Brainscape's Knowledge GenomeTM

Browse over 1 million classes created by top students, professors, publishers, and experts.


See full index

PODS > 4. Tjelesne promjene u odrasloj i starijoj dobi > Flashcards

4. Tjelesne promjene u odrasloj i starijoj dobi Flashcards

1
Q

Što je biološko starenje? Pad, univerzalan

A

Biološko starenje ili primarno starenje (senescencija) – pad u funkcioniranju organa i organskih sustava, univerzalan za našu vrstu i započinje u ranoj odrasloj dobi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što je sekundarno starenje? Promjene, neuniverzalan

A

Sekundarno starenje - promjene u funkcioniranju organa i org.sustava koje nisu univerzalne i neizbježne jer su rezultat bolesti, zdravstvenih navika ili okolinskih utjecaja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Što je tercijarno starenje?

A

Tercijarno starenje – ubrzani mentalni i tjelesni gubici kraće vrijeme pred smrt

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kakve su TJELESNE promjene u odrasloj dobi u odnosu na dimenzionalnost i smjer?

A

Multidimenzionalne i višesmjerne

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Što je iza individualnih razlika u tjelesnom starenju? GSP S (3 + 1)

A
  1. Geni - npr. 60% starenje kože i 60% s dobi povezanih varijacija u tjelesnoj težini i 60% percipirane dobi
  2. Stil života - sjedilački; vježbanje, prehrana, dodaci prehrani („ironični učinak” Chiou et al., 2011)
  3. Povijesno razdoblje života
    (4.) Socio-ekonomski čimbenici – rasa i etnicitet putem obrazovanja i prihoda ( „prehrambene pustinje”)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Mogu li se tjelesne promjene modificirati? Čime?

A

Mogu - ponašajnim i okolinskim intervencijama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Kako prepoznati primarno/biološko starenje? (6) UPPNII

A
  • Univerzalno za vrstu
  • Proizlazi iz organizma, nevanjskih utjecaja
  • Pojavljuje se postupno
  • Negativnog je smjera
  • Intraindividualne razlike u brzini starenja različitih dijelova tijela - asinhronost
  • Interindividualne razlike u brzini starenja
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Koje je dvije vrste starenja teško raspoznati/razdvojiti?

A

Biološko normalno starenje od patološkog

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Zašto je teško otkriti kada točno biološko starenje započinje?

A

Pitanje je kada počinje jer se dugo ne primjećuje
-Vrlo postupne promjene
- Rezervni kapaciteti
- Kompenzacija

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Koje su dvije glavne teorije biološkog starenja? PS/SD

A

1.TEORIJE PROGRAMIRANOG STARENJA
- plan starenja je genetski određen i aktivira se odmah nakon reproduktivne zrelosti
2. TEORIJE SLUČAJNIH DOGAĐAJA (STOHASTIČKE)
- proces starenja je rezultat akumuliranih oštećenja genskog i staničnog materijala koja su uzrokovana slučajnim događajima (unutarnjim ili vanjskim, npr., bolestima, ozljedama, štetnim tvarima)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Koje su dvije podteorije programiranog starenja?

A
  1. Genetička teorija ograničenosti životnoga vijeka (geni za starenje, telomere)
    2.Teorije biološkog sata tj. starenja specifičnih organskih sustava
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

a) Genetička teorija ograničenosti životnoga vijeka (geni za starenje, telomere)
Program
Normalni štetni/geni
Hayflick
Nedostatak
Telomeraza

A

-Svaka vrsta ima svoj vlastiti prosjek života
-Starenje je programirano u vrstu: biološki sat
-Normalni štetni geni koji se aktiviraju
-Normalni geni koji postaju losi tj. mutirajustanice imaju mehanizam popravka DNA / mutacija ga onemogućí
-Hayflickov limit: sposobnost stanice da se replicira određen broj puta do replikativne senescencije
-Replikativna starost stanice vezana uz trošenje telomera
-Ne može objasniti sve vrste starenja; starenje stanica moguće i bez skraćivanja telomera
-Prisutnost i aktivacija enzima telomeraze u stanici dovodi do besmrtnosti stanice – tumorske stanice

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Teorije biološkog sata tj. starenja specifičnih organskih sustava (T specifičnih sustava)
1. Neuroendokrina - metabolizam
2. Imunološka - IS, T-st

A

 Neuroendokrina teorija starenja ili teorija hormonalnog stresa
-sa starenjem sposobnost hipotalamusa da regulira hormone u tijelu opada i to dovodi do metaboličkih teškoća, a one su vezana uz količinu hormona kortizola koji oštećuje rad hipotalamusa (ne smanjuje se sa starenjem)
-dolazi do metaboličkih problema poput dijabetesa, problema sa štitnjačom, osteoporoze itd
Imunološka teorija starenja
-opadanje u radu adaptivnog IS (proizvodnja i transport T - stanica) – starenjem se proizvodi manje T-stanica koje bi se mogle programirati i boriti protiv novih prijetnji; autoimune reakcije

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Heritabilnost dugovječnosti
1. Blizanci
2. Obiteljske studije + roditelji
3. Identični blizanci

A
  1. Studije blizanaca McGue et al (1993) IH=0.22, Herskind et al (1996) IH = 0.25
  2. Obiteljske studije Gavrilova et al (1998) IH= 0.18-0.58 , Cournil et al (2000) IH = 0.27
    + Roditelji 70+ 2x veća šansa za djecu 90-100g.
  3. Identični blizanci M = 3g, braća M = 6g
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Koliki postotak varijabiliteta u dugovječnosti objašnjavaju geni?

