4. POSLOVNI turizam Flashcards

1
Q

POSLOVNI TURIZAM - definicija

A

***Putovanja **i privremeni boravak osoba izvan mjesta stalnog boravka koji su motivirani profesionalnim razlozima i interesima, bez mogućnosti da se tijekom takvog boravka stječe vlastiti prihod.

Gl. motiv ovih putovanja nije *ODMOR, već su ovakve vrste putovanja UVJETOVANE radnim mjestom, zadatkom ili projektom.

*Posjetitelji nisu DOKOLIČARI.

*Poslovni turizam smatra se jednim od unosnijih oblika tur. kretanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Razlike između dokoličarskog i poslovnog turista.

A

Pogledaj tablicu sa prezentacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

4 situacije u kojima se poslovni turizam preklapa s ostalim SOT-ovima za vrijeme boravka posjetitelja u turističkoj destinaciji.

A

1. Poslovni turist postaje sudionikom bilo kojeg drugog SOT-a u
trenutku kada završi službeni dio boravka u destinaciji.

2.Poslovni skupovi često uključuju društvene programe zabavnog,
eno-gastronomskog, kulturnog i drugog sadržaja
.

  1. Nagradna poslovna putovanja (incentive) često puta uopće nemaju poslovni sadržaj u svom programu.
  2. Kako mnogi poslovni turisti putuju s članovima obitelji ili partnerima, višednevni poslovni skupovi su značajan **generator turističke potražnje izvan poslovnih krugova.
How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Poslovni turizam - vrste putovanja (2)

A

1) INDIVIDUALNA poslovna putovanja - Prezentacije, Istraživanja, Konzultacije, “Jedan na jedan” sastanci.
2) **GRUPNA **poslovna putovanja - grupni sastanci, poticajna putovanja, kongresi i konferencije, izložbe i sajmovi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

INDIVIDUALNA poslovna putovanja

A

To su** kratkotrajna** putovanja pojedinca u druga mjesta radi izvršenja pojedinačnih poslovnih obveza, npr. novinari, političari ili menadžeri.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

GRUPNA poslovna putovanja

A

To su putovanja u druga mjesta radi izvršenja poslovnih obveza koje podrazumijevaju okupljanje većeg broja sudionika na poslovnim skupovima. pr. Znanstvenici, menadžeri, članovi udruženja i dr.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

CILJ poslovnih putovanja?

A

Nikako STJECANJE ZARADE, već RAZMJENA informacija, RAD NA PROJEKTU, USAVRŠAVANJE, UPOZNAVANJE i UMREŽAVANJE PROFESIONALACA, itd.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Klasifikacija poslovnih skupova.

*4 kategorije

A

1) Prema definiciji: konferencija, seminar, izložba, kongres, workshop, sajmovi, konvencija, poslovni sastanci, incentive (podsticaj).
2) Prema sadržaju: znanstveni, profesionalni, stručni, vladini, politički, sportski.
3) Prema prostornom obuhvatu: regionalni, međunarodni, nacionalni, zajednica zemalja.
4) Prema incijatoru (organizatoru): korporativni ili neprofitni (udruženja).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Vodeća zemlja po poslovnom turizmu?

A

SAD.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kontinent na kojem je održano najviše skupova?

A

Europa.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

****Kako Državni zavod za statistiku dijeli poslovne skupove? (2 skupine)

A

*prema definiciji na:
* poslovne sastanke
* kongrese i konferencije
* poticajna (incentive) putovanja
* programe team buildinga

prema nacionalnoj pripadnosti sudionika:
**
nacionalni – kada je više od 80% domaćih sudionika
* međunarodni – kada je više od 20% stranih sudionika

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Grupna poslovna putovanja

A

*Koristi se termin **KONGRESNI TURIZAM, također i “meetings industry”.
*kongresni turizam – putovanja i privremeni boravak osoba Izvan mjesta stalnog boravka kojima je glavni motiv putovanja sudjelovanje na poslovnim skupovima koji mogu imati različit karakter (znanstveni, stručni, gospodarski itd.)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

POSLOVNI SKUPOVI

A

Dijele se u 3 skupine:
*Sastanci: uprave. dioničara. poduzeća,…
*Seminari: prodajni, predstavljanje novog proizvoda, treninga, itd.
*Poslovno orijentirani manji skupovi: u svrhu npr. briefinga, reportinga, pregovora, itd.

