3. Metodologija istraživanja razvoja u odrasloj dobi Flashcards
Koju vezu ispituju razvojna istraživanja?
Vezu između dobi (razvoja) i nekog aspekta razvoja
Što ispituju razvojna istraživanja? (2) RP/IR
- Razvojne promjene unutar pojedinca (intraindividualne)
- Individualne razlike u razvojnim promjenama (interindividualne i međugrupne)
Koji su pristupi istraživanju razvoja u odrasloj i starijoj dobi?
- Deskriptivni
- Eksperimentalni
- Kvazieksperimentalni
Primjeri za:
1. Deskriptivni
2. Eksperimentalni
3. Kvazieksperimentalni
- Deskriptivno: Kako se mijenja zadovoljstvo životom kod osoba tijekom odrasle dobi?
- NV: Dob: kontinuirana; kategorijalna
- ZV: zadovoljstvo životom
- Eksperimentalno: Utječe li davanje upute o vizualnom predočavanju riječi na količinu zapamćenih riječi s popisa kod osoba starijih od 60g.?
- NV: uputa, ZV: broj zapamćenih riječi
- Eksperimentalna i kontrolna grupa: po slučaju!
- Kauzalni zaključak
- Kvazieksperimentalno: Razlikuju li se starije osobe koje žive u domu umirovljenika i vlastitim domu u zadovoljstvu životom?
- ZV: zadovoljstvo; NV: život u domu-kod kuće
- Raspored u grupe NIJE slučajan!
Dob u istraživanju razvoja
Vrsta varijable?
Valjanost
- Dob kao kontinuirana ili kategorijalna varijabla (ekstremne dobne skupine)
- Dob – organizmička varijabla kojom ne možemo manipulirati niti je kontrolirati – Zato najčešći kvazieksperimentalni nacrti
- Sama regrutacija sudionika različite dobi može ugroziti unutarnju i vanjsku valjanost
Koje su 4 teškoće u istraživanju odraslih i starijih?
- Problemi odabira sudionika
- Teškoće u mjerenju promjena
- Problemi koji proizlaze iz zahtjeva koji se predstavljaju pred sudionike
- Problem razlučivanja efekata 3 varijable: dob, kohorta, vrijeme mjerenja
Problem odabira sudionika
Reprezentativnost, problem pristranosti
- Problemi odabira sudionika
- Reprezentativnosti uzoraka različite dobi – teže pronaći reprezentativan uzorak starijih nego mlađih (Npr. pamćenje mladih i starih (studenti i ljudi iz doma umirovljenika)
- češće pozitivno pristrani uzorci starijih iz grupa i organizacija kojima pripadaju – relativno aktivni i zdravi
Istraživanja ekstremnih grupa starijih i mladih
2 vrste miješanja učinaka
Obrazovanje
Zdravlje
Rješenje
- Istraživanja ekstremnih grupa starijih i mlađih – još teže ujednačiti skupine – stariji iznadprosječni za dob – onda treba takve i mlade, no tada oni nisu reprezentativni
- 2 vrste miješanja učinaka – ona koji proizlazi iz povezanosti dobi i obrazovanja i ona dobi i zdravlja – osobito kod istraživanja promjena u IQ s dobi
- Obrazovanje – stariji slabije obrazovani, davnije se obrazovali ali i imali lošiju kvalitetu obrazovanja
- Zdravlje – kako ga procijeniti? Liječnički pregled, medicinska dokumentacija ili samoiskazi (npr. The Short Form 12 Health Survey)
- Zdravlje se miješa kod procjene učinaka dobi u transverzalnim i longitudinalnim istraživanjima, a obrazovanje samo u transverzalnim
- Nema pravog rješenja – statistički analiza kovarijance
Teškoće u mjerenju promjena
Valjanost
Pouzdanost
- Pitanje ekvivalentnosti mjera u različitoj dobi
- Mjere li isto? Valjanost konstrukata u različitim dobima – mnogi konstruirani za mlađe
- Problem pouzdanosti mjernih instrumenata za različite dobi u long. Istr.
Problemi koji proizlaze iz zahtjeva koji se predstavljaju pred sudionike
Uvjeti
Zdravstveni
Odlijev
- Laboratorijski uvjeti i standardizirani testovi manje poznati starijima – pristranost rezultata; mjere pomoću poznatih svakodnevnih aktivnosti
- Zdravstveni: Vid, sluh, umor, mentalni status, ravnoteža i sl.