A

25%

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Nakon_____ godina, doprinos nasljeđa u duljini života opada u korist okolinskih čimbenika

A

75/8o god

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

Primjeri dviju bolesti u patološkom starenju
P (HG)
W

A
  1. Progerija (HutchinsonGilfordov sindom) – 1:8 mil.; starenje počinje 10.- 24.mj., PŽV 13 g. , autosomno dominantno
  2. Wernerov sindrom 2-20:100 000 - bolesti, ali nema starenja mozga; pogađa mlađe odrasle, smrtnost cca 50g.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

Kojih 5 teorija objedinjuje Teorija slučajnih događaja - stohastičke teorije starenja?

A
  1. Teorija istrošenosti ili “nosi-deri”
    ◼ Teorije nakupljanja štetnih
    supstanci:
  2. Teorija oksidativnog stresa - slobodni
    radikali (Harman 1956)
  3. Lipofuskin ili pigment starenja – nastaje
    od proteina i masi oštećenih sl. radikalima u
    mišićnim i kožnim stanicama
  4. Teorija unakrsnog povezivanja vlakana kolagena
  5. Teorija prehrambenog unosa
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
19
Q

Teorije slučajnih događaja (stohastičke) - Lonza

A

Teorije slučajnih događaja (stohastičke) – proces starenja je rezultat akumuliranih oštećenja genskog i staničnog materijala koja su uzrokovana slučajnim događajima (unutarnjim ili vanjskim, npr., bolestima, ozljedama, štetnim tvarima); naglašavaju kumulativne učinke slučajnih događaja; DNK u tjelesnim stanicama postupno se oštećuje, a kako se te mutacije akumuliraju, oporavak stanica i njihovo nadomještanje postaju manje učinkoviti ili se počinju stvarati abnormalne kancerogene stanice
(Schaie osim ove dvije spominje i teoriju katastrofalne pogreške i teoriju međupovezanosti u starenju)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
20
Q

Teorija oksidativnog stresa/ Lipofuksin
Antioksidansi

A

-Teorija oksidativnog stresa – nastajanje slobodnih radikala (Harman 1956)
-Lipofuskin ili pigment starenja – nastaje od proteina i masi oštećenih sl. radikalima u mišićnim i kožnim stanicama
-za prvo dvoje bitni antioksidanski A, C, E vitamini, karoteonoidi, flavonidi SOD
-primjer antioksidansa: Resveratol sprječava ili zaustavlja oksidaciju i tako štiti od slobodnih radikala
-u biljkama koje prolaze okolinski stres – grožđe, maline, borovnice, kikiriki, crno vino
-Francuski paradoks - Witte i sur., (2014) – 26 tjedana resveratola poboljšalo pamćenje za 2 riječi

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
21
Q

Teorija unakrsnog povezivanja vlakana kolagena
Starenje
Spone
Povezivanje
Redukcija

A
  • Starenje objašnjava na razini organa i tkiva
  • Proteinska vlakna koja čine tjelesno vezivno tkivo s vremenom stvaraju spone; kada se ta inače odvojena vlakna unakrsno povežu, tkivo postaje manje elastično, što dovodi do mnogih negativnih ishoda (gubitak elastičnosti kože, zamagljivanje očnih leća, začepljivanje arterija, oštećenje bubrega)
  • Povezivanje proteinskih vlakana vezivnog tkiva (kolagena) – gubitak elastičnosti različitih
    organa; onemogućuje normalan prolazak hranjivih i otpadnih tvari u i iz stanice
  • Unakrsno povezivanje reducira se redovitom tjelovježbom i prehranom bogatom vitaminima i siromašnom mastima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
22
Q

Teorija prehrambenog unosa ili kalorijske restrikcije
Dugovječnost

A
  • Dugovječnost povezana s količinom kalorija po danu: 30 - 60% restrikcije produljenje života nekih vrsta za 20-50%
    -Povećava ekspresiju sirtuina koji reguliraju metabolizam energije
    -Okinawa – prirodni eksperiment CR-4xviše 100gdš. nego u ostatku Japana
    -50% manja stopa bolesti, 96%povrće
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
23
Q

Koje su 4 vrste tjelesnih promjena? VTOOs

A
  • Vanjski izgled: koža, kosa, nokti, zubi
  • Tjelesna građa i kretanje
  • Promjene u osjetilima
  • Promjene u vitalnim organskim sustavima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
24
Q

Koje su promjene na koži?
Građa kože

A
  • Boranje kože: stanjivanje vanjskog sloja, smanjenje elastičnosti kolagenskih vlakana, elastinska vlakna u srednjem sloju slabe, potkožna masnoća se smanjuje
  • Manje lučenje znojnica i masnoće
  • Promjene na noktima i zubima

+ * Koža se sastoji od 3 sloja:
a) Epiderma – vanjski zaštitni sloj, gdje se stalno stvaraju nove kožne stanice
b) Derma – srednji potporni sloj, sastoji se od vezivnog tkiva koje se rasteže i steže, dajući koži elastičnost
c) Hipoderma – unutrašnji masni sloj koji pridonosi mekoći i obliku kože

  • Starenjem se epiderma slabije drži za dermu, vlakna u dermi i hipodermi se stanjuju, a masne stanice u hipodermi smanjuju  posljedica je labavija, naborana koža (ova je promjena brža kod žena)
  • U 30-im bore na čelu kao rezultat smijeha, mrštenja obrva i drugih izraza lica, u 40-im postaju istaknutije i pojavljuju se sitne bore oko očiju, nakon 50-e sve je više „staračkih pjega“ (nakupine pigmenta ispod kože)
  • Stanjivanjem masnog sloja krvne žile u koži postaju sve vidljivije
  • Manje lučenje znojnica i masnoće  gruba i ispucala koža
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
25
Q

Koje su promjene na zubima?

