PSIHOLOGIJA - psihićki poremećaji Flashcards
POJAM O SEBI
- naš doživljaj sebe u razlikčitim okolnostima
ZNANJE O SEBI
OČEKIVANJA O SEBI (stvarno, idealno i očekivano ja)
VREDNOVANJA SEBE
LIČNOST
relativno stabilan način ponašanja i doživljavanja što ga je osoba razvila tijekom života na osnovu svog genetskog naslijeđa
LIČNOST SE OČITUJE KROZ
- Ponašanje i reakcije osobe
- Njen odnos prema sebi i okolini
- Dojmu koji ostavlja na druge
DEFIICIJA LIČNOSTI UKLJUČUJE
- Osobine ličnosti su relativno stabilne
→mogu se mijenjati zbog bioloških procesa i/ili iskustva
→razvija se socijalizacijom, ovisi o genima - Ličnost se iskazuje u ponašanju koje je dosljedno u vremenu i različitim situacijama
- Različito ponašanje ljudi u istim situacijama može se pripisati njihovim različitim ličnostima
TEMPERAMENT
- Način emocionalnog reagiranja na unutarnje i vanjske podražaje koji prevladava kod neke osobe
- Uključuje brzinu i jačinu osjećaja, promjene raspoloženja,…
KARAKTER
Uži pojam za ličnosti koji