura: problemi regulacije
Otpušta više razine stresnih hormona u krv (možda nastojanje da se pobude tjelesna tkiva koja su tijekom godina postala manje responzivna na te hormone)
Smanjeni nadzor nad urinarnim traktom
Spavanje – promjene u cirkadijurnom ritmu, multifazni ritam
75
Imuno sustav - T i B stanice
* T stanice – potječu iz koštane srži, sazrijevaju u timusu, napadaju antigene izravno
* B stanice – stvaraju se u koštanoj srži, u krvotok luče antitijela koja se multipliciraju, hvataju antigene i omogućuju krvnom sustavu da ih uništava
- Manje T stanica – stiskanje timusa –smanjena borba protiv infekcija
- Neadekvatno funkcioniranje B stanica – autoimune bolesti
* Stres (povezanost sa živčanim i endokrinim sustavom) i depresija
76
Kapacitet imuno sustava opada nakon ___ godine
* Kapacitet imunološkog sustava opada nakon 20.godine (djelomično rezultat smanjenja timusa)
77
Pad proizvodnje testosterona
Pad proizvodnje testosterona: od 20-ih do 70-ih za 30-40%
- Od 40.g. -1% godišnje
- Vitalnost i količina spermija i sjemene tekućine smanjuje se
- Tjelesne promjene: mišićna masa, masnoća, dlakavost lica, spolna želja se smanjuje
78
Erektilna disfukncija
%
dob
supstancija
Erektilna disfunkcija 20% (15-25%) 50-59g.- nedostatak cikličkog GMP u mozgu – sildenafil citrat
79
2. najčešća vrsta raka u muškaraca
rak prostate - hiperplazija
80
Psihološki simptomi andropauze
iritabilnost, tjeskoba, depresivnost, umor, nesanica
81
Menstruacijski ciklus regulira hormone ___-___g.; PMS (x%), 3- 5% _____________ __________ poremećaj
Menstruacijski ciklus regulira hormone 12-50g.; PMS (70%), 3- 5% PM disforični poremećaj
82
Klimakterij u žena
Razdoblje slabljenja reproduktivnog kapaciteta i prelaska iz reproduktivne u nereproduktivnu fazu života
83
Menopauza - def
M, raspon
prekid lučenja estrogena i progesterona te jajašca iz jajnika
- M=51 g. Raspon 40-60 g.
84
3 vrste simptoma u menopauzi
Opći simptomi
HRT
psihijatar
1. Vazomotorički simptomi (“Valunzi” – 1-5 g.)
2. Emocionalni/kognitivni
3. Urogenitalni - promjene u spolnim organima
- Gubitak koštane mase, bol u zglobovima
- Rizik koronarnih bolesti raste
- Promjene kože
- Psihološki efekti menopauze? Depresija veza s hormonima
-nadomjesna hormonska terapija (HRT): rizici!
-rizik za psihijatijsko bolničko liječenje jako raste nakon poroda (90 d)
85
1. Vazomotorički simptomi u klimakteriju
Promjene u menstruaciji- jako slabo ili jako krvarenje
Napadi vrućine
Noćno znojenje
Fluktuacija težine
Vrtoglavice
Suhoća, svrbež kože
86
2. Emoc/kogn simptomi u klimakteriju
Iritabilnost
Nervoza/tjeskoba
Depresija, gubitak samopouzdanja
Smanjen libido
Nesanica
umor
Poteškoće u pamćenjju i fokusiranju pažnje
87
3. Urogenitalni simptomi u klimakteriju
Vaginalna atrofija- suhoća, srab, neugoda
Infekcije urinarnog trakta
Učestao nagon za mokrenje
Stresna inkontinencija
Teškoća tijekom spolnog odnosa
88
1. Predmenopauzalna faza
estrogen
nezrelo
- Počinje fluktuirati i lagano opada razina estrogena
- Izrazit pad progesterona
- Češći su ciklusi bez zrelog jajašca ali menstruacija redovita
89
2. Perimenopauzalna faza
duljina ciklusa
deprivacije sna
- Ekstremnije varijacije duljine ciklusa
- 2-7 g.-skraćivanje ciklusa, neredovit
- Valovi vrućine
- Noćni-deprivacija sna = psihološki distres
90
3. Menopauza (treća faza)
estrogen/progesteron <
1g
- smanjenje lučenja estrogena i progesterona, te jajašaca iz jajnika i bez menstruacije 1g
-na grafu estrogen leluja
91
3. Menopauza (treća faza)
estrogen/progesteron <
1g
- smanjenje lučenja estrogena i progesterona, te jajašaca iz jajnika i bez menstruacije 1g
-na grafu estrogen leluja
92
4.Postmenopauzalna faza
estrogen/progesteron
dojka uterus vagina
- Nizak estrogen i progesteron
- Tkivo dojki mekše
- Uterus manji
- Vagina manja, tanja, smanjene elastičnosti i vlažnosti
93
Mogući medijatori kognitivnih teškoća u perimenopauzi i postmenopauzi (Sliwinsky et al, 2014)-
smanjenje estrogena --> nedostatak sna, depresija, naleti vrućine --> kognitivne teškoće
94
Dvije vrste HRT
A) Samo estrogen – estrogenska zamjenska terapija: za žene koje su imale histerektomiju (operativno odstranjenje maternice)
B) Estrogen plus progesteron – hormonska zamjenska terapija: za druge žene
* Uzimanje estrogena povećava rizik od dobivanja raka endometrija (obloge maternice), a kombiniranje estrogena s progesteronom umanjuje taj rizik