A
  • Povlačenje zubnog mesa – paradentoza
  • Veća sklonost karijesu pri korijenu zuba
  • Manje lučenje slinovnica
  • Zubi postaju žuti, lomljivi i iskrzani
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
26
Q

Koje su promjene na kosi?

A
  • Stanjivanje kod svih u 50-60 g.
  • Kosa sijedi (30-60g.): gubitak pigmenta (melanin)
  • Ispadanje zbog propadanja folikula (alopecia)
  • Povećana dlakavost na neželjenim mjestima
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
27
Q

Koje su najčešće plastične operacije?

A

Breast augmentation, liposuuction, eylid suurgery, abdominoplasty, nos

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
28
Q

Kakve su promjene u težini?

A

Promjene u težini (30-40/50g rast – od 70g. jači pad), obrnuta U krivulja

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
29
Q

Koji su razlozi promjena u težini?

A

Razlozi: usporavanje metabolizma i smanjenje mišićne mase, gubitak koštane mase
- Promjene u rasporedu tjelesne masnoće (fotke potkožna, viscelarna i masnoća izvan masnog tkiva)
- Utjecaj tjelovježbe

Lonza:
 Promjene u težini (30-40g rast – od 50g. pad)  porast masnog tkiva i opadanje mišića i minerala u kostima (budući da su mišići i kosti teži od masnoće, rezultat je obrazac promjene težine koji počinje dobivanjem, nakon kojeg slijedi gubitak težine); mali dobitak na težini 25.-50.g. jer se stopa bazalnog metabolizma (količina energije koju tijelo troši u potpunom mirovanju) postupno smanjuje zbog opadanja broja aktivnih mišićnih stanica
 Promjene u rasporedu tjelesne masnoće – akumulira se na torzu, a smanjuje na ekstremitetima; veličina abdomena povećava se 6-16% kod M i 25-25% kod Ž; M nakupljaju više masti na leđima i gornjem abdomenu, a Ž oko struka i na nadlakticama

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
30
Q

Promjene u visini?

A

 Gubitak visine 2.5 – 5 cm (od 40-50g)  gubitak snage kostiju dovodi do kolapsa diskova u kralježnici
- moguće i do 10 cm snižavanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
31
Q

Promjene u sastavu tijela, 25/75 g? Pie charts

A

-promjene u sastav tijela: omjer kostiju, mišića i masnoće s 25 i 75 godina
s 25 (mišići 30%, kosti 10%, masnoća 20%)
s 75 (mišići 15%, kosti 8%, masnoća 40%)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
32
Q

Kako se naziva gubitak mišićne mase?
Kakva je izraženost istog od 40-70? A > 70?
Čime se može nadoknaditi?
Vlakna
Sport

A
  • Gubitak mišićne mase: sarkopenija (od 40 do 70 g. 8% po desetljeću, >70 15% po desetljeću)
  • Tjelovježba i proteini
  • Gubitak snage i brzine veći od gubitka izdržljivosti

Lonza:
 Budući da umiru živci koji ih stimuliraju, brzostežuća mišićna vlakna (odgovorna za brzinu i eksplozivnu snagu) opadaju brojem i veličinom više nego sporostežuća (odgovorna za izdržljivost) – u 40-im i 50-im
 Ukrućuju se tetive i ligamenti – smanjenje fleksibilnosti
* Slabljenje sportskih vještina u starijim godinama – dokle god traje vježbanje, učinak od 20ih do 60ih i 70ih opada vrlo malo (2% po desetljeću); kontinuirani trening dovodi do prilagodbe tjelesnih struktura koje minimaliziraju pad u motoričkoj izvedbi

Sport: sprinting (22Ž, 23M) — golf (31MŽ)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
33
Q

Promjene u koštanom sustavu
Masa
Gustoća
Intervencije
Kuk

A
  • smanjuje se koštana masa krhkije i poroznije
  • smanjenje gustoće kostiju: 8-12% kod M i 20-30% kod Ž (uloga estrogena)
  • BMD (bone mass density): 1-2.5 osteopenija; >2.5 osteoporoza: 20% Ž iznad 50.g. i 50% iznad 80g.
  • Gubitak visine 2.5 – 5 cm (od 40-50g)
  • Rizik od lomova
  • Intervencije: kalcij + D vitamin, tjelovježba, HRT
    -Povećanje rizika od smrti nakon loma kuka u prvoj godini nakon nezgode - višestruko raste (do 4.5x) - stres od operacije, mirovanje i upala pluća, moždani udar - nakon preživljenja 1.g. se smanjuje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
34
Q

Promjene u koštanom sustavu
Masa
Gustoća
Intervencije
Kuk

A
  • smanjuje se koštana masa krhkije i poroznije
  • smanjenje gustoće kostiju: 8-12% kod M i 20-30% kod Ž (uloga estrogena)
  • BMD (bone mass density): 1-2.5 osteopenija; >2.5 osteoporoza: 20% Ž iznad 50.g. i 50% iznad 80g.
  • Gubitak visine 2.5 – 5 cm (od 40-50g)
  • Rizik od lomova
  • Intervencije: kalcij + D vitamin, tjelovježba, HRT
    -Povećanje rizika od smrti nakon loma kuka u prvoj godini nakon nezgode - višestruko raste (do 4.5x) - stres od operacije, mirovanje i upala pluća, moždani udar - nakon preživljenja 1.g. se smanjuje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
35
Q

