POTRESI

Question 1

ŠTO JE SEIZMOLOGIJA?

Answer 1

Znanost koja se bavi istraživanjem potresa, postala je matematičko - fizikalna disciplina početkom 20.stoljeća.

Question 2

ŠTO JE POTRES?

Answer 2

Endogeni proces do kojeg dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanja Zemljine kore zbog oslobađanja velike količine energije.

Question 3

GDJE NASTAJE POTRED?

Answer 3

U unutrašnjosti Zemlje, to mjesto se naziva žarište.

Question 4

ŠTO JE HIPOCENTAR, A ŠTO EPICENTAR?

Answer 4

Hipocentar je točka u unutrašnjosti Zemlje gdje nastaje potres, a epicentar je točka na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti.

Question 5

KOLIKA MOŽE BITI DUBINA HIPOCENTRA?

Answer 5

Hipocentar može biti: PLITAK (do dubine od 70 km ispod površine Zemlje, najčešće u zonama razmicanja litosfernih ploča), SREDNJE DUBOKI (70 do 300 km ispod površine), DUBOKI (300 do 730 km ispod površine Zemlje, najčešće u zonama subdukcije).

Question 6

KAKO SE ŠIRI OSLOBOĐENA ENERGIJA?

Answer 6

Oslobođena energija se širi kroz okolnu stijensku masu kao potresni valovi

Question 7

KAKVI MOGU BITI POTRESNI VALOVI?

Answer 7

Dubinski i površinski potresni valovi.

Question 8

DUBINSKI POTRESNI VALOVI.

Answer 8

Nazivaju se još i glavnima. Oni putuju kroz Zemljinu unutrašnjost šireći se iz hipocentra (žarišta) u svim smjerovima (poput zvučnih valova u zraku).

Question 9

KAKVI MOGU BITI POTRESI PREMA NAČINU I BRZINI ŠIRENJA?

Answer 9

Mogu biti s longitudinalnim ili primarnim te sekundarnim ili transverzalnim valovima.

Question 10

LONGITUDINALNI VALOVI, UNDAE PRIME ILI P - VALOVI

Answer 10

Najbrži su. Vibriraju u smjeru širenja potresnog udara, izazivaju stezanje i rastezanje stijenske mase, šire se konveksno prema središtu Zemlje, a brzina im raste s dubinom.

Question 11

TRANSVERZALNI VALOVI, UNDAE SECUNDAE ILI S - VALOVI

Answer 11

Sporiji su od P - valova za jedno 1,7 puta. Vibriraju okomito na smjer širenja. To su posmični valovi. Stjenovit materijal giba se postrance ili gore - dolje okomito na smjer valova.

Question 12

POVRŠINSKI POTRESNI VALOVI

Answer 12

Putuju po Zemljinoj površini iz epicentra. Rezultante su P i S valova na površini. Stvaraju više štete nego glavni valovi, jer se zbivaju na naseljenoj površini Zemlje. Putuju sporije te im treba više vremena za prolazak.

Question 13

L - VALOVI (LOVE-OVI VALOVI)

Answer 13

Uzrokuju horizontalno gibanje stijene ili postranično gibanje pod pravim kutovima u odnosu na smjer vala, no bez vertikalnih pomaka. Osjećaju se na površini kao valjanje i stvaraju elipse.

Question 14

R - VALOVI (RAYLEIGH-OVI VALOVI)

Answer 14

Uzrokuju gibanje stijene prema naprijed, gore, nazad i dolje u odnosu na pravac kojim val putuje. Kreću se vertikalno, amplituda im raste prema gore, a kod potresa uzrokuju poskakivanje.

Question 15

KOJI PARAMETRI ODREĐUJU SEIZMIKU NEKOG PODRUČJA?

Answer 15

HIPOCENTAR (ili žarište potresa je geometrijska točka, područje u unutrašnjosti zemlje u kojem dolazi do poremećaja, i od kuda se prostiru valovi potresa), EPICENTAR (projekcija hipocentra na površinu Zemlje (točka na površini koja je najbliža hipocentru)), INTENZITET POTRESA (učinak potresa na površini zemlje na zahvaćenom i promatranom području), MAGNITUDA POTRESA (pokazuje kakve je jačine bio potres u njegovom žarištu u unutrašnjosti zemlje).

Question 16

KOJE METODE SE KORISTE U IZUČAVANJU POTRESA?

Answer 16

MIKROSEIZMIČKA (temelji se na zapisima oscilacija tla od potresa seizmografima) i MAKROSEIZMIČKA (kod te metode se koriste rezultati izučavanja učinaka potresa na površini Zemlje).

