SOCIOLOGIJA - društvo i sociologija Flashcards
EMMANUEL SIEYES
- skovao izraz sociologija
- st.
- lat. socius + grč. logos
AUGUSTE COMTE
- otac sociologije
- dao joj je značenje koje ima i danas i naziva ju socijalna fizika => društvo i priroda moraju se spoznati na jednak način
- 1857.
STADIJI DRUŠTVA
teološki, metafizički i pozitivni
TEOLOŠKI STADIJ
- do 1300.
- dominira religija tj. vjera da su nadprirodne sile osnova svega
- društvom vladaju ratnici, a vode ga proroci
METAFIZIČKI STADIJ
- 1800.
- vjeruje se da apstraktne sile mogu objasniti sve
- religiozni prelazi u pravno filozofski
- osnovni sadržaj ljudske misli su: ideja, vrline, dobra, pravne norme
- filozofski prosvjetitelji: Voltaarie, J.J. Rousseau, D. Diderat????
POZITIVNI STADIJ
- nakon 1800.
- napušta se potraga za krajnjim uzrokom stavri i nastupa vjera u znanost
- industrijalci i znanstvenici vode društvo
SOCIOLOGIJA
znanost koja se bavi sustavnim izražavanjem i tumačenjem društvenoga ponašanja ljudi, društvenih odnosa i pojava
DRUŠTVENO PONAŠANJE
svako ponašanje pojedinca koje uzima u obzir zajedničke norme i vrijednosti neke grupe te osobna uvjerenja i motive
- npr. kino, natjecanje, sukobi, nogometna utakmica…
- većina naših aktivnosti društveno je određena (pisanje poruka, odlazak na posao, reakcija na izbore…)
- sva ponašanja proizlaze iz smislenih društvenih odnosa koja ostvarujemo s drugim ljudima
DRUŠTVENI ODNOSI*
skup veza i utjecaja koje pojedinci ostvaruju s drugim ljudima
NORME
pisana i ne pisana pravila kojima se određuje ljudsko ponašanje
- odluka o pridržavanju temelji se na svijest o sankcijama
- nastaju na temelju društvenih vrijednosti
S OBZIROM NA OŠTRINU I VAŽNOST SANKCIJE RAZLIKUJEMO…
folkways, ores, tabui, zakoni
SANKCIJA
svaka reakcija na ponašanje drugih ljudi
- razlikujemo formalne i neformane, a one se pojavljuju kao pozitivne (nagrade) i negativne (kazne)
FOLKWAYS
obićajne norme kojima društvo pridaje malu važnosti i njihovo kršenje izaziva blage ili nikakve sankcije
MORES
pridaje se velik značaj, a kršenje izaziva oštre sankcije - uzrokuju snažnu moralnu osudu, smatraju se teškim grijegom i znače stroge kazne za pičinitelje
TABUI
zauzimaju posebno mjesto i njihovo je kršenje u potpunosti zabranjeno
ZAKONI
formalizirane društvene norme čije poštivanje i provođenje omogućuju posebne društvene grupe i institucije
VRIJEDNOSTI
aprstrakna načela koja san usmjeravaju prema ispravnom, odnosno prihvatljivom izboru i ponašanju
- npr. iskrenosti, marljivost, obitelj, ljubav
- norme i vrijednosti razlikuju se ovisno o društvu i kulturi
VRIJEDNOSTI U JAPANSKOM DRUŠTVU
girl, ninjo, on
DOMINANTNE VRIJEDNOSTI
individualističke -> osobni i slobodni izbor, poštivanje privatnosti, osobni uspjeh, jednakopravnost pojedinca s obzirom na spol, rod -> invidualne vrijednosti
kolektivističke -> tradicionalnosti, zajedništvo, solidarnosti, patrijarhalni odnosi i osude bilokojeg izdvajanja pojedinca
KULTURA
ukupnost nasljeđa materijalnog i duhovnog koje neka grupa dijeli na nekom teritoriju
- sastavnice: norme, vrijednosti, jezik, simboli, rituali