Kosti - Lonza

A
  • KOSTI: smanjuje se koštana masa (krhkost, poroznost): počinje s 30, ubrzava u 50, staje u 70 g.
  • Smanjenje gustoće kostiju: 8-12% kod M i 20-30% kod Ž (uloga estrogena)
  • Koštani sustav počinje se mijenjati u kasnim 30-im, ubrzava se u 50-im (osobito kod žena) i usporava u 70-im
  • Hrskavica na zglobovima se stanjuje i lomi, što dovodi do toga da se krajevi kosti ispod njih istroše; tada se nove stanice nastavljaju taložiti na vanjskim slojevima kostiju i mineralni sastav kostiju slabi (rezultat su šire i poroznije kosti)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
36
Q

Promjene u zglobovima :)

A
  • 50% M i 75% Ž iznad 70 g. neki oblik artritisa
  • Osteoartritis – rezultat trenja (jako hrskavično oštećenje, koštani trn osteofit, slobodni dijelovi hrskavica)
  • Reumatoidni artritis - upaljena kapsula i sinovijalna ovojnica, smanjenje sinovijalnog prostora, oštećena hrskavica
  • kronična upalna bolest zglobova udova
  • ne zna se uzrok, autoimuno?
  • bolovi, deformacije, narušavanje funkcije hvatanja i sl.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
37
Q

Kada vid pokazuje znakove starenja?

A
  • najranije pokazuje znakove starenja – oko 30.g, a vidljive u 40-tim
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
38
Q

Koje su strukturalne promjene vida? (3)

Gubitci (Š+Č)

A
  • Strukturalne promjene: zadebljavanje i žućenje leće oka, smanjenje elastičnosti mišića zjenice (veličina zjenice se smanjuje)
  • opada sposobnost fokusiranja predmeta na maloj udaljenosti
  • Gubitak osjetljivosti za svjetlinu
  • Gubitak vidne oštrine
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
39
Q

Što je prezbiopija, dalekovidnost povezana s dobi?

A

“Presbiopija – „stare oči“, oko 60-e leća gubi elastičnost
 Prolaženje svjetla do retine smanjuje se jer leća postaje žuća, jer slabe mišići koji kontroliraju zjenicu i zbog zamućenja vida staklovinom – otežava razlikovanje boja (osobito u dijelu spektra zeleno-plavo-ljubičasto) i noćni vid
 Smanjeno razlikovanje boja i adaptacija na svjetlo

  • slika se ne stvara više u makuli — iza nje
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
40
Q

Vid - Lonza

A
  • Oko 40-e godine teškoće u čitanju sitnih slova  uzrok: povećavanje leća u kombinaciji sa slabljenjem mišića koji omogućava oku prilagođeno fokusiranje okolnih objekata (akomodacija)
  • Do pedesete akomodacijska sposobnost oka 1/6 onoga što je bila u dvadesetoj
  • Zbog povećavanja leća, u dobi između 40 i 60 oko postaje sve dalekovidnije
  • Od 40-e na staklovini se razvijaju tamna područja, smanjujući količinu svjetla koja dopire do retine
  • Promjene na leći i staklastoj tvari  svjetlo unutar oka se raspršuje, povećavajući osjetljivost na zasljepljivanje (npr. pri noćnoj vožnji)
  • S dobi rožnica postaje prozračnija, raspršuje svjetlo, što zamagljuje sliku i povećava osjetljivost na bliještanje
  • Oštećen vid u kasnoj odrasloj dobi uglavnom rezultat smanjenja svjetla koje dopire do retine (uzrokovano požutjelošću leće, sužavanjem zjenice i zamagljivanjem staklovine) i gubitkom stanica u retini i optičkom živcu
  • Problemi u dinamičkom vidu, vizualnom traženju i brzini procesiranja vidnih inf.
  • Percepcija dubine s dobi manje pouzdana jer je binokularno viđenje slabije
  • Sposobnost viđenja u sumrak opada dvostruko brže nego vid pri dnevnom svjetlu
  • Neuralne promjene u vidnom sustavu – postupni gubitak receptornih stanica za svjetlo i boje na retini (štapići i čunjići) i živčanih stanica vidnog živca (put između retine i kore mozga)
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
41
Q

5 aspekata vida na koje će vjerojatno utjecati dob (Schaie)

A

brzina procesiranja vida
osjetljivost na svjetlo
dinamički vid
vid na blizinu
vidno pretraživanje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
42
Q

Promjene na retini (2) MD/DR

A
  • Promjene na retini: degeneracija makule vezana uz dob i dijabetička retinopatija
  • Makularna degeneracija – do nje dolazi kada na svjetlo osjetljive stanice u makuli/žutoj pjegi (središnje područje retine) propadnu; centralni vid se magli i postupno gubi; osnovni uzrok sljepoće kod starijih ljudi; ako se rano dijagnosticira, ponekad se može liječiti laserskom terapijom; prevencija: prehrana bogata lisnatim povrćem (vitamini A, C, E, karoteni)
  • Dijabetička retinopatija – odumiru kapilare u oku
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
43
Q

Što je katarakt?