- Selektivni odljev sudionika zbog nevoljkosti da nastave longitudinalno istraživanje (s lošijim rezultatima, nižim IQ i sl.) ili zbog smrti (može se otkriti kao terminalni pad)
- Prilagoditi metode prikupljanja podataka
IQ i povezanost s preživljavanjem sudionika
IQ je povezan i s preživljavanjem sudionika –
oštri pad u uratku na testovima prije smrti
Prosječni IQ sudionika u funkciji broja longitudinalnih mjerenja u kojima su sudjelovali (Siegler and Botwinick, 1979)
Proporcionalni odnos
Metode istraživanja i prikupljanja podataka
Prilagodba
- Treba ih prilagoditi sudionicima – vid, sluh, mentalni status, tjelesno zdravlje, umor
- Što starija dob, manji postotak odaziva
- Kvantitativne - upitnici (vid), testovi, strukturirani intervjui (sluh)
- Kvalitativne - opažanje (naturalističko, laboratorijsko), narativna metoda, nestrukturirani intervju (sluh), etnografska metoda, vođenje dnevnika
- individualno
- fokusne grupe
- bilježenje: pisanje narativno, snimanje audio i video
- obrada podataka - reduciranje, organiziranje,
interpreracija - arhivska istraživanja
Varijable u razvojnim istraživanjima
D - nesavršena, razlike?
K - iskustva, period, razlike
VM - okolinski i ind. povijesni kontekst
- Dob – kronološka dob mjerena u godinama
* (nesavršena) mjera promjene unutar osobe
* odražava razlike koje su rezultat bioloških, psiholoških i sociokulturalnih procesa koji se odvijaju u vremenu - Kohorta – godina(e) rođenja (ili generacija)
* Članovi kohorte imaju neka zajednička iskustva u istim razvojnim razdobljima
* mjera općeg perioda ili ere u kojoj je osoba rođena tj. socijalnih utjecaja specifičnih za određeno povijesno razdoblje
* odražava razlike u odnosu na druge generacije koje uzrokovane iskustvima i okolnostima koje su jedinstvene za generaciju - Vrijeme mjerenja – povijesni trenutak u kojem se mjeri ili testira
* mjera okolinskih (društvenih i povijesnih) utjecaja koji postoje u vrijeme prikupljanja podataka od sudionika (opća povijest)
* ali i individualnog povijesnog trenutka sudionika (individualna povijest)- npr. ispituješ ga u kad se razvodi, izgubio posao, bolestan i sl.
4 vrste nacrta u razvojnim istraživanjima
- Transverzalni nacrt
- Longitudinalni nacrt
- Studije s vremenskim pomakom (time-lag)
- Sekvencijalni nacrti istraživanja (studije slijeda)
Tranverzalni nacrt
Opis
Prednosti/nedostatci
Problem razlučivanja
Primjer
- različite dobne skupine se proučavaju u istoj vremenskoj točki (2020 ispitujemo 30, 40 i 50 godišnjake)
- Prednosti: najčešći, ekonomičan, brzo i jednostavno utvrđivanje trenutačnih tipičnih dobnih razlika
- Nedostaci: Utvrđuju se interindividualne dobne razlike, a ne nužno razvojne promjene
- Problem razlikovanja utjecaja dobi i kohorte
Primjer TI: odnos dobi (depresivnih simptoma) i erektilne disfunkcije
Longitudinalni nacrt
Opis
RP/IR
Problem razlučivanja
Nedostatci
Primjer
*Jedna dobna skupina se proučava u više vremenskih točki (različitoj dobi) (proučavamo istu kohortu 2020, 2040 i 2060)
*Mogu se utvrditi razvojne promjene i individualne razlike u razvojnim promjenama
*Problem razlučivanja varijabli dobi i vremena mjerenja
-nedostaci longitudinalnog nacrta ☹:
* Nužnost neanonimnosti
* Selektivni odljev/ostanak sudionika - neslučajan
* Skupoća, dugotrajnost
* Zastarijevanje teorije, mjera, promjena istraživača
* Problem invarijantnosti mjerenja
* Uvježbavanje sudionika
* Vanjska valjanost smanjena (ako samo 1 kohorta)
* Nemogućnost razlučivanja utjecaja dobi i vremena mjerenja
Primjer LI: promjene u incidenciji Alzh. bolesti s porastom dobi
Neka najpoznatija longitudinalna istraživanja odraslih i starenja (5)
- Baltimore Longitudinal Study on Aging (BLSA)- od 1958.samo M, a od 1978. i Ž, N=2900, svakih 18-24 mj., glavni cilj: razlučiti proces starenja od drugih procesa kao što su bolesti ili siromaštvo