Question 17

KOJE SU DVIJE OSNOVNE VELIČINE KOJE SE POJAVLJUJU U VEZI S JAKOŠĆU POTRESA I MIKROSEIZMIČKIM I MAKROSEIZMIČKIM METODAMA IZUČAVANJA POTRESA?

Answer 17

Magnituda potresa i makroseizmički intenzitet, koji se često naziva i samo intenzitet potresa.

Question 18

KADA SU UČINCI POTRESA IZRAŽENIJI?

Answer 18

Što je potresom oslobođena veća količina energije. Oni su također intenzivniji što je epicentralna udaljenost manja i što je hipocentar potresa u manjoj dubini.

Question 19

ŠTO JE UZROK NEJEDNOLIKOSTI ŠIRENJA ENERGIJE U POJEDINOM SMJERU?

Answer 19

Mehanizam pokreta u hipocentru i fizikalna svojstva sredstva između hipocentra i određenog mjesta na površini Zemlje.

Question 20

ROSII - FORELOVA LJESTVICA INTENZITETA POTRESA

Answer 20

Prema njoj su intenziteti svrstani u deset stupnjeva.

Question 21

MERCALLIJEVA LJESTVICA

Answer 21

Mercalli je izvršio butnu izmjenu razdijelivši deseti stupanj u tri stupnja. Na taj je način nastala Mercallijeva ljestvica s dvanaest stupnjeva intenziteta potresa.

Question 22

MERCALLI - CANCANI - SIEBERGOVA LJESTVICA

Answer 22

Cancani je doveo stupnjeve Mercallijeve ljestvice u vezu s akceleracijom. Sieberg je u Cancanijevu ljestvicu unio izvjesne dopune i na taj je način nastala Mercalli - Cancani - Siebergova ljestvica intenziteta potresa. Ima dvanaest stupnjeva kojima su opisani intenziteti učinaka potresa, od onih koji su ljudskim osjetilima nedostupna (intenziteta 1), do katastrofalnih koji ruše svaku ljudsku tvorevinu i izazivaju trajne promjene reljefa (intenziteta 12).

Question 23

MSK - 64 LJESTVICA

Answer 23

Uvode ju Medvedev, Sponheuer i Karnik, također ima 12 stupnjeva, a osnovna razlika u odnosu na MCS ljestvicu sadržana je u detaljnijem razlučivanju šteta po pojedinim tipovima objekata.

Question 24

ŠTO JE MAGNITUDA POTRESA?

Answer 24

Osnovna veličina za uspoređivanje potresa koju je uveo Richter 1935. godine u Pasadeni. Ta je veličina opće prihvaćena kao mjera za energiju potresa koja je oslobođena u hipocentru.

Question 25

U KOJEM INTERVALU SE KREĆU IZNOSI MAGNITUDA?

Answer 25

Iznosi magnituda kreću se u intervalu od negativnih vrijednosti do 8.9, što je najveća vrijednost magnitude koju je do sada imao potres zabilježen seizmografom.

Question 26

RICHTEROVA SKALA

Answer 26

Skala nosi ime po njenom tvorcu Charlesu Richteru i kategorizira potrese na osnovu oslobođene energije. To je u osnovi logaritamska skala s osnovom 10.

Question 27

KAKO SE POTRESI DIJELE PREMA UZROKU NASTAJANJA, ODNOSNO VRSTI ENERGIJE KOJA SE OSLOBAĐA?

Answer 27

Urušni, vulkanski i tektonski.

Question 28

URUŠNI POTRESI

Answer 28

Čine oko 3% od ukupnog broja potresa. Kod njih se oslobađa potencijalna energija sile teže prilikom urušavanja stijena u šupljinama zemljine kore. Ti su potresi vrlo slabi i osjete se samo u neposrednoj okolini područja gdje je došlo do urušavanja. Mogu biti uzrokom uleknuća, pukotina i dolina, a najčešće se pojavljuju u području krša.

Question 29

VULKANSKI POTRESI

Answer 29

Otpada oko 7% svih potresa. Njihovo nastajanje povezano je s kretanjem magmatskih masa prema površini Zemlje.

Question 30

TEKTONSKI POTRESI

Answer 30

Čine 90% svih potresa, i svi jači potresi spadaju u tu vrstu. Kod njih dolazi do oslobađanja energije koja se u unutrašnjosti Zemlje akumulira uslijed djelovanja tektonskih sila.

Question 31

UMJETNI POTRESI

Answer 31

Nastaju čovjekovim djelovanjem. U odnosu na prirodne umjetni potresi su rjeđi.

Question 32

KAKVI POTRES MOGU BITI PREMA ENERGIJI I VELIČINI PROSTIRANJA?