*organiziraju ih poduzeća, institucije, radne skupine ili
strukovna udruženja

– održavaju se najčešće u poslovnim prostorima poduzeća ili institucija
– sudjelovanje se u pravilu ne naplaćuje je obavezno
– statističko praćenje otežano, zbog učestalosti i prosječno malog broja sudionika.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

INCENTIVE i TEAM BUILDING PUTOVANJA

A

Poticajna/Incentive putovanja:
**instrument internog marketinga kojem je cilj stimulirati djelatnike poduzeća, potaknuti lojalnost, entuzijazam i unaprijediti poslovanje
* poticajna, motivirajuća ili nagradna putovanja daju se kao bonus najuspješnijim zaposlenicima poduzeća
* ponekad uključuju i poseban sadržaj kao što su motivacijski seminari, upoznavanje s novim proizvodima
* prosječno trajanje putovanja od 2 do 5 dana

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

TEAM BUILDING PUTOVANJA

A

**organiziraju ih poduzeća/institucije za sve svoje
zaposlenike radi poticanja kolektivnog duha,
usavršavanja koordinacije, procjene sposobnosti i ponašanja zaposlenika u “teškim uvjetima”
**temelje se uglavnom na jednostavnim grupnim
sportskim aktivnostima

* najčešće u organizaciji specijaliziranih turističkih
agencija u obliku cjelodnevnog izleta (ili dvodnevnih putovanja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

KONGRESI

A

– periodički organizirani tematski znanstveni ili stručni skupovi na specifičnu temu s većim brojem podtema.
– kongresi su, po broju sudionika, najveći poslovni skupovi
– konferencije mogu biti: javne (forumi, debate), vladine,
tiskovne, moderirane vs. bez moderatora, zatvorenog vs.
otvorenog tipa, telekonferencije itd.

– izlaganja mogu biti javna ili u obliku** postera.**
– za vrijeme trajanja, veliki se skupovi često dijele na sesije (session) i radionice (workshop)
– sudionici skupa imaju aktivnu ulogu.

17
Q

IZLOŽBE i SAJMOVI

A

*veća i velika okupljanja poslovnih ljudi i potencijalnih
kupaca u cilju upoznavanja s ponudom proizvoda i usluga
nekog poduzeća ili djelatnosti te ugovaranja prodaje i
suradnje.
*sajmovi mogu biti: gospodarski, turistički, umjetnički i
drugi oblici

18
Q

GRUPNA POSLOVNA PUTOVANJA - podjela (4)

A

1) INCENTIVE putovanja
2) TEAM BUILDING putovanja
3) KONGRESI
4) IZLOŽBE i SAJMOVI

19
Q

Izvori statističkih podataka o tržišnim kretanjima u turizmu (2)

A

1) UIA

2) ICCA

20
Q

UIA

A

*prema UIA, međunarodni skup, da bi bio uspješan, mora:
– privući minimum 300 uzvanika,
– od kojih barem 40% moraju biti iz inozemstva,
– mora trajati najmanje 3 dana i
– uključiti sudionike iz najmanje 5 zemalja

21
Q

ICCA

A

**oko 52% svih međunarodnih skupova održano je u Europi (oko 6.700)
s oko 400 sudionika po skupu
– zabilježeno je oko 4,9 milijuna sudionika od čega 35% otpada na
male skupove (50-149)
– 500 EUR prosječna kotizacija po sudioniku i skupu
– 11 milijardi EUR ukupna potrošnja sudionika

22
Q

Kriteriji za uvrštavanje skupova u statističke prikaze

A

– skup mora biti organiziran u pravilnim vremenskim razmacima i ponavljati se na regularnoj osnovi (skupovi koji se održavaju
povremeno ili jednom se ne uvrštavaju)
– skup mora cirkulirati između najmanje tri zemlje
– skup mora prikupiti najmanje 50 sudionika

23
Q

U kojem je gradu održan najveći broj međunarodnih skupova?