- The Duke Longitudinal Studies of Normal Aging (DLSNA I i II); 0d 1955. i 1968. do 1976.g, N=267 i N=527; inteligencija, pamćenje. VR, senzorno funkcioniranje, dodano: psihološka dobrobit i složeni psihomotorni zadaci; složen odnos kardiovaskularnih bolesti i održavanja intelektualnog kapaciteta, stabilnost ličnosti
- Seattle Longitudinal Study (SLS), od 1956 g., N=5000, 21- 70g.,promjene u inteligenciji, generacijske razlike i individualne razlike u inteligenciji, povezanost mentalnih sposobnosti i incidencije obolijevanja, sudjeluju djeca i unuci izvornih sudionika
- Berlin Aging Study (BASE) – od 1990. g., 70-100 g., N=500-2000, tjelesno i mentalno zdravlje, psihološko funkcioniranje, socijalna i ekonomska situacija, plastičnost, rezervni kapaciteti
- The Survey of Health, Ageing and Retirement in Europe (SHARE) zdravlje, SES, socijalne i obiteljske mreže više od 86,000 pojedinaca i njihovih supružnika u dobi 50+ iz 28 europskih zemalja
Studije s vremenskim pomakom
Opis
Ne daju informacije za
Daju informacije za (2)
Primjer
- Proučavaju pojedince iste dobi u različitim vremenskim točkama (proučavanje stavova prema roditeljstvu 30 godišnjaka 2005., 2010. i 2015. godine)
- Ne daje informacije o promjenama u dobi, niti o razlikama u dobi – nije pravi razvojni nacrt
- Daje informacije o razlikama u osobinama ljudi iste dobi iz različitih kohorti, mjerenih u različito vrijeme
- Daje informacije o faktorima koji mogu otežavati dobne usporedbe u drugim istraživanjima
- Problem brkanja generacijskih učinaka (efekt kohorte) i vremena mjerenja
- Najčešće ga koriste socijalni psiholozi
Primjer: Postmenopausal hormone drugs and breast and colon cancer: Nordic countries. 1995–2005.
Nacrt
Ispituje
Varijabla koju drži konstantnom
Varijable koje ne razlučuje
Transverzalni
Razlike između dobnih skupina
Vrijeme mjerenja
Kohortu i dob
Longitudinalni
Intraindividualne promjene
Kohortu
Vrijeme mjerenja i dob
Vremenski pomak
Povijesno normativne utjecaje
Dob
Vrijeme mjerenja i kohortu
Sekvencijalni nacrti istraživanja
-2 osnovne vrste prema Baltesu i 3. prema Schaieu
Prednosti/nedostatci
- Transverzalna sekvenca ili slijed – 2 ili više transverzalna istraživanja koja pokrivaju isti dobni raspon, a provedena su u dvije ili više vremenskih točaka, uzorci su nezavisni i ispitani samo jednom svaki
- Longitudinalna sekvenca ili slijed – longitudinalno istraživanje 2 ili više kohorti, kohorte su ispitane više puta
- Schaiev najučinkovitiji nacrt – kombinacija 1. i 2. na sustavan način; preduvjet dovoljno velika populacija za uzorkovanje uz zamjenu
Prednost: razlučivanje efekta K i VM
Nedostatak: skupa/nepraktična
Schaieov najučinkovitiji nacrt - 3 stupnja
Nedostatci
1.Transverzalna studija
2. a) Nakon par godina ponovno testiranje ispitanika iz transverzalne studije (longitudinalni podaci)
b) Dodavanje novih skupina ispitanika iste dobi (ponovljeno transverzalno istraživanje)
3. Ponavljanje 2 a) i b) nakon svakih par godina
-nedostatci: složenost, skupo
Analitičke strategije podataka iz Schaijevog najučinkovitijeg nacrta (3)
Razlučivanje varijabli
- Kohortno-sekvencijalna analiza
- Transverzalno-sekvencijalna analiza
- Vremensko-sekvencionalna analiza
-Razlučuju varijable dobi, kohorte i vremena mjerenja – no samo po 2 istodobno:
- Dob i kohortu – kohortno sekvencijalna
- Kohortu i vrijeme mjerenja – transverzalno sekvencijalna
- Dob i vrijeme mjerenja – vremensko sekvencijalna
Kohortno sekvencijalna analiza (Longitudinalni slijed)
Opis
2+K, 2+D, 3+ VM
Razlučivanje varijabli
-Dvije i više preklapajućih longitudinalnih studija
-Prate se 2 ili više kohorti u 2 ili više dobi, potrebne najmanje 3 vremenske točke mjerenja
-Pretpostavlja se da povijesno vrijeme mjerenja nema utjecaja na varijablu koja se ispituje
-Npr. Mijenja li se psihomotorička brzina s dobi? Brzina se uspoređuju kod 22. i 32. godišnjaka iz 2 kohorte (1947. i 1957)
-razlučuje efekt dobi i kohorte