* HRT – uspješna u borbi protiv simptoma menopauze (valunzi, promjene raspoloženja, vaginalna suhoća), pruža zaštitu protiv slabljenja kostiju i raka debelog crijeva, ali ima dva negativna ishoda – povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka dojke, blagog kog.propadanja, Alzheimerove bolesti i drugih demencija
95
Rizici HRT
-povećani rizici po zdravlje zbog uuzimanja HRT (progesteron i estrogen)-povećani rizik raka dojke, CHD, strooke, VTE, smanjen rizik loma kuka, colorectal cancer
96
Menopauza - Lonza
* Skraćivanje ciklusa – od oko 28 u 20-im i 30-im na 23 u kasnim 40-im
* Neredovitost ciklusa – kod nekih ne dolazi do izbacivanja jajašaca, a kada se izbace, više ih je defektno
* Klimakterij se u prosjeku događa u dobi od 51 godine (raspon 42-58)
* Žene koje puše i nisu rodile obično ulaze prije u menopauzu
* Valunzi – periodični osjeti topline koji su praćeni porastom tjelesne temperature te crvenilom lica, vrata i prsa, uz znojenje; pogađaju oko 75% žena, uobičajeni uzrok pospanosti i razdražljivosti u toj dobi
Perimenopauza i menopauza- osjećaj manje spolne privlačnosti, moguća dispareunija i gubitak spolnog zanimanja
97
Pogledi na menopauzu kroz povijest
- do 18 st. zadržavanje menstrualne krvi povezivano s fizičkim, spolnim i emocionalnim slabljenjem - Psihoanaliza i psihijatrija 19-20 st.: neuroza neizbježna; tugovanje zbog gubitka ženstvenosti i seksualnost, melankolije, depresije
- Ginekologija 20 st.: biomedicinski model – „bolest deficita estrogena” i hormonska nadomjesna terapija
- Kasno 20. i rano 21. st : MP kao rizični faktor za kasnije bolesti – kardiovaskularne, demenciju itd. - Feministički pogled –prirodan proces i ne treba intervenirati HRT nego vitamini, dijeta i sl.
- Menopauza kao bio-psiho-kulturo-socijalni fenomen
- Druge kulture: privilegije (Indija, Japan) ili uklanjanje (Irska); azijske žene manje valunga od europskih
- Stavovi prema menopauzi negativniji u predmenopauzi nego kasnije, povezani s prethodnim psihičkim zdravljem, socijalnom podrškom i obrazovanjem
- Negativniji osobni stavovi i stavovi društva – teži doživljaj simptoma - kauzalnost?
98
Za što je važno spavanje?
važno za imunološke funkcije, obnovu tkiva, čišćenje metabolita iz mozga i niz kognitivnih funkcija, osobito pamćenje
99
Promjene u SWS
Promjene u cirkadijurnom ritmu
- manje dubokog sna (SWS)– količina REM sna se ne mijenja nakon 60.g, manje delta spavanja
- Promjene u sporovalnom spavanju utječu na fragmentaciju sna (češće buđenje), teškoće održavanja sna što utječe na manju plastičnost mozga i konsolidaciju pamćenja
- Promjene u cirkadijurnom ritmu: raniji odlazak na spavanje i dizanje rano
100
Promjena u količini spavanja
- Promjena u količini: spavanje cca 5-7h noću ( ml.odrasli 6.5 do 8.5h)
- 10-25% spavanje tijekom dana
101
3 problema spavanja
- Problemi spavanja: insomnija, hipersomnija, apnea (5xveća vjerojatnost potrebe lijekova za spavanje nakon 65.g)
102
Etiologija teškoća spavanja - 5
bolest bol lijek PS navike
1. neurološke i psihijatrijske bolesti
2. kronični bolovi
3. lijekovi (40% 9+)
4. psihosocijalni čimbenici
5. loše navike spavanja
103
Seksualnost mlađe odrasle dobi
monogamija fantazije afere seksualnost snošaji
- serijska monogamija
- Seksualne fantazije izvan dijade cca 98%M i 80%Ž
- 25% M i 15% Ž izvanbračne afere
- Traeen i sur. (2002) – N=2135 od 18-49 g. utvrdio 88% heteroseksualni, 2% homoseksualni, 5% biseksualni
- Većina vaginalni snošaj i oralno-genitalni, cca 25% analni, 10% redovita masturbacija
104
Seksualnost srednje odrasle dobi
učestalost libido plato orgazam prednosti
- Smanjuje se učestalost i uzbudljivost spolnih interakcija
- Učestalost snošaja u 20-ima 10x mjesečno, 60-70 g. 3x mjesečno
- Smanjen libido (spolna želja) – manje seks misli i fantazija
- Sporije postizanje spolnog uzbuđenja i platoa
- Manje intenzivni orgazmi, brži povratak na nepobuđeno stanje
- Prednosti – manje straha od trudnoće, manje inhibicija, veće iskustvo, bolje poznavanje vlastitih želja i partnerovih
105
Seksualnost kasne odrasle dobi
opadanje partner novioblici
- Daljnje opadanje u seksualnoj funkciji i želji; doprinose i neke bolesti , nedostatak privatnosti, stavovi djece
- Gubitak partnera prepreka
- Novi oblici seksualnosti
