POKRETI NA PADINAMA U KONTEKSTU PRIRODNIH PRIJETNJI Flashcards

1
Q

ŠTO OBUHVAĆAJU PROCESI NA PADINAMA?

A

Obuhvaćaju kretanje mase stijene, tla ili nanosa snijega (snježna lavina) niz padinu zbog utjecaja sile gravitacije. Osim toga, obuhvaćaju i erozijske procese, koji nastaju uslijed razaralačkog djelovanja atmosferilija ili vodnih valova na tlo ili stijenu na padini.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

ŠTO SU POKRETI NA PADINAMA?

A

Kretanja u kojima se osnovna stijena, debris stijene ili tlo kreću niz padinu zbog gravitacije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

ŠTO JE KLIZANJE?

A

Kretanje mase stijena ili tla niz padinu. Klizišta se mogu dogoditi u bilo kojoj vrsti stijene. Svako klizište je pokrenuto jednim pojedinačnim događajem ili procesom, tzv. okidačem.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

ŠTO SU PADINE?

A

Najčešći morfološki oblici na Zemlji, a čine ih površine čiji je nagib veći od 2 stupnja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

KAKO NASTAJE REGOLIT?

A

Mehaničkim ili kemijskim trošenjem stijena nastaje rastresit materijal, regolit, koji se pod djelovanjem gravitacijske sile može kretati niz padinu.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

KAKVE PADINE MOGU BITI S OBZIROM NA NAGIB I PROFIL?

A

Zaobljene ili strme.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

KAKO SE PADINE DIJELE PREMA OBLIKU?

A

Konkveksne (ispuspčene), konkavne (udubljene), normalne padine i strmci (litice, klifovi, eskartmani).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

NA ČEMU SE TEMELJI KLASIFIKACIJA POKRETA NA PADINAMA?

A

Temelji se na: vrsti materijala (stijena), nagibu padine, brzini kretanja te prirodi odnosno vrsti pokreta.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

KLIZIŠTA PREMA VRSTI STIJENA

A

Klizišta u mehanički oštećenim čvrstim stijenama, poluvezanim ili koherentnim stijenama, nevezanim ili inkoherentnim sedimentima i heterogenim stijenama.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

GDJE SE KLIZIŠTA MOGU OBLIKOVATI PREMA NAGIBU PADINE?

A

U veoma blagim padinama (nagib manji od 15 stupnjeva), blagim padinama (8nagib 5 - 15 stupnjeva), strmim padinama (nagib od 15 do 45 stupnjeva), veoma strmim padinama (nagib veći od 45 stupnjeva).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

KOJA KLIZIŠTA SE RAZLIKUJU PREMA DUBINI KLIZNE PLOHE?

A

POVRŠINSKA KLIZIŠTA (klizna ploha plića od 1 m), PLITKA KLIZIŠTA (klizna ploha na dubini od 1 do 5 m (najučestalija)), DUBOKA KLIZIŠTA (klizna ploha na dubini 5 do 20 m), VEOMA DUBOKA KLIZIŠTA (klizna ploha dublja od 20 m).

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

KAKO SE RAZLIKUJU POKRETI NA PADINAMA?

A

Razlikuju se s obzirom na količinu vode i brzinu kretanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

KOJIH SE 5 TIPOVA KLIZANJA RAZLIKUJE S OBZIROM NA MEHANIZAM KRETANJA?

A

Odronjavanje, prevrtanje, klizanje (u užem smislu riječi), širenje (razmicanje) i tečenje.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

ŠTO JE ODRONJAVANJE?

A

Odvajanje mase sa strmih padina po površini, na kojoj ima malo ili uopće nema smicanja, već dolazi do slobodnog pada materijala, prevrtanja ili kotrljanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

ŠTO JE PREVRTANJE?

A

Rotacija (prema naprijed) odvojene mase oko osi koja se nalazi u njezinoj bazi ili u blizini baze. Prevrtanje može prethoditi ili slijediti nakon odronjavanja ili klizanja.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

ŠTO JE KLIZANJE?

A

Kretanje manje ili više koherentne mase po jednoj ili više dobro definiranih kliznih ploha.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
17
Q

ŠTO JE RAZMICANJE ILI ŠIRENJE?

A

Glavni način kretanja je bočno razmicanje blokova uslijed kojeg nastaju smičuće ili tenzijske pukotine.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
18
Q

ŠTO JE TEČENJE?

A

Raznovrsna kretanja sa znatnim varijacijama brzine i sadržaja vode. Tečenje često počinje kao klizanje, odronjavanje ili kao prevrtanje na strmim padinama. Vrlo polagano tečenje naziva se puženje.

19
Q

ŠTO JE PUŽENJE?

A

Puženje ili deflukcija se javlja u slučajevima kad se regolit prekomjerno navlaži ili kad se ispod njega nalazi zaleđeni dio.

20
Q

U KOJE SKUPINE SU KLASIFICIRANI ČIMBENICI KOJI UZROKUJU KLIZANJA?

A

Preduvjeti klizanja i inicijalni uzroci.

21
Q

PREDUVJETI KLIZANJA

A

Čine padinu osjetljivom na klizanje, ali ga ne iniciraju već samo dovode padinu u stanje granične ravnoteže.

22
Q

INICIJALNI UZROCI

A

Procesi koji iniciraju kretanje. Oni padinu iz granično stabilnog stanja dovode u aktivno nestabilno stanje.

