POKRETI NA PADINAMA U KONTEKSTU PRIRODNIH PRIJETNJI Flashcards
ŠTO OBUHVAĆAJU PROCESI NA PADINAMA?
Obuhvaćaju kretanje mase stijene, tla ili nanosa snijega (snježna lavina) niz padinu zbog utjecaja sile gravitacije. Osim toga, obuhvaćaju i erozijske procese, koji nastaju uslijed razaralačkog djelovanja atmosferilija ili vodnih valova na tlo ili stijenu na padini.
ŠTO SU POKRETI NA PADINAMA?
Kretanja u kojima se osnovna stijena, debris stijene ili tlo kreću niz padinu zbog gravitacije.
ŠTO JE KLIZANJE?
Kretanje mase stijena ili tla niz padinu. Klizišta se mogu dogoditi u bilo kojoj vrsti stijene. Svako klizište je pokrenuto jednim pojedinačnim događajem ili procesom, tzv. okidačem.
ŠTO SU PADINE?
Najčešći morfološki oblici na Zemlji, a čine ih površine čiji je nagib veći od 2 stupnja.
KAKO NASTAJE REGOLIT?
Mehaničkim ili kemijskim trošenjem stijena nastaje rastresit materijal, regolit, koji se pod djelovanjem gravitacijske sile može kretati niz padinu.
KAKVE PADINE MOGU BITI S OBZIROM NA NAGIB I PROFIL?
Zaobljene ili strme.
KAKO SE PADINE DIJELE PREMA OBLIKU?
Konkveksne (ispuspčene), konkavne (udubljene), normalne padine i strmci (litice, klifovi, eskartmani).
NA ČEMU SE TEMELJI KLASIFIKACIJA POKRETA NA PADINAMA?
Temelji se na: vrsti materijala (stijena), nagibu padine, brzini kretanja te prirodi odnosno vrsti pokreta.
KLIZIŠTA PREMA VRSTI STIJENA
Klizišta u mehanički oštećenim čvrstim stijenama, poluvezanim ili koherentnim stijenama, nevezanim ili inkoherentnim sedimentima i heterogenim stijenama.
GDJE SE KLIZIŠTA MOGU OBLIKOVATI PREMA NAGIBU PADINE?
U veoma blagim padinama (nagib manji od 15 stupnjeva), blagim padinama (8nagib 5 - 15 stupnjeva), strmim padinama (nagib od 15 do 45 stupnjeva), veoma strmim padinama (nagib veći od 45 stupnjeva).
KOJA KLIZIŠTA SE RAZLIKUJU PREMA DUBINI KLIZNE PLOHE?
POVRŠINSKA KLIZIŠTA (klizna ploha plića od 1 m), PLITKA KLIZIŠTA (klizna ploha na dubini od 1 do 5 m (najučestalija)), DUBOKA KLIZIŠTA (klizna ploha na dubini 5 do 20 m), VEOMA DUBOKA KLIZIŠTA (klizna ploha dublja od 20 m).
KAKO SE RAZLIKUJU POKRETI NA PADINAMA?
Razlikuju se s obzirom na količinu vode i brzinu kretanja.
KOJIH SE 5 TIPOVA KLIZANJA RAZLIKUJE S OBZIROM NA MEHANIZAM KRETANJA?
Odronjavanje, prevrtanje, klizanje (u užem smislu riječi), širenje (razmicanje) i tečenje.
ŠTO JE ODRONJAVANJE?
Odvajanje mase sa strmih padina po površini, na kojoj ima malo ili uopće nema smicanja, već dolazi do slobodnog pada materijala, prevrtanja ili kotrljanja.
ŠTO JE PREVRTANJE?
Rotacija (prema naprijed) odvojene mase oko osi koja se nalazi u njezinoj bazi ili u blizini baze. Prevrtanje može prethoditi ili slijediti nakon odronjavanja ili klizanja.
ŠTO JE KLIZANJE?
Kretanje manje ili više koherentne mase po jednoj ili više dobro definiranih kliznih ploha.
ŠTO JE RAZMICANJE ILI ŠIRENJE?
Glavni način kretanja je bočno razmicanje blokova uslijed kojeg nastaju smičuće ili tenzijske pukotine.
ŠTO JE TEČENJE?
Raznovrsna kretanja sa znatnim varijacijama brzine i sadržaja vode. Tečenje često počinje kao klizanje, odronjavanje ili kao prevrtanje na strmim padinama. Vrlo polagano tečenje naziva se puženje.
ŠTO JE PUŽENJE?
Puženje ili deflukcija se javlja u slučajevima kad se regolit prekomjerno navlaži ili kad se ispod njega nalazi zaleđeni dio.
U KOJE SKUPINE SU KLASIFICIRANI ČIMBENICI KOJI UZROKUJU KLIZANJA?
Preduvjeti klizanja i inicijalni uzroci.
PREDUVJETI KLIZANJA
Čine padinu osjetljivom na klizanje, ali ga ne iniciraju već samo dovode padinu u stanje granične ravnoteže.