SIMBOLI
nositelji određenih značenja, najčešće višestrukih, koja ovise o društvenom kontekstu
- simbol /=/ znak
- otvoreni mehanizam komunikacije , promjenjiv
- npr. tetovaža (maori)
JEZIK
omogućuje prenošenje kulture novim generacijama
- Sapir-Whorfova teza -> sredstvo označavanje, spoznaje i doživljaja stvarnosti
RITUALI
1) rituali solidarnosti -> potuču zajedništvo i pri njohovom izvođenju ponašamo se na predvidljiv i standardiziran način (intoniranje himne, proslava državnih praznika ili religijskih blagdana)
2) rituali prijelaza -> označavaju prijelaz iz jedne životne faze u drugu (ženidba/udaja, odlazak na fakultet…)
DRUŠTVO NA MIKRORAZINI
pojedinci su povezani osobnim odnosima u kojim se innterakcijama odvija licem u kice
DRUŠTVO NA MAKRORAZINI
pojedinci povezani formalnim, neosobnim odnosima
veće društvene grupe
SOCIJALNA INTERAKCIJA
skup složenih postupaka u kojima članovi neke zajednice ili grupe sudjeluju svjesno ili nesvjesno kako bi prenijeli neku poruku ili ostvarili određeni odnos
- poistovjećuje se s komunikacijom
- neovisno o sustavu stvaramo društvene odnose u kojima razmjenjujemo informacije
DEFINICIJA SITUACIJE
način na koji shvaćamo i interpretiramo neposredbe okolnosi u kojima se nalazimo
- minimum zajedničke definicije svih sudionika interakcije
SIMBOLIČKI INTERAKCIONIZAM
- naš život odvija se u fizičkoj ali i simboličkoj okolini
- slike, zvukove i osjete interpretiramo na različite načine i pridajemo im određeno značenje na osnovu tog značenja se ponašamo
- bez pridavanja tog značenja naše bi reakcije bile slučajne, dezorganizirane i bez smilsa
- društveni red postiže se stalnim pregovaranjem, odlučivanjem, sporazumjevanjem jer u svakodnevnom životu pokušavamo nametnuti vlastitu, pokoriti se tuđoj ili pak privremeno prihvatiti tuđu definiciju situacije
DRAMATURŠKI PRISTUP
- E. GROFFMAN -> društveni život sliči kazalištu -> društveni svijet je prirodno kazalište u kojem smo svi istovremeno i glumci i publika
- upravljanje dojmom o sebi -> u želji da nas drugi vide u povoljnijem svijetu dajemo definiciju tko smo i što smo, a pri tome prikrivamo ponašanje koje nije u skladu s tom ‘definicijom’
PEDNJI I STRAŽNJI PLAN
prednji plan -> ponašamo se kako želimo da nas drugi vide
stražnji plan -> ponašamo se onako kakvi jesmo tj. opušteni smo, kritiziramo one koji nisu prisutni, prepiremo se…
ETNOMETODOLOGIJA
= proučavanje načina i postupaka koje obični ljudi rabe u svakodnevnom životu da bi dali smisao onome što drugi čine ili kažu
- ne tražimo da nam se objasni značenje svkae riječi ili postupka jer je u pozadini očekivanje da će drugi poštivati nepisana pravila koja se podrazumjevaju
- smislena komunikacija je nemoguća bez postavljaja neizrečenih pravila
TEORIJA SOCIJALNE RAZMJENE
- opisuje naše sudjelovanje u interakciji kao vrstu ‘socijalnog knjigovodstva’ u kojem unosimo red u odnose s drugim ljudima odjmeravajući nagrade, troškove i profite
- ne razmjenjujemo samo novac i dobra neko u društvena dobra -> osjećaje, sigurnost, ugled i informacije
????????????????