23
Q

O ČEMU OVISE UZROCI KLIZANJA?

A

Ovise o odnosu faktora sigurnosti i određenih fizičkih uvjeta među kojima je najznačajnija količina oborina.

24
Q

KOJI TO ČIMBENICI UTJEČU NA OBLIKOVANJE I POJAVU KLIZIŠTA?

A

Promjena u nagibu padine, promjene opterećenja na padini, glinovite stijene, udari i vibracije, promjene u sadržaju vode u terenu, promjene u vegetaciji, trošenje stijene, gravitacija i posmična čistoća.

25
Q

ANTROPOGENI UTJECAJ NA NASTANAK POKRETA NA PADINAMA

A

Mnogi pokreti na padinama posljedica su interakcije prirodnih i antropogenih čimbenika. Čovjek svojim djelovanjem može značajno utjecati na veličinu i učestalost pokreta na padinama. Uklanjanjem vegetacijskog pokrov može doći do povećanog ispiranja tla odnosno erozije. Građevinski zahvati najčešće utječu na stabilnost padine i pojave klizišta i odrona.

26
Q

KOJI SU TO SPORI OBLICI POKRETA NA PADINAMA?

A

Puzanje i blatni tok.

27
Q

ŠTO JE PUZANJE (PUŽENJE)?

A

Vrlo sporo kretanje tla ili nekonsolidiranog debrisa niz padinu, a karakterizirano je relativno niskim omjerom vode i debrisa.

28
Q

ŠTO JE TOK DEBRISA?

A

Opći termin za pokret4e na padinama koji sde događaju unutar već ranije pokrenute mase. Najčešći oblici toka debrisa su: zemljani tok ,blatni tok i lavina debrisa.

29
Q

KOJI SU NAJČEŠĆI UZROCI ZEMLJANOG TOKA?

A

Erozija podnožja padine do koje dolazi podsijecanjem baze kosine, tj. padine prouzročene valovima duž obala mora ili tokova koji erodiraju i ustrmljuju dno padine.

30
Q

ŠTO JE BLATNI TOK?

A

Tekuća mješavina debrisa i vode do kojeg dolazi obično nakon obilnih oborina. Karakterističan je za područja s aridnom klimom gdje debris nije zaštićen vegetacijskim pokrovom.

31
Q

ŠTO JE LAVINA DEBRISA?

A

Najbrži oblik toka debrisa. Karakterizira ga vrlo brzo kretanje turbulentne mase debrisa, zraka i vode.

32
Q

ŠTO JE SOLIFLUKCIJA?

A

Tečenje vodom saturiranog debrisa preko nepropusne barijere. Vezan je za klimatski hladnija područja.

33
Q

O ČEMU OVISE ODRONI I KLIZANJE?

A

Ovise o vrsti i nagibu padina.

34
Q

KAKO MOGU NASTATI NESTABILNE PADINE?

A

Mogu nastati prirodnim putem (usijecanjem rijeka, valova ili glacijalnom erozijom i dr.) i umjetnim putem (zasijecanje u stijeni zbog gradnje, npr. cesta).

35
Q

ŠTO JE ODRONJAVANJE?

A

Pojava odlamanja i slobodnog pada bloka stijene u čvrstim stijenama na strmim padinama, kad su diskontinuiteti u stijeni blaže nagnuti od nagiba padine.

36
Q

ŠTO JE OSIPANJE (PREVRTANJE)?

A

Aktivan proces osipanja rastresitog materijala na strmim ogoljenim padinama.

37
Q

ŠTO JE KLIZANJE U STIJENI?

A

Pojava brzog klizanja mase stijene po nagnutoj oslabljenoj plohi ili po drugim glavnim pukotinama u stijenama.

38
Q

ŠTO JE SUFOZIJA?

A

Spor, ali u prirodi veoma zastupljen proces koji se odvija u poluvezanim i nevezanim stijenama

39
Q

KAKVA KLIZIŠTA MOGU BITI?

A

Mogu biti aktivna i neaktivna.

40
Q

AKTIVNA KLIZIŠTA

A

AKTIVNO (erozija u podnožju kosine prouzročila je prevrtanje bloka), TRENUTAČNO NEAKTIVNO (razvoj lokalnih pukotina u kruni prevrtanja), REAKTIVIRANO (prevrtanje sljedećeg bloka).

41
Q

NEAKTIVNA KLIZIŠTA

A

PRIVREMENO UMIRENO (na pokrenutoj masi ponovno raste vegetacija), TRAJNO UMIRENO (taloženje fluvijalnog nanosa zaštitilo je podnožje kosine), STABILIZIRANO (podnožje kosine zaštićeno potpornim zidom), RELIKTNO ILI FOSILNO.

42
Q

KADA JE KLIZIŠTE MOGUĆE SANIRATI?

A

Ako se pouzdano ispita uzrok klizanja, dubina i oblik klizne površine i ukupna površina zahvaćena klizanjem masa.

43
Q

U KOJIM STIJENAMA U RH SE KLIZIŠTA NAJČEŠĆE JAVLJAJU?

A

U magmatskim, sedimentnim i metamorfnim stijenama različite geološke starosti.

44
Q

TIPOVI KLIZIŠTA U HRVATSKOJ

A

Tepih ili slojna klizišta, rotacijska klizišta, stepeničasta