A

PARIZ

24
Q

Čimbenici utjecaja na razvoj poslovnog turizma

*Na strani potražnje

A

*Rast broja ljudi u svijetu
*Unaprijeđenje jezičnih vještina
*Razvoj niza novih djelatnosti i tehnologije
*smanjenje restrikcija i formiranje zona slobodne trgovine
*globalizacija i rast broja međunarodnih kompanija
* brojnost poduzeća i udruženja temeljenih na zajedničkim interesima
*ekonomski rast razvijenih zemalja popraćen ekonomskim rastom slabije razvijenih zemalja (BRICS)
*relativan mir u svijetu

25
Q

Čimbenici utjecaja na razvoj poslovnog turizma

*Na strani ponude

A

– razvoj i usavršavanje zrakoplovnog prijevoza
– razvoj brzih vlakova
– izgradnja kongresnih centara
– rast ponude poslovnih hotela
– marketinške aktivnosti kongresnih ureda (npr. turističke zajednice gradova Zagreba, Dubrovnika i Opatije)
– rast broja specijaliziranih posrednika za poslovna
putovanja
– poboljšanje zdravstvenih uvjeta u destinacijama

26
Q

KVALITATIVNA OBILJEŽJA TRŽIŠTA

A

M.I.C.E. receptivna područja su u pravilu veliki gradovi
* dvorane za održavanje skupova su najčešće u gradskim
hotelima (45%) i u velikim zračnim lukama, kongresnim
centrima, na velikim sveučilištima, fakultetima i dr.
* prosječno vrijeme trajanja sastanaka je u padu (3,8 dana)
* najvažniji mjeseci – svibanj, lipanj, rujan i listopad
* najvažnije teme – medicinske znanosti (17%), tehnologija
(15%), ostale znanosti (13%), industrija (7%), obrazovanje (6%), društvene znanosti (5%)

27
Q

Podjela tržišta poslovnog turizma (2)

**2 segmenta

A

1) Tržište korporacija
2) Nekorporativno tržište

28
Q

1) TRŽIŠTE KORPORACIJA

A

OBAVEZNO je sudjelovati!

29
Q

2.) NEKORPORATIVNO TRŽIŠTE

A
  • sudjelovanje je DOBROVOLJNO
  • Skupovi na razini vlada te ral. udruženja
    • stručne i znanstvene
  • obrazovne
  • neprofitne udruge
  • političke stranke
  • sport i zabava
  • vlada i druga državna tijela
  • sindikati
  • vjerske organizacije
  • ostalo
30
Q

SUBJEKTI NA TRŽIŠTU POSLOVNOG TURIZMA (3)

A

1) Pružatelji turističkih i pratećih usluga:

  • hoteli i drugi smještajni objekti (uključujući i brodove),
    – prijevoznici (zrakoplovni, transferi unutar destinacije, rent-a-
    car, brodari, željeznica i dr.)
    – kongresni centri, sveučilišne, kazališne, koncertne i druge dvorane,
    – turističke agencije,
    – pružatelji catering usluga,
    – prevoditeljski servisi i tehnička podrška (A/V i IT),
    – prateće usluge (PR, najam opreme i namještaja, dekorateri,
    rasvjeta, snimanje, tiskarske usluge, osiguranje i dr.)
    – zabavni i tematski parkovi itd.

2) KLIJENTI (naručitelji):
– udruženja (asocijacije),
– korporacije (poduzeća),
– institucije (npr. sveučilišta i fakulteti),
– svi imaju ustrojbena (službena) tijela koja donose odluku o organizaciji skupa, a to su skupštine, predsjednik, tajnik itd.

3)ORGANIZATORI:
– event management agencije, PCO (Professional Congress Organizer), DMC (Destination Management Company) i
pojedinci – conference & incentive consultants & organizers; koji traže i preporučuju destinacije i dobavljače usluga

31
Q

PROSJEČNA OBILJEŽJA POSLOVNIH TURISTA

A

*Prosječna dob: 40 godina
*Visoko obrazovanje
*Iznadprosječna kupovna moć
*Poslovni turist u prosjeku troši 3-4 puta više nego li prosječan turist
*Većina poslovnih turista pripada skupini izdašnih potrošača u VIŠIM SEGMENTIMA PONUDE , osobito luksuznih proizvoda - wellness, odjeća, itd.
** pretežno je riječ o menadžerima, stručnjacima, liječnicima i znanstvenicima
* pretežno muškarci
* daleko češće putuju od svih ostalih turista

