1. UVOD u specifične oblike turizma Flashcards
Osnovni pojmovi
*Turistička kretanja NEMAJU jednoznačan karakter jer su MEĐUSOBNO različita (po strukturi) te generiraju različite učinke.
*Vrste turizma temelje se na određenim statističkim kriterijima podjele.
*Specifični oblici turizma - temelje se na prevadavajućim turističkim motivima koji uvjetuju i oblikuju ponašanje pojedinih segmenata potražnje te prilagođavanje ponude tim tržišnim segmentima.
SPECIFIČNI OBLICI TURIZMA (SOT)
*Skupina turističkih kretanja koja je uvjetovana prevladavajućim turističkim motivom koji točno određenu skupinu turista pokreće na putovanje te boravak u destinaciji čija je turistička ponuda prilagođena potražnji te očekivanju turista.
*Special interest tourism ili Niche tourism.
2 ASPEKTA SOT-a
1) S aspekta PONUDE
- koncept razvoja tur. destinacije.
2) S aspekta POTRAŽNJE
- oblik kretanja turista koji je potaknut nekim
prevladavajućim specifičnim turističkim motivom, poput npr. GASTRONOMIJE, KULTURE, SPORTA, ZDRAVLJA, NAUTIKE, itd.
KLASIFIKACIJA SOT-ova prema razvojnoj RESURSNOJ osnovi (3 grupa)
*1. GRUPA - SOT-ovi čiji se razvoj temelji pretežito na PRIRODNIM resursima.
*2. GRUPA - SOT-ovi čiji se razvoj temelji pretežito na DRUŠTVENIM resursima.
*3. GRUPA - SOT-ovi čiji se razvoj temelji na kombinaciji prirodnih i društvenih resursa.
- Grupa klasifikacije SOT-ova (12)
- ZDRAVSTVENI TURIZAM – (outdoor) boravak u prirodi, relaksacija
na otvorenom, visinski boravak, klimatska lječilišta;
* SPORTSKI TURIZAM - pustolovni – (avanturistički) ronjenje s
posebnom opremom, paragliding, slobodno penjanje, rafting,
biciklističke ture, bungee jumping, wakeboarding, zorbing;
* EKOTURIZAM – turistička kretanja u nacionalnim parkovima i
ostalim zaštićenim dijelovima prirode, eko-standardi;
* LOVNI I RIBOLOVNI TURIZAM – ekskluzivni oblik usluga, visoka
potrošačka moć sudionika, isključivo organizirani oblik;
* NAUTIČKI TURIZAM – potrošači visoke kupovne moći, traže
vrhunsku uslugu u svim segmentima, jedrenje vs. krstarenje;
* NATURIZAM – slobodan odnos čovjeka i prirode, važnost pravila
ponašanja.
- KAMPING TURIZAM – povratak prirodi, opuštena atmosfera,
multikulturalnost, cjenovno prihvatljiv oblik boravka;
*TEAM - BUILDING PUTOVANJA – međusobno bolje upoznavanje
zaposlenika, unaprjeđenje zajedništva, uklanjanje barijera; - FOTO-SAFARI – putovanja prerijama i pustinjama, fotografiranje
divljih životinja i njihovih staništa, promatranje ptica; - AGROTURIZAM – očuvanje tradicijskih vrijednosti i kulture sela,
zaustavljanje depopulacije, posjetitelji često sudjeluju u
seoskim aktivnostima (seoski turizam, iskrivljeno: seljački); - HIPERTURIZAM – konstantno kretanje sudionika u prostoru,
daleka putovanja, kombinacija više aktivnosti u prirodi; - ROBINZONSKI TURIZAM– boravak na osamljenim mjestima u
prirodi, oskudni uvjeti, svjetionici, ribarske kuće, kampovi; itd.
