VULKANI Flashcards
GDJE JE NAJČEŠĆI NASTANAK VULKANA?
Na mjestu subdukcije jedne litosferne ploče pod drugu. Donja ploča se postepeno otapa pa magma zbog promjene dubinskog tlaka i visoke temperature putuje prema površini.
KADA DOLAZI DO ERUPCIJE VULKANA?
Kad magma s plinovima probije Zemljinu koru i izbije na površinu.
PRIMJERI VULKANA NASTALIH NA MJESTU SUBDUKCIJE
U Tihom oceanu, poput vulkana Marijanskih otoka, Aleutskih otoka i otoka Tonga, a u Atlantskom oceanu to su vulkani Malih Antila i South Sandwich otoka.
KOJI SU NAJZASTUPLJENIJI PLINOVI TIJEKOM VULKANSKIH ERUPCIJA?
Vodena para, ugljikov dioksid i sumporov dioksid.
KOJI JE DRUGI NAČIN NASTANKA VULKANA?
Drugi način je vezan uz područja udaljavanja litosfernih ploča, gdje oceanski rift izlazi na površinu. Primjeri vulkana nastalih na ovakav način su islandski vulkani u Atlantskom oceanu.
KOJI JE TREĆI NAČIN NASTANKA VULKANA?
Oni koji su oblikovani uz vruće točke. Vruće točke su mjesta daleko od granica litosfernih ploča, gdje je litosfera tanka. Astenosfera je blizu površine i tu magma izlazi na površinu. Primjer takvog tipa vulkana su havajski vulkani.
O ČEMU OVISI VISKOZNOST MAGME?
O kemijskim svojstvima i temperaturi. Pri istoj temperaturi kisele magme su viskozne, a bazične fluidne.
KAKO SE NAZIVA MAGMA AKO IZBIJE NA POVRŠINU LITOSFERE?
Naziva se lava.
UZ KOJA PODRUČJA SU VEZANA NAJJAKTIVNIJA VULKANSKA PODRUČJA?
Kao i područje seizmičke aktivnosti, uz cirkumpacifičko, mediteransko - transaszijsko i područje istočnoafričkog kontinenta.
CIRKUMPACIFIČKO PODRUČJE
Zove se još i prostor Vatrenog prstena. To je najaktivnije vulkansko područje s više od 2/3 aktivnih vulkana na Zemlji. Ono obuhvaća rubne dijelove Tihooceanske ploče i njezin odnos prema susjednim pločama, kao što su Sjevernoamerička, Nazca, Kokos, Filipinska, Australska i Euroazijska ploča.
MEDITERANSKO - TRANSAZIJSKO PODRUČJE
Obuhvaća područje južne Europe, sjeverne Afrike, Malu Aziju, Iransko visočje. Himalaju i indonezijski lučni prostor.
ISTOČNOAFRIČKI PROSTOR
Za taj prostor je značajan mali broj aktivnih i veći broj ugaslih vulkana duž istočnoafričkog jarka.
KAKVI VULKANI MOGU BITI?
AKTIVNI (vulkan koji je nedavno eruptirao ili je eruptirao u nedavnoj geološkoj prošlosti (npr,. Etna, Stromboli)), USPAVANI (onaj koji nije nedavno eruptirao ali se očekuje da eruptira u bliskoj budućnosti) i UGASLI VULKAN (vulkan koji nije eruptirao vrlo dugo, niti se očekuje da će eruptirati, te ne postoji magma u blizini).
KAKO SE VULKANI DIJELE S OBZIROM NA OBLIK?
Pukotinski, štitasti, kupolasti, piroklastični, složeni ili stratovulkan, kaldera.
KAKVI VULKANI MOGU BITI S OBZIROM NA TIP ERUPCIJE?
Mirni izljevi i erupcije.
KAKO SE VULKANI DIJELE PREMA VRSTI, SASTAVU, OBLIKU I KRETANJU LAVE?
Strombolski tip, vulkanski tip, havajski tip, vezuvski tip, peleški tip, plinijski (Vezuvski) tip i islandski tip.
STROMBOLSKI TIP
Odlikuje se ritmičkim kretanjem lave u krateru i ritmičkim obnavljanjem erupcija.
VULKANSKI TIP
Karakteriziraju ga jake erupcije koje izbacuju na površinu velike količine vulkanskog materijala.
HAVAJSKI TIP
Obilježavaju ga mirne erupcije, izljevi bazične lave.
VEZUVSKI TIP
Odlikuje se naizmjeničnim izljevima lave i eksplozijama koje daju raskomadani vulkanski materijal, stvarajući na taj način složeni tip vulkanske kupe.
PELEŠKI TIP
Obilježava ga snažna eksplozija i pojava oblaka pare i plinova iz kojih se zatim oblikuje stepeničasto tijelo na vrhu kratera.
PLINIJSKI (VEZUVSKI) TIP
Odlikuje se izuzetno razornim erupcijama, bez pojave lave.
ISLANDSKI TIP
Karakteriziraju ga mirni izljevi kroz pukotinu.