RELIGIJA
ukljućuje skup simbola koji izazivaju osjećaje obožavanja ili strahopoštovanja, a povezani su ritualima (obredima) ili ceremonijama u kojima sudjeluje zajednica vjrenika
- 1 od 3 sustava vjerovanja (pomoću njih ljudi tumače, razumiju i daju smisao zbiji)
- monoteističe i politeističe + religije usmjerene a postizanje moralne izvrsnosti
SLIČNOSTI RELIGIJA
isticanje svetoga, sustav tragova ponašanja (biblija, tora, kur’an…), učenje o nekom obliku živoata nakon smrti
E. DURKHIEM
povezuje religiozna vjerovanja i ponašaja s razliko između svetog i svjetovnog
SVETO
može biti bilo što što se smatra iznimnim, nesvakodnevnim, misterioznim, a izaziva osjećaj strahopoštovanja
PROFANO
povezano je sa svakodnevnim, uobićajnim i poznatim
- razlika ne leži u osobinama samih stvari ili bića nego u ODNOSU koji ljudi usposravljaju prema njima
RITUALI (RELIGIJA)
više ili manju formalna pravila kako se treba ponašati u prisutnosti svetoga
- to su: molitva, pjevanje, (ne) uzimanje određene hrane
- mogu se obavljati u osami, a mogu kolektivno na posebnim mjestima (crkve, hramovi)
- pristup vjernika svetom određen je ritualima
VRSTE RELIGIJSKIH ORGANIZACIJA
crkva, denominacija, sekta
SEKULARIZACIJA
proces smanjivanja utjecaja religije
- moderna duštva pretežno su sekularna, odnosno svjetovna
- znanost, tehnologija, materijalizam zadobivaju sve veću važnost u oblikovanju vrijednosti i normi modernog društva, dok religijski simboli i institucije gube na važnisti
CIVILNA RELIGIJA
uključuje vjerovanja i običaje koji nisu dio tradicionalnog religijskog iskustva
- obožavanje zastave, himne i sličnih simbola, svečane parade i ceremonije
RELIGIJSKI FUNDAMENDALIZAM
podrazumjeva ideologije i pokrete koji doslovno tumače religijske tekstove i spise kako bi se prema njima uskladio društveni život
CILJ: obrana tradicionalnih vjerovanja pred brzim društvenim promjenam i zagovaranje religijske čistoće
RAZVOJ DRUŠTVA
Ferdinand Tonnies -> djelo zajednica i društvo
- ZAJEDNICA (gemienschaft) - prorodna volja- utječe na društvenu interakciju tako da ljudi ostvaruju osobne, bliske, emotivne i suradničke veze
- DRUŠTVO ( gesellschaft) - racionalna volja - ljudi usmjereni na učlanjivanje u organizacije, ostvarivanje mjerljivih ciljeva, poštivanje formalnih pravila i stvaranje neosobnih veza
- Antony Gidens -> podjela na tradicionalna i moderna društva
TRADICIONALNA DRUŠTVA
lovačka i sakupljačka, pastirska i poljoprivredna,neindustrijske i tradicionalne zajednice
LOVAČKA I SAKUPLJAČKA
- prehrana lovom i sakupljanjem biljaka
- počožaj i nejednakost izraženi po dobi i spolu, te po poslu koji se obavlja
PASTIRSKA I POLJOPRIVREDNA
- orjentirana na uzgoj domaćih životinja
- bavljenje poljoprivredom, kultiviranjem i obradom zemlje
- ne postoje velike razlike u bogatstvu pojedinaca
NEINDUSTRIJSKE I TRADICIONALNE ZAJEDNICE
- povijesne civilizacije _> sumerska, egipatska, kineska…
- veliki gradovi, razvijena socijalna organizacija, poglavito religijsku, snažna država
- na čelu vladar (kralj/car)
- izrazite nejednakosti u bogatstvu i moći
- robovlasnička društva
MODERNA DRUŠTVA
industrijska i postindustrijska
INDUSTRIJSKA
- kraj 18.s. u zapadnoj Europi
- proizlaze iz tehnoloških, političkih i kulturnih promjena
- orjentacija na industriju i masovnu proizvdnju
- urbanizacija, razvoj transporta i komunikacije
- stanovništvo okrenuto poduzentištvu i inovacijama
- izriče se važnost uloge građanina te pravnih i demokratskih sustava
POSTINDUSTRIJSKA
- informacijska društva
- intenzivija upotreba znanja i infromacija
- dominantna uslužna zanimanja
- procesi globalizacije