- Grupa klasifikacije SOT-ova (12)
- ZDRAVSTVENI TURIZAM – (indoor) vodene masaže, wellness,
talasoterapija, balneoterapija, medicinski, dentalni; - SPORTSKI TURIZAM - rekreacijski – pješačenje, trčanje, golf,
tenis, aquaerobic, odbojka na pijesku, skijanje, klizanje; - KULTURNI TURIZAM – kulturno uzdizanje, središnji motivi su
obrazovanje i interakcija u kulturološkom okruženju; - POSLOVNI TURIZAM – potrošački izdašan segment potražnje,
podiže ukupnu razinu kvalitete ponude destinacije;
*MANIFESTACIJSKI TURIZAM – zabavne, gospodarske, kulturne,
znanstvene (stručne), sportske, vjerske, političke;
*ENO-GASTRONOMSKI TURIZAM – vinske ceste, degustacije,
kultura pripreme, posluživanja i konzumacije hrane, gastro-
ture, gastro-manifestacije, gastronomadi; - VJERSKI TURIZAM – hodočašća, duhovne obnove, posjete
svetištima i drugim svetim mjestima, vjerska okupljanja; - FILMSKI TURIZAM – scenografija, poznate građevine, specifični
lokaliteti, zanimljivi gradovi, globalna promocija; - ZABAVNI TURIZAM – party (clubbing), zabavni i tematski
parkovi i ostale umjetne atrakcije; - CASINO TURIZAM – kultura kockanja u kombinaciji s
putovanjem, zabavom i drugim aktivnostima u destinaciji; - SHOPPING TURIZAM – odjeća i obuća, vina i žestoka pića,
elektronika, rukotvorine, outleti, Duty Free Shop; - SVEMIRSKI TURIZAM – turizam budućnosti, dostupan iznimno
bogatim pojedincima, kraća suborbitalna putovanja, boravak
na svemirskim postajama; itd.
- Grupa klasifikacije SOT-ova (12)
- OBRAZOVNI TURIZAM – tematska putovanja, učenje jezika,
usavršavanje specifičnih znanja i vještina, studijska razmjena; - VOLONTERSKI TURIZAM – volontiranje na velikim međunarodnim
sportskim manifestacijama, osobno ispunjenje u pomaganju
drugima, humanitarni rad, misije; - POVJESNI TURIZAM– motivi su civilizacijski napredak, evolucija
čovječanstva, putovi svile, putovi pamuka, putovi Marka Pola; - ETNIČKI TURIZAM – nastajanje naroda i migracije, specifična
obilježja, životni stil i postignuća naroda, povratak korijenima; - MRAČNI TURIZAM – putovanja na lokacije obilježenih ljudskom
patnjom, gdje su se odvijale ratne operacije, na kojima su se
dogodile prirodne ili umjetno stvorene katastrofe; - ESKAPIZAM – “bijeg” iz domicila bilo kamo, putovanja
iznenađenja (u nepoznato), last minute putovanja; - BACKPAKERSKI TURIZAM – putovanja uglavnom mladih,
minimalistički zahtjevi, niske cijene, duža putovanja; - POLARNI TURIZAM – putovanja motivirana atrakcijama i
aktivnostima u Polarnome krugu, ledeni hoteli; - PUSTINJSKI TURIZAM – najčešći motivi vežu se uz pustolovinu i
„preživljavanje” u pustinjskom okruženju, upoznavanje s
lokalnim stanovništvom, pustinjske oaze i pustinjski gradovi; - POLITIČKI TURIZAM – mjesta održavanja povijesnih političkih
susreta i važnih skupova, skupovi na najvišim razinama (G8); - SEKS TURIZAM – putovanja s negativnim konotacijama,
trgovina ženama i djecom, visoki rizici od širenja bolesti,
generira duboke socijalne probleme; - VIRTUALNI “TURIZAM” – “Visit great places without leaving your
room“, 3+D prezentacije megaatrakcija i turističkih destinacija
pomoću tehnologije virtualne realnosti; itd.
Zašto su se uopće pojavili SOT-ovi?
**Aspekt turističke potražnje
*Još od 80-ih godina prošlog stoljeća turistička potražnja teži ka DIFERENCIRANIM turističkim proizvodima koji zadovoljavaju potrebu određenog, SPECIFIČNOG turističkog motiva.
*OMASOVLJAVANJEM turizma dolazimo do problema OTUĐENJA ČOVJEKA, zbog čega čovjek postaje pasivan, desocijaliziran te depersonaliziran, stoga je razvoj SOT-ova nužan te logičan slijed događaja.
*Velik dio turista zasitio se nepraktičnih te neadekvatnih turističkih aranžmana koji su namijenjeni masovnom tržištu, a koji nisu omogućavali zadovoljenje SPECIFIČNIH TURISTIČKIH MOTIVA.
*Specifični motivi tur. potražnje utemeljeni su u otkrivanju NOVIH VRIJEDNOSTI, npr. fizička aktivnost, očuvanje okoliša, obrazovanja, estetike.
*Dolazi do zahtjeva za prepoznatljivim tur. proizvodom s kojim se pojedinac (turist) može lako IDENTIFICIRATI.
*Potražnja je danas OBRAZOVANIJA, ISKUSNIJA te INFORMIRANIJA nego ikada prije, stoga će se i potraživati SOFOSTICIRANI tur. proizvod koji će omogućiti VRHUNSKI doživljaj.
Zašto su se uopće pojavili SOT-ovi?
**S aspekta turističke ponude.
*Ekspanzijom masovnog turizma došlo je do ozbiljnih EKOLOŠKIH problema sredinom 1980-ih.
*Kako se budila svijest o ekološkim problemima, shvatilo se da treba pronaći novi koncept razvoja turizma kako bi se zaštitio te očuvao okoliš.
*Tur. destinacije počele su tražiti JAKA uporišta kako bi kreirale strategije diferencijacije u odnosu na konkurenciju.
*Javila se i potreba za OČUVANJEM DRUGIH tur. resursa, poput npr. kulture, tradicije, običaja i dr.
*Bilo je potrebno ukazati na neg. posljedice razvoja masovnog turizma te istaknuti prednosti novih oblika turizma koji su zapravo i “održivog razvoja”.
*Početkom 1990-ih razvijaju se novi alati u turizmu u svrhu segementacije, analize te prognoziranja tur. potražnje u novim tržišnim segmentima.
SOT - situacija danas.
*Danas u svijetu možemo prepoznati preko 30 OSNOVNIH vrsta SOT-ova, od kojih svaki zahtijeva užu SPECIJALIZACIJU.
*Daljim razvitkom, svaki SOT stvara nove PODOBLIKE, a budućnost počiva na kombinaciji jednog ili dva PODOBLIKA.
Pretpostavke nastanka i razvoja SOT-a
1) EVOLUCIJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA:
* omasovljenje potražnje,
* niska prosječna dnevna potrošnja u masovnom turizmu,
* rast kupovne moći stanovništva,
* zahtjevi za individualiziranim uslugama,
* intenzivan razvoj specijalizirane turističke ponude,
* više kraćih putovanja tijekom godine (umjesto dva duga),
* razvoj prometne infrastrukture i rast mobilnosti potražnje,
* privatizacija prirodnih, kulturnih i drugih resursa,
* razvoj masmedija i dostupnost informacija itd.
2)SOCIO-DEMOGRAFSKE PROMJENE NA STRANI POTRAŽNJE:
* promjene u sustavu vrijednosti (što je ‘in’, a što ‘out’),
* fleksibilnost u organizaciji posla i radnog vremena,
* povećanje raspoloživog slobodnog vremena (dokolice),
* sve veća izloženost stresu te ubrzanost življenja,
* povećanje opće razine obrazovanja i informiranosti,
* migracije i porast broja stanovnika u gradovima,
* rast broja odraslih samaca,
* trend sklapanja brakova u kasnijoj dobi,
* rastući broj odraslih parova bez djece,
* sve su brojnije obitelji s dva dohotka,
* starenje stanovništva i rast segmenta starije potražnje itd.
