6. ENO - GASTRONOMSKI TURIZAM Flashcards

1
Q

ENO-GASTRONOMSKI TURIZAM - def.

*Pitanje u kolokviju.

A

*skup/splet 2 različita specifična oblika turizma koji uključuje putovanje i **boravak ** privremenih posjetitelja čiji je dolazak motiviran gastornomijom u kombinaciji sa sortama vina na nekom tur. receptivnom području.

*UNOSAN oblik turizma, potiče lojalnoste te usmneu predaju.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Što točno obuhvaća ENO-GASTRONOMSKI turizam?

*Pitanje u kolokviju.

A

1) GASTRONOMSKI TURIZAM - gastronomija je obično prateća ponuda u turizmu.
- pod ovaj tip turizma spadaju gastronomske ture, vodiči, manifestacije, škole kuhanja, gastro ponude restorana i dr. objekata.
2) ENOFILSKI TURIZAM (turizam vinskih cesta)
- prateća ugostiteljska ponuda
- osmišljen ITINERER (razrađen plan putovanja), dobre oznake i uređena cesta
- kušanje te kupovina vina
- povezana gastronomija i smještajni kapaciteti
- prirodne lijepote krajolika, tradicija, kulturne te pov. znamenitosti.
-

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Obilježja potražnje i ciljni segmenti (3)

*Pitanje u kolokviju

A

segmenti potražnje:

1)GURMANI - ljubitelji hrane i pića koji iz hobija uče o pripremama istih.
2) GASTRONOMADI - **gurmani **koji na tur. putovanjima kušaju različite lokalne specijalitete, prate trendove te su dobro upućeni u samu ponudu. (vole inovacije)
3) ENOFILI - ljubitelji vina i svega povezanog s vinom, npr. uzgoj vinove loze, proizvodnja i flaširanje vina, serviranje vina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

TOMAS, Hrvatska 2019.

A
  • gastronomska ponuda nalazi se u prvih 10 najsnažnijih
    motiva za dolazak turista i u Jadransku i u Kontinentalnu
    Hrvatsku.
    – 72% turista je visoko zadovoljno gastronomskom ponudom
    u destinaciji koju su posjetili.
    – turisti su bili zadovoljniji gastronomskom ponudom na
    kontinentu nego u priobalnom dijelu Hrvatske.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

SEGMENTACIJA tržišta potražnje eno-gastronomskog turizma (6)

*Pitanje u kolokviju

A

*Segmentacija tržišta potražnje za jelima i pićima provodi se prema više kriterija:
1) ZEMLJOPISNO PORIJEKLO SPECIJALITETA - mediteranska, grčka, turska, azijska,..
2) VRSTAMA HRANE - tjestenina, meso, riba, sir,..
3) STRIKTNOM ODABIRU NAMIRNICA -
organska, dijetalna, bezglutenska,…
4)VIRTUALNIM SKLONOSTIMA - putopisci, blogeri, instagrameri,..
5)VJERSKIM OBIČAJIMA - halal, kosher, izbjegavanje alkohola te pojedinih vrsta mesa,..
6)VRSTAMA PIĆA - različite sorte vina, piva, rakija, likera, votki, itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

CILJEVI razvoja eno-gastronomskog turizma

*Pitanje u kolokviju.

A

***Obogaćuje **sveukupnu tur. ponudu
*Potiče razvoj turizma u unutrašnjosti te izvan gl. tur. sezone, posebno u proljeće i jesen
*Snažno se razvija u gradovima, ali je i održiv razvoj turizma u ruralnim krajevima:
*Potiče mlade da ostaju živjeti u tim krajevima i zasnuju obitelj.
*Omogućava pokretanje obiteljskog biznisa(poduzetništva).
*Mogućnost samozapošljavanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

GASTRONOMSKE MANIFESTACIJE

A

*Fešta lošinjske kuhinje, Lošinj
*Kestenijada listopad, Hrvatska Kostajnica
*Festival čokolade, prosinac, Opatija
*Urbanovo, Međimurje
*Kaj su jeli naši stari, Vrbovec

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

PODJELA VINA

*Pitanje u kolokviju

A

*Prema kvaliteti, vina se dijele na :
1)STOLNA
2)STOLNA s oznakom kontroliranog porijekla
3)KVALITETNA
4)VRHUNSKA
5)PREDIKATNA
6)ARHIVSKA (5 plus god.)
7)SPECIJALNA
8)PJENUŠAVA

**Vina od 1. do 6. još se određuju i po:

1)SADRŽAJU ŠEĆERA: suha, polusuha, slatka te poluslatka vina
2)BOJI: bijela, ružičaste te crna vina

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

UVJETI za razvoj i proizvodnju vina?

*Pitanje u kolokviju.

A

*oko 52% vinograda se nalazi u **kontinentalnoj Hrvatskoj
* najzastupljenije sorte: graševina, plavac i istarska malvazija
*prosječna starost vinograda:
> 25 godina**

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Vodeće vinorodne regije svijeta (4).

*Pitanje u kolokviju.

A

1)PORTUGAL: Alentejo, Douro, Dajo.
2)SLOVENIJA: Primorska, Radgona, Bizeljsko.
3)FRANCUSKA: Champagne, Loire, Bordeaux, Burgundy.
4)HRVATSKA: Zlatna dolina, Istra, Pelješac.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Vinorodne regije Hrvatske (2)

*Pitanje u kolokviju.

A

1) Kontinentalna regija
- Zagorje, Međimurje
2) Primorska regija
- Srednja Dalmacija, Dalmatinska zagora

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

VINSKA CESTA - def.

*Pitanje u kolokviju.

A

*Poseban oblik nuđenja i prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda jednog vinorodnog područja na kojem **proizvođači i sudionici **nude svoje specijalitete, prije svega vino i rakiju iz vlastite proizvodnje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

SASTAVNICE vinske ceste

*Pitanje u kolokviju.

A

*vinogradi,
*proizvodnja vina,
*podrumi i kušaonice,
*interpretacija,
*ugostiteljska ponuda,
*ambijent,
*mogućnost razgledavanja okolice, *etnosocijalne i kulturne vrijednosti, *informacije za posjetitelje

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što se definira udruživanjem vinara u vinsku cestu jednog vinorodnog
područja?

A

turistički identitet **područja,
**
trasa
vinske ceste,
* prostori za prijem gostiju,
šira turistička **ponuda,
**
oznaka
vinske ceste (logo),
* postavljanje putokaza

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Vinske ceste - primjeri

*Pitanje u kolokviju.

A

Istarske vinske ceste:
– Vinska cesta Bujštine
– Vinska cesta Poreštine
– Vinska cesta Buzeštine i Pazinštine
– Vinska cesta Vodnjanštine i Rovinjštine

vinske ceste Slavonije i Baranje
– Erdutska
– Iločka
– Orahovačka
– Đakovačka
– Požeško-kutjevačka (Valis Aurea)

  • vinska cesta Hrvatskoga zagorja
    – Krapina, Zlatar, Stubica, Zabok, Klanjec, Pregrada
  • vinske ceste Zagrebačke županije
    – Plešivička vinska cesta
    – Zelinska vinska cesta
    – Samoborska vinska cesta
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

BUDUĆNOST razvoja enofilskog turizma

A

*dobre predispozicije za daljni razvoj.
*problemi: nedovoljno znanja o enofilskom turizmu, slab marketing, potreba su dodatna ulaganja.
*potencijali: razvoj poduzetništva, zapošljavanje, usmjeravanje na marketing

**Vrlo je važan angažman krovnih oranizacija, bitno je i prepoznati potencijal regije za razvoj ovakve vrste sot-a te voditi organizaciju na regionalnoj sredini.

*Većina vinara primarno je fokusirana na proizvodnju, podizanje kvalitete vina te ulaganja u nove nasade vinograda.
*Vinarije su ugl. mali obiteljski poslovi, stoga je evidentan nedostatak kapitala za investiranje u tur. kapacitete.