Answer 32

LOKALNI (primjećuju se čulno do 200 km, a instrumentima do 500 km udaljenosti), MALI (čulno se osjećaju do 600 km, a instrumentima do 5000 km), SREDNJI (čulno se osjećaju od 300 do 1000 km, a instrumentima do 10 000), VELIKI (čulno se osjećaju preko 500 km, a instrumentima do 12 000) i SVJETSKI (čulno se osjećaju do 2000 km, a instrumentima do 20 000 km).

Question 33

7 GLAVNIH TEKTONSKIH CJELINA - PLOČA

Answer 33

Pacifička, Euro - azijska, Afrička, Sjeverno - američka, Indijska i Antarktička.

Question 34

KOJI JE PRVI POJAS VELIKE SEIZMIČKE AKTIVNOSTI

Answer 34

Cirkumpacifički, naziva se i "Krug vatre" jer gotovo potpuno obrubljuje Pacifik. Proteže se od Novog Zelanda preko otočja Karmandec, Tonga, Samoa, Filipina na Jaoan, zhvaća Kamčatku, Aleute, Aljasku, Male i Velike Antilei čitavu zapadnu obalu Sjeverne i Južne Amerike. Od ukupne količine energije oslobođene potresima na taj pojas otpada 80%

Question 35

KOJI JE DRUGI POJAS VELIKE SEIZMIČKE AKTIVNOST?

Answer 35

Mediteransko - transazijski, proteže se od Kanarskih otoka preko Gibraltara, Sredozemnog mora, Apeninskog i Balkanskog poluotoka na Malu Aziju, Kavkaz, Armensko gorje, Iransku visoravan i Pamir, gdje se dijeli na dva kraka od kojih se jedan proteže prema Tien Shanu, a drugi, glavni, preko Himalaje na Indoneziju i Molučke otoke. Na taj pojas otpada 15% potresima oslobođene energije.

Question 36

U KOJIM ZEMLJAMA SE DOGAĐA NAJVIŠE POTRESA?

Answer 36

Čile, Japan i Indonezija.

Question 37

GDJE JE NAJINTENZIVNIJA SEIZMIČKA ZONA?

Answer 37

U Pacifičkom vatrenom krugu (53% svih potresa). i u mediteransko - alpsko - himalajskom području (41%).

Question 38

KOJA SU PODRUČJA U HRVATSKOJ NAJPOGOĐENIJA POTRESOM?

Answer 38

Priobalno područje, sjeverozapadni dio te južna Dalmacija.

Question 39

U KOJIM DIJELOIVIMA U RH SE NAJMANJE OSJEĆA SEIZMIČKA AKTIVNOST?

Answer 39

U području Velebita do Bukovice, središnji i istočni dio Sjeverne Hrvatske.

Question 40

KOJI JE UZROČNIK NASTANKA POTRESA U PRIOBALNOM DIJELU HRVATSKE?

Answer 40

Podvlačenje Jadranske platforme pod Dinaride, kao posljedica kretanja Afričke ploče prema Euroazijskoj.

Question 41

KOJI SU UZROČNICI NASTANKA POTRESA U SJEVEROZAPADNOM KONTINENTALNOM DIJELU?

Answer 41

Kompresijski procesi zbog pomaka Dinarida i Alpa, dok su na području srednjih Slavonskih planina, gdje su aktivni pretežito rubni dijelovi, uzročnici različiti pomaci masa pojedinih planina.

Question 42

VELIKI ZAGREBAČKI POTRES

Answer 42

Zagrebačko područje najgušće je naseljeni dio Hrvatske te je zato vrlo ranjivo tijekom prirodnih nepogoda, osobito potresa. U neposrednoj blizini grada nalaze se dva važna epicentra područja: Medvednica i Brežice - Krško.

Question 43

UGROŽENOST OD POTRESA U HRVATSKOJ

Answer 43

Po karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa MSK - 64 u Hrvatskoj se svih 20 županija i Grad Zagreb nalaze u seizmičkom području u rasponu od VI do IX stupnja. U IX stupnju nalaze se dijelovi 9 županija, dio 20 županija je u VIII stupnju, dio 20 županija je u VII stupnju, a dijelovi 5 županija nalazi se u VI stupnju.

Question 44

TSUNAMI

Answer 44

Ukoliko dođe do podmorskog potresa, potresni se valovi prenose na morsku vodu, pa nastaje kretanje vodene mase. Valovi se iz epicentra kreću na sve strane velikom brzinom koja može doseći i 700 kmh. Visi9na vala u epicentru nije velika, najviše 1 - 2 metra, ali dužina vala može iznositi i više desetaka kilometara. Kada ovakav val dođe blizu obale, gdje je dubina mora manja, dolazi do nagomilavanje vodene mase i naglog izdizanja morske razine, odnosno pred obalom se može formirati gigantski val visok i do 40 m. Takav se val naziva tsunami, a najčešće je prisutan na obalama Pacifika.