A

a) Katarakt – mrena, maglovita područja u lećama, povećavaju se od srednje do stare dobi, što dovodi do zamagljenog vida i (bez operacije) na kraju i do sljepoće; zahvaćeno 25% ljudi u 70-im i 50% u 80-im; naslijeđe, izloženost suncu i neke bolesti (dijabetes) povećavaju rizik od obolijevanja; rješenje: uklanjanje leća i njihovo zamjenjivanje umjetnim implantatima, nošenje korektivnih naočala

44
Q

Što je glaukom?

A

b) Glaukom – bolest kod koje raste tlak unutar oka zbog lošeg odvođenja tekućine, uništavajući vidni živac; povećan rizik nakon 40.g.; često napreduje bez zamjetljivih simptoma i vodeći je uzrok sljepoće kod odraslih; postoji obiteljska sklonost; test za glaukom (tonometrija) dio pregleda oka od srednje dobi; unutaročni pritisak povezan sa sistoličkim krvnim tlakom, oboje se može kontrolirati beta blokerima

K i G - patološka stanja

45
Q

Koje su posljedice promjena u vidu?

A

ograničenje kretanja
slobodnih aktivnosti i socijalnog života
padovi
depresivnost
brkaju se s kognitivnim deficitima

46
Q

Što je prezbiakuzija?

A
  • Prezbiakuzija („starački sluh“): gubitak osjetljivosti za visoke tonove; oblik senzoričko-neuralnog gubitka sluha
  • Od 25-30 g. pa do 70. g kad se primjećuje
  • Cca 35% 65-74g., 50% 75g+
  • Zbog prirodnog odumiranja stanica ili zbog smanjene opskrbe krvlju uzrokovane aterosklerozom propadaju unutarnje strukture uha koje pretvaraju mehaničke zvučne valove u živčane impulse; obrada neuralnih poruka u slušnom korteksu također slabi
  • Slabljenju sluha u kasnoj dobi doprinosi i skrućivanje membrana (poput bubnjića)
  • Prvi znak – gubitak sluha za visoke frekvencije oko 50. godine
  • Više od 2 puta češće kod muškaraca (možda zbog izloženosti buci u nekim zanimanjima kojima dominiraju muškarci)
47
Q

Što je konduktivni gubitak sluha? A što tinitus?

A
  • Tinitus – čujenje bez vanjskog podražaja, 10% starijih, više Ž - može biti rezultat virusa, uzimanja antibiotika - promjene u kostima
  • Konduktivni gubitak sluha - zvuk se ne provodi dobro
48
Q

Koji su učinci netretiranog gubitka sluha? 5
K Tj Mz Kf KV

A
  • djelomična mogućnost kompenzacije vizualnim znakovima (usnice, tjelesni stav, top-down strategija procesiranja jezika u kontekstu)
  • povezano uz lošije tjelesno zdravlje i padove
  • rizik za mentalno zdravlje – depresija
  • rizik za kognitivno funkcioniranje- kognitivno opterećenje procesiranja oslabljenih zvukova, promjene u strukturi mozga zbog nedovoljne stimulacije, smanjena socijalna angažiranost
  • promjena u komunikaciji od strane drugih - rizik za socijalnu izolaciju
49
Q

Koje svojstvo percepcije dozvoljava kompenzaciju vidom kod nedostatka sluha?

A

Percepcija je intermodalna

50
Q

Koja posljedica gubitka sluha najviše utječe na nezadovoljstvo životom?

A

Slabljenje percepcije govora

51
Q

Pomoć gubitku sluha?

A

slušni aparatići – samo cca 25% (cijena, nedovoljno dobri, ugroženost slike o sebi, socijalna stigma)

52
Q

Koje su poveznice između gubitka sluha i lošijeg kognitivnog funkcioniranja? (–>) 3

A
  1. Kognitivno opterećenje procesiranja oslabljenih zvukova
  2. Promjene u strukturi mozga zbog nedovoljne stimulacije
  3. Smanjena socijalna angažiranost
53
Q

Što uzrokuje probleme u ravnoteži?

A

-oštećenje receptora u srednjem uhu, teže održavanje ravnoteže i detekcije položaja tijela; vrtoglavica, rizik od pada

54
Q

Padovi zbog (ne)ravnoteže
KUKOVLJE
Prevencija

A

-35% starijih od 65g i 50% starijih od 80g. jedan pad godišnje, 33% hospitaliziranih umre u roku 1g.
-padovi u starijoj dobi su opasni (vodeći uzroci smrti od ozljeda kod osoba 65+ 40,7%)
-najčešće fraktura kuka tj. prijelom bedrene kosti i intrakranijalne ozljede
-18-33% 65+ umre zbog prijeloma kuka unutar 1g.
-Prevencija: zdravstveno stanje i lijekovi, zdrave navike, promjene okoline, povećavanje stabilnosti

55
Q

Promjene u njuhu i okusu

A

Opada broj i osjetljivost okusnih pupoljaka- Slabiji okusi (1. slatko, slano, gorko, kiselo)

  • smanjenje količine sline
56
Q

Vrhunac i pad njuha?
Ž vs. M

A

Njuh vrhunac 20-40 g. pa opada polako do 60-ih

Ž (40-50)-smanjenje broja okusnih pupoljaka, M (50-60)
-nakon 70 značajni pad u osjetu mirisa kod oba spola
-gubitak apetita i težine ☹