INICIJALNI UZROCI
Procesi koji iniciraju kretanje. Oni padinu iz granično stabilnog stanja dovode u aktivno nestabilno stanje.
O ČEMU OVISE UZROCI KLIZANJA?
Ovise o odnosu faktora sigurnosti i određenih fizičkih uvjeta među kojima je najznačajnija količina oborina.
KOJI TO ČIMBENICI UTJEČU NA OBLIKOVANJE I POJAVU KLIZIŠTA?
Promjena u nagibu padine, promjene opterećenja na padini, glinovite stijene, udari i vibracije, promjene u sadržaju vode u terenu, promjene u vegetaciji, trošenje stijene, gravitacija i posmična čistoća.
ANTROPOGENI UTJECAJ NA NASTANAK POKRETA NA PADINAMA
Mnogi pokreti na padinama posljedica su interakcije prirodnih i antropogenih čimbenika. Čovjek svojim djelovanjem može značajno utjecati na veličinu i učestalost pokreta na padinama. Uklanjanjem vegetacijskog pokrov može doći do povećanog ispiranja tla odnosno erozije. Građevinski zahvati najčešće utječu na stabilnost padine i pojave klizišta i odrona.
KOJI SU TO SPORI OBLICI POKRETA NA PADINAMA?
Puzanje i blatni tok.
ŠTO JE PUZANJE (PUŽENJE)?
Vrlo sporo kretanje tla ili nekonsolidiranog debrisa niz padinu, a karakterizirano je relativno niskim omjerom vode i debrisa.
ŠTO JE TOK DEBRISA?
Opći termin za pokret4e na padinama koji sde događaju unutar već ranije pokrenute mase. Najčešći oblici toka debrisa su: zemljani tok ,blatni tok i lavina debrisa.
KOJI SU NAJČEŠĆI UZROCI ZEMLJANOG TOKA?
Erozija podnožja padine do koje dolazi podsijecanjem baze kosine, tj. padine prouzročene valovima duž obala mora ili tokova koji erodiraju i ustrmljuju dno padine.
ŠTO JE BLATNI TOK?
Tekuća mješavina debrisa i vode do kojeg dolazi obično nakon obilnih oborina. Karakterističan je za područja s aridnom klimom gdje debris nije zaštićen vegetacijskim pokrovom.
ŠTO JE LAVINA DEBRISA?
Najbrži oblik toka debrisa. Karakterizira ga vrlo brzo kretanje turbulentne mase debrisa, zraka i vode.
ŠTO JE SOLIFLUKCIJA?
Tečenje vodom saturiranog debrisa preko nepropusne barijere. Vezan je za klimatski hladnija područja.
O ČEMU OVISE ODRONI I KLIZANJE?
Ovise o vrsti i nagibu padina.
KAKO MOGU NASTATI NESTABILNE PADINE?
Mogu nastati prirodnim putem (usijecanjem rijeka, valova ili glacijalnom erozijom i dr.) i umjetnim putem (zasijecanje u stijeni zbog gradnje, npr. cesta).
ŠTO JE ODRONJAVANJE?
Pojava odlamanja i slobodnog pada bloka stijene u čvrstim stijenama na strmim padinama, kad su diskontinuiteti u stijeni blaže nagnuti od nagiba padine.
ŠTO JE OSIPANJE (PREVRTANJE)?
Aktivan proces osipanja rastresitog materijala na strmim ogoljenim padinama.
ŠTO JE KLIZANJE U STIJENI?
Pojava brzog klizanja mase stijene po nagnutoj oslabljenoj plohi ili po drugim glavnim pukotinama u stijenama.
ŠTO JE SUFOZIJA?
Spor, ali u prirodi veoma zastupljen proces koji se odvija u poluvezanim i nevezanim stijenama
KAKVA KLIZIŠTA MOGU BITI?
Mogu biti aktivna i neaktivna.
AKTIVNA KLIZIŠTA
AKTIVNO (erozija u podnožju kosine prouzročila je prevrtanje bloka), TRENUTAČNO NEAKTIVNO (razvoj lokalnih pukotina u kruni prevrtanja), REAKTIVIRANO (prevrtanje sljedećeg bloka).
NEAKTIVNA KLIZIŠTA
PRIVREMENO UMIRENO (na pokrenutoj masi ponovno raste vegetacija), TRAJNO UMIRENO (taloženje fluvijalnog nanosa zaštitilo je podnožje kosine), STABILIZIRANO (podnožje kosine zaštićeno potpornim zidom), RELIKTNO ILI FOSILNO.
KADA JE KLIZIŠTE MOGUĆE SANIRATI?
Ako se pouzdano ispita uzrok klizanja, dubina i oblik klizne površine i ukupna površina zahvaćena klizanjem masa.
U KOJIM STIJENAMA U RH SE KLIZIŠTA NAJČEŠĆE JAVLJAJU?
U magmatskim, sedimentnim i metamorfnim stijenama različite geološke starosti.
TIPOVI KLIZIŠTA U HRVATSKOJ
Tepih ili slojna klizišta, rotacijska klizišta, stepeničasta