INDEKS VULKANSKE EKSPLOZIVNOSTI
Za utvrđivanje magnitude vulkanskih erupcija. Indeks se prvenstveno temelji na volumeno eksplodiranog materijala i visini erupcijskog oblaka.
NA ŠTO MOGU UTJECATI POSLJEDICE VULKANSKIH ERUPCIJA?
Na promjenu reljefa, primjenu klime te na onečišćenje zraka, vode i tla.
UTJECAJ VULKANA NA ZDRAVLJE ČOVJEKA
Štetnosti djelovanjem vulkanskih erupcija na zdravlje čovjeka mogu se svrstati u izravne i neizravne. Nakon vulkanske erupcije mogu se razviti akutni ili kronični simptomi i bolesti. Kratkotrajna izloženost može uzrokovati simptome kao što su glavobolja, vrtoglavica, nemir, znojenje, umor, depresija itd.
TKO JE IZLOŽEN POSEBNOM RIZIKU?
Radnici koji rade u geotermalnim elektranama, geolozi i osobe uključene u vulkanski turizam ili snimanja dokumentarnih filmova.
RADOVI U VULKANSKIM I GEOTERMALNIM PODRUČJIMA MOŽE REZULTIRATI IZLOŽENOŠĆU KOJIM PLINOVIMA?
SO2, HF, HCl i H2S čijim otapanjem u vodi nastaju kiseline, te plinovima teških metala kao što su aluminij, živa, arsen u većim koncentracijama.
KOJI JE GLAVNI PROBLEM TURISTA I ONIH KOJI RADE KAO TURISTIČKI VODIČI?
Uz ogrebotine i posjekotine od padova jesu i nadražaj dišnog sustava i nadražaj očiju.
KOJE 4 ERUPCIJE SE NAJČEŠĆE ISTIČU U POVIJESNIM ZAPISIMA?
Troje od njih četvero, Vezuv, Krakatau i Mt. Pelee ističu se zbog jačine erupcije i broja žrtava. Preostala erupcija vulkana St. Helens ističe se jer predstavlja veliku erupciju kojom počinje razdoblje snažnije vulkanske aktivnosti krajem 20. stoljeća.
ERUPCIJA VEZUVA
Vezuv se nalazi u zapadnom dijelu Italije, u jugoistočnom području Napuljskog zaljeva i danas je jedini aktivni vulkan na kopnenom dijelu Europe. Erupcija Vezuva 79. godine ulazi u povijest kao jedna od najstravičnijih prirodnih katastrofa ikada. U to vrijeme prosperitetni rimski gradovi Pompeji i Herculanem nalazili su se 5 km jugozapadno od Vezuva te su ljeti privlačili bogate rimske građane. Erupciji Vezuva koja je zatrpala Pompeje prethodili su brojni potresi od kojih je narazorniji bio onaj 67. godine. 24. kolovoza 79. godine rasprsnuo se, uz strahovit prasak, čep od otvrdnute lave kojim je bio začepljen krater vulkana, a eksplozija je izbacila stup vulkanskog materijala visokog oko 20 km, koji je slijedila kiša malog kamenja te vulkanskog pepela koji je zatrpao sve u radijusu od 70 km. Erupciju su pratili potresi i tsunami, a tokom noći i kiša. Nakon prestanka erupcije, Pompeji su ostali prekriveni slojem pepela debljine do 6 metara.
ERUPCIJA KRAKATUA
Erupcije Tambora i Krakatua u 19. stoljeću, učinile su Indoneziju jednim od najopasnijih zona vulkanske aktivnosti u svijetu. To je područje podvlačenja Indoaustralske pod Euroazijsku ploču. Krakatau je bio otočić vulkanskog podrijetla koji se nalazio između Jave i Sumatre. U svibnju 1883. godine vulkan je postao aktivan i izbacivao pepeo desetak kilometara u zrak. 27. kolovoza 1883. godine kada je Krakatau raznijela jedna od najvećih ikad zabilježenih erupcija. Zvuk eksplozije čuo se u Australiji, na udaljenosti od 3 500 km. Eksplozija je bila toliko snažna da se otok urušio i pretvorio u prašinu. Na mjestu nekadašnjeg Krakatua nastao je novi vulkan Anak Krakatau koji je danas visok 181 metar.
NA KOJI NAČIN SE MOGU UBLAŽITI UČINCI VULKANSKE ERUPCIJE?
Jedna od najosnovnijih zadaća vlasti i službi zaduženih za ublažavanje učinaka vulkanskih prijetnji i sprječavanje mogućih katastrofa jest karitranje opasnosti. Pri tome se podrazumijeva da se u obzir uzmu područja s drevnim vulkanskim naslagama, ali i područja na kojima se očekuje vulkanska aktivnost i u budućnosti. Vlasti i službe su također dužne izraditi plan evakuacije, ali i organizirati razne vježbe u školama i javnim ustanovama kako bi javnost pravodobno i učinkovito reagirala u slučaju vulkanske opasnosti.