57
Q

Abnormalne promjene njuha i ____ bolest

A

Abnormalne promjene njuha i Alzheimerova bolest

58
Q

Somaestezija - dodir, temperatura, bol

A

o Dodir
-za po 1% godišnje od 20-80 g.
-veći na perifernim dijelovima tijela i dijelovima bez dlaka, do -130% na jagodicama prstiju, problemi hvatanja
- posljedica gubitaka dodirnih receptora u određenim područjima kože i usporavanje cirkulacije u ekstremitetima
o Temperatura
-gubitak tolerancije na ekstremne temperature; manje znojenja – moguća hiper ili hipotermija
o Bol
-nema velikog utjecaja, smanjena osjetljivost za slabiju bol i bol u području glave (Lautenbacher i sur., 2017)

59
Q

Promjene u srcu <3
Pumpa

A
  • Promjene u srcu: gubitak mišićne mase i nakupljanje masnog tkiva
  • Manja snaga srca i manje krvi pumpa (s 20g.5l/min, sa 70g. 3.5l/min)
60
Q

______________elastina u arterijama i s godinama porast krvnog tlaka (koliki?)

A

degeneracija elastina u arterijama i s godinama porast krvnog tlaka (Hipertenzija < 90 i 140 mmHg; Hipotenzija-padovi)

61
Q

Srce - Lonza

A
  • S dobi mišić srca postaje krući, a neke od njegovih stanica umiru, dok se druge uvećavaju  dovodi do zadebljanja stijenki lijevog ventrikula (najveće srčane komore iz koje se krv pumpa u tijelo); srčani mišić postaje manje responzivan na signale mišićnih stanica u srcu koje iniciraju svaku pojedinu kontrakciju  posljedica: srce pumpa krv s manje snage, opada max.broj otkucaja, usporava se protok krvi kroz cirkulacijski sustav
62
Q

Što je arterioskleroza?

A

nakupljanje naslaga plaka koji sadrži kolesterol i masti; višestruko uzrokovana (moguće je da spolni hormoni pojačavaju posljedice prehrane bogate mastima)

63
Q

M (<, > = ?) srčane bolesti?

A

Češće bolesti kod M do 75g., a kasnije kod Ž- infarkt miokarda, angina pektoris

64
Q

Koje su 3 bolesti srca koje smo spomenuli i koji su njihovi rizici?

A
  • Rizik za bolesti srca – pušenje, visoki kolesterol u krvi, visoki krvni tlak
  • Infarkt miokarda
  • Angina pectoris: probadajuća bol u prsima, stanje srca kojem nedostaje kisik - NTG
  • Aritmija: nepravilni srčani otkucaji
65
Q

Alveole
Rigidnost
Iskoristivost O2

A
  • Stvaranje alveola do 20 g., a onda se broj smanjuje
  • Rigidnije dišne strukture i pluća (očvršćivanje hrskavice, vezivnog tkiva)
  • smanjena iskoristivost kisika
66
Q

Zašto su češće upale pluća u starijoj dobi?

A

Dišni se putovi lakše zatvaraju

67
Q

(Maksimalni) vitalni kapacitet pluća

A
  • Maksimalni vitalni kapacitet od 25.g. opada po 10% na jedno desetljeće života
  • Smanjena snaga dišnih mišića i vitalni kapacitet pluća (do 40%)
68
Q

Apneja u snu

A

Apnee u snu češće kod M s dobi
- 10s, 20-60 epizoda/noć

69
Q

Kronične opstruktivne bolesti

A

Kronične opstruktivne plućne bolesti: bronhitis (>45g) i emfizem (uzrokovan izrazitim gubitkom elastičnosti plućnog tkiva što rezultira ozbiljnim teškoćama u disanju - neki slučajevi nasljedni, većina uzrokovanja pušenjem —> nedovoljno O2, pad)

70
Q

Promjene u glasu

A

Promjene u glasu (produbljivanje kod žena, viši glas kod muškaraca; slabljenje, podrhtavanje, usporavanje, manje precizno izgovaranje)

71
Q

Smanjenje težine/volumena mozga
Razlozi

A

Težina mozga opada od 30g., i može doći do gubitka i od 10% do 80-ih
* Smanjenje volumena mozga iza 40., a osobito nakon 60-tih

  • Razlozi tih promjena: propadanje neurona, povećanje ventrikula, dublje moždane brazde
  • Brže propada bijela (mijelin) nego siva tvar
  • propadanje glija stanica - smanjena učinkovitost SŽS
72
Q

Last in - first out

A

načelo gubitaka – frontalni, hipokampus (hipertenzija!)

općenito: Gubici do 50%u vidnim, slušnim i motoričkim područjima i cerebelumu 25% (ravnoteža)

73
Q

Smanjeno lučenje NT
Kompenzacija

A

acetilkolin (pamćenje) i dopamin (motorika, Parkins)
nova vlakna i veze, korištenje više dijelova mozga i plastičnost

74
Q

Manja djelotvornost AŽS 4
temp
kort
piš
san

A

 Temperatura: problemi regulacije
 Otpušta više razine stresnih hormona u krv (možda nastojanje da se pobude tjelesna tkiva koja su tijekom godina postala manje responzivna na te hormone)
 Smanjeni nadzor nad urinarnim traktom
 Spavanje – promjene u cirkadijurnom ritmu, multifazni ritam