32
Q

**UVJETI koje destinacija mora zadovoljiti da bi bila domaćin velikom međunarodnom skupu:

**Pitanje u kolokviju

A

– mogućnost prihvata skupa određene veličine
– kongresni (‘smart’) centar s vrhunskom infrastrukturom i opremom (garaže, audio-vizualna oprema, WiFi) i ostali prostori
– profesionalnost DMC/PCO i kongresnog ureda
– prometna i formalna dostupnost destinacije
– visoko kvalitetan hotelski smještaj (4* i 5*) i prateće usluge
– mogućnost brzih transfera
– vrijednost za novac (cijene)
– atraktivnost destinacije
– sigurnost sudionika i pratnje

33
Q

EKONOMSKI učinci razvoja poslovnog turizma

**Pitanje u kolokviju

A

*poslovna putovanja uključuju korištenje i potrošnju
sudionika na mnoge proizvode i usluge
* poslovnim putovanjima potiču se ulaganja, trgovina, razvoj komunikacija i unaprjeđenje tehnologije
* poslovna putovanja unaprjeđuju obrazovanje i razvoj
kompetencija lokalnoj zajednici te potiču zapošljavanje
* na suvremenim poslovnim putovanjima vodi se računa o očuvanju okoliša
* poslovna putovanja generiraju najvišu potrošnju po posjetitelju u destinaciji
* poslovna putovanja doprinose globalnoj ekspertizi, širenju znanja, razumijevanju i suradnji među ljudima
* * povoljan utjecaj na destinacije u ekonomskom i društvenom smislu
* odvijaju se tijekom cijele godine, ali postoje oscilacije
* periodičnost u odvijanju velikih skupova (udruženja) – predvidivost ponovnog dolaska
* tržište konstantno geografski cirkulira
* sudionici najčešće dolaze zrakoplovima (u Hrvatsku oko 70%)
* poslovna putovanja se odvijaju na dnevnoj bazi
* poslovni skupovi najčešće počinju sredinom tjedna i završavaju
vikendom, a pojedinačna putovanja radnim danima
* smještaj je u pravilu u jednokrevetnim hotelskim sobama

34
Q

Još malo EKONOMSKIH učinaka razvoja poslovnog turizma

A
  • visokokvalitetne usluge (i VIP tretman) su preduvjet razvoja poslovnog turizma (vrhunski wellness i shopping centri, ekskluzivni restorani …)
  • poslovni skupovi se često vežu uz incentive aranžmane
  • razvoj ponude poslovnog turizma zahtijeva visokoobrazovanu i sposobnu radnu snagu
  • povećanje prometa i podizanje razine kvalitete prijevoznih usluga (zračni, cestovni, željeznički, brodski i gradski promet)
  • značajno podizanje kvalitete smještajnih
    kapaciteta i usluga
  • povećano korištenje povijesnih prostora za specijalna događanja (sve vrste dvorana)
  • potiče kapitalna ulaganja – izgradnju kongresnih centara,
    vrhunskih hotela, uređenje dvorana i ostalih kapaciteta,
    izgradnju ili poboljšanje komunalne infrastrukture
  • utječe na razvoj obrta i malog poduzetništva, kroz bitno
    povećanu potražnju za specifičnim proizvodima i uslugama
    (opreme, prevoditeljske usluge, pokloni, suveniri, tiskare)
35
Q

Nacionalne organizacije koje su važne za razvoj poslovnog turizma u RH

A
  • HUPKT – Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma
  • Hrvatska turistička zajednica, Sektor za sustav turističkih zajednica i razvoj proizvoda – Kongresni odjel
  • Hrvatska gospodarska komora, Odjel za turizam – Zajednica poslovnog turizma
36
Q

Ograničavajući čimbenici razvoja poslovnog turizma

A

*Problem da se prikupi dovoljan broj sudionika
*Konkurencija među destinacijama
*Neisplativost ulaganja u velike kongresne centre
*Razvoj djelatnosti usporava zbog razvoja suvremene tehnologije
*PAD prosječnog trajanja skupova
*Doba “kulture štednje”
*Na 90% poslovnih skupova koristi se engleski jezik
*Zarazne bolesti, opća osobna sigurnost i politička nestabilnost