75
Q

Imuno sustav - T i B stanice
<T
<funkc B

A
  • T stanice – potječu iz koštane srži, sazrijevaju u timusu, napadaju antigene izravno
  • B stanice – stvaraju se u koštanoj srži, u krvotok luče antitijela koja se multipliciraju, hvataju antigene i omogućuju krvnom sustavu da ih uništava
  • Manje T stanica – stiskanje timusa –smanjena borba protiv infekcija
  • Neadekvatno funkcioniranje B stanica – autoimune bolesti
  • Stres (povezanost sa živčanim i endokrinim sustavom) i depresija
76
Q

Kapacitet imuno sustava opada nakon ___ godine

A
  • Kapacitet imunološkog sustava opada nakon 20.godine (djelomično rezultat smanjenja timusa)
77
Q

Pad proizvodnje testosterona

A

Pad proizvodnje testosterona: od 20-ih do 70-ih za 30-40%
- Od 40.g. -1% godišnje
- Vitalnost i količina spermija i sjemene tekućine smanjuje se
- Tjelesne promjene: mišićna masa, masnoća, dlakavost lica, spolna želja se smanjuje

78
Q

Erektilna disfukncija
%
dob
supstancija

A

Erektilna disfunkcija 20% (15-25%) 50-59g.- nedostatak cikličkog GMP u mozgu – sildenafil citrat

79
Q
  1. najčešća vrsta raka u muškaraca
A

rak prostate - hiperplazija

80
Q

Psihološki simptomi andropauze

A

iritabilnost, tjeskoba, depresivnost, umor, nesanica

81
Q

Menstruacijski ciklus regulira hormone ___-___g.; PMS (x%), 3- 5% _____________ __________ poremećaj

A

Menstruacijski ciklus regulira hormone 12-50g.; PMS (70%), 3- 5% PM disforični poremećaj

82
Q

Klimakterij u žena

A

Razdoblje slabljenja reproduktivnog kapaciteta i prelaska iz reproduktivne u nereproduktivnu fazu života

83
Q

Menopauza - def
M, raspon

A

prekid lučenja estrogena i progesterona te jajašca iz jajnika
- M=51 g. Raspon 40-60 g.

84
Q

3 vrste simptoma u menopauzi
Opći simptomi
HRT
psihijatar

A
  1. Vazomotorički simptomi (“Valunzi” – 1-5 g.)
  2. Emocionalni/kognitivni
  3. Urogenitalni - promjene u spolnim organima
  • Gubitak koštane mase, bol u zglobovima
  • Rizik koronarnih bolesti raste
  • Promjene kože
  • Psihološki efekti menopauze? Depresija veza s hormonima
    -nadomjesna hormonska terapija (HRT): rizici!
    -rizik za psihijatijsko bolničko liječenje jako raste nakon poroda (90 d)
85
Q
  1. Vazomotorički simptomi u klimakteriju
A

Promjene u menstruaciji- jako slabo ili jako krvarenje
Napadi vrućine
Noćno znojenje
Fluktuacija težine
Vrtoglavice
Suhoća, svrbež kože

86
Q
  1. Emoc/kogn simptomi u klimakteriju
A

Iritabilnost
Nervoza/tjeskoba
Depresija, gubitak samopouzdanja
Smanjen libido
Nesanica
umor
Poteškoće u pamćenjju i fokusiranju pažnje

87
Q
  1. Urogenitalni simptomi u klimakteriju
A

Vaginalna atrofija- suhoća, srab, neugoda
Infekcije urinarnog trakta
Učestao nagon za mokrenje
Stresna inkontinencija
Teškoća tijekom spolnog odnosa

88
Q
  1. Predmenopauzalna faza
    estrogen
    nezrelo
A
  • Počinje fluktuirati i lagano opada razina estrogena
  • Izrazit pad progesterona
  • Češći su ciklusi bez zrelog jajašca ali menstruacija redovita
89
Q
  1. Perimenopauzalna faza
    duljina ciklusa
    deprivacije sna
A
  • Ekstremnije varijacije duljine ciklusa
  • 2-7 g.-skraćivanje ciklusa, neredovit
  • Valovi vrućine
  • Noćni-deprivacija sna = psihološki distres
90
Q
  1. Menopauza (treća faza)
    estrogen/progesteron <
    1g
A
  • smanjenje lučenja estrogena i progesterona, te jajašaca iz jajnika i bez menstruacije 1g
    -na grafu estrogen leluja
91
Q
  1. Menopauza (treća faza)
    estrogen/progesteron <
    1g
A
  • smanjenje lučenja estrogena i progesterona, te jajašaca iz jajnika i bez menstruacije 1g
    -na grafu estrogen leluja
92
Q

4.Postmenopauzalna faza
estrogen/progesteron
dojka uterus vagina

A
  • Nizak estrogen i progesteron
  • Tkivo dojki mekše
  • Uterus manji
  • Vagina manja, tanja, smanjene elastičnosti i vlažnosti
93
Q

Mogući medijatori kognitivnih teškoća u perimenopauzi i postmenopauzi (Sliwinsky et al, 2014)-

A

smanjenje estrogena –> nedostatak sna, depresija, naleti vrućine –> kognitivne teškoće

94
Q

Dvije vrste HRT

A

A) Samo estrogen – estrogenska zamjenska terapija: za žene koje su imale histerektomiju (operativno odstranjenje maternice)
B) Estrogen plus progesteron – hormonska zamjenska terapija: za druge žene
* Uzimanje estrogena povećava rizik od dobivanja raka endometrija (obloge maternice), a kombiniranje estrogena s progesteronom umanjuje taj rizik
* HRT – uspješna u borbi protiv simptoma menopauze (valunzi, promjene raspoloženja, vaginalna suhoća), pruža zaštitu protiv slabljenja kostiju i raka debelog crijeva, ali ima dva negativna ishoda – povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka dojke, blagog kog.propadanja, Alzheimerove bolesti i drugih demencija

95
Q

Rizici HRT

A

-povećani rizici po zdravlje zbog uuzimanja HRT (progesteron i estrogen)-povećani rizik raka dojke, CHD, strooke, VTE, smanjen rizik loma kuka, colorectal cancer

96
Q

Menopauza - Lonza

A
  • Skraćivanje ciklusa – od oko 28 u 20-im i 30-im na 23 u kasnim 40-im
  • Neredovitost ciklusa – kod nekih ne dolazi do izbacivanja jajašaca, a kada se izbace, više ih je defektno
  • Klimakterij se u prosjeku događa u dobi od 51 godine (raspon 42-58)
  • Žene koje puše i nisu rodile obično ulaze prije u menopauzu
  • Valunzi – periodični osjeti topline koji su praćeni porastom tjelesne temperature te crvenilom lica, vrata i prsa, uz znojenje; pogađaju oko 75% žena, uobičajeni uzrok pospanosti i razdražljivosti u toj dobi

Perimenopauza i menopauza- osjećaj manje spolne privlačnosti, moguća dispareunija i gubitak spolnog zanimanja

97
Q

Pogledi na menopauzu kroz povijest

A
  • do 18 st. zadržavanje menstrualne krvi povezivano s fizičkim, spolnim i emocionalnim slabljenjem - Psihoanaliza i psihijatrija 19-20 st.: neuroza neizbježna; tugovanje zbog gubitka ženstvenosti i seksualnost, melankolije, depresije
  • Ginekologija 20 st.: biomedicinski model – „bolest deficita estrogena” i hormonska nadomjesna terapija
  • Kasno 20. i rano 21. st : MP kao rizični faktor za kasnije bolesti – kardiovaskularne, demenciju itd. - Feministički pogled –prirodan proces i ne treba intervenirati HRT nego vitamini, dijeta i sl.
  • Menopauza kao bio-psiho-kulturo-socijalni fenomen
  • Druge kulture: privilegije (Indija, Japan) ili uklanjanje (Irska); azijske žene manje valunga od europskih
  • Stavovi prema menopauzi negativniji u predmenopauzi nego kasnije, povezani s prethodnim psihičkim zdravljem, socijalnom podrškom i obrazovanjem
  • Negativniji osobni stavovi i stavovi društva – teži doživljaj simptoma - kauzalnost?
98
Q

Za što je važno spavanje?

A

važno za imunološke funkcije, obnovu tkiva, čišćenje metabolita iz mozga i niz kognitivnih funkcija, osobito pamćenje

99
Q

Promjene u SWS
Promjene u cirkadijurnom ritmu

A
  • manje dubokog sna (SWS)– količina REM sna se ne mijenja nakon 60.g, manje delta spavanja
  • Promjene u sporovalnom spavanju utječu na fragmentaciju sna (češće buđenje), teškoće održavanja sna što utječe na manju plastičnost mozga i konsolidaciju pamćenja
  • Promjene u cirkadijurnom ritmu: raniji odlazak na spavanje i dizanje rano
100
Q

Promjena u količini spavanja

A
  • Promjena u količini: spavanje cca 5-7h noću ( ml.odrasli 6.5 do 8.5h)
  • 10-25% spavanje tijekom dana
101
Q

3 problema spavanja

A
  • Problemi spavanja: insomnija, hipersomnija, apnea (5xveća vjerojatnost potrebe lijekova za spavanje nakon 65.g)
102
Q

Etiologija teškoća spavanja - 5
bolest bol lijek PS navike

A
  1. neurološke i psihijatrijske bolesti
  2. kronični bolovi
  3. lijekovi (40% 9+)
  4. psihosocijalni čimbenici
  5. loše navike spavanja
103
Q

Seksualnost mlađe odrasle dobi
monogamija fantazije afere seksualnost snošaji

A
  • serijska monogamija
  • Seksualne fantazije izvan dijade cca 98%M i 80%Ž
  • 25% M i 15% Ž izvanbračne afere
  • Traeen i sur. (2002) – N=2135 od 18-49 g. utvrdio 88% heteroseksualni, 2% homoseksualni, 5% biseksualni
  • Većina vaginalni snošaj i oralno-genitalni, cca 25% analni, 10% redovita masturbacija
104
Q

Seksualnost srednje odrasle dobi
učestalost libido plato orgazam prednosti

A
  • Smanjuje se učestalost i uzbudljivost spolnih interakcija
  • Učestalost snošaja u 20-ima 10x mjesečno, 60-70 g. 3x mjesečno
  • Smanjen libido (spolna želja) – manje seks misli i fantazija
  • Sporije postizanje spolnog uzbuđenja i platoa
  • Manje intenzivni orgazmi, brži povratak na nepobuđeno stanje
  • Prednosti – manje straha od trudnoće, manje inhibicija, veće iskustvo, bolje poznavanje vlastitih želja i partnerovih
105
Q

Seksualnost kasne odrasle dobi
opadanje partner novioblici

A
  • Daljnje opadanje u seksualnoj funkciji i želji; doprinose i neke bolesti , nedostatak privatnosti, stavovi djece
  • Gubitak partnera prepreka
  • Novi oblici seksualnosti

PODS (6 decks)

Brainscape helps you reach your goals faster, through stronger study habits.
© 2025 Bold Learning Solutions. Terms and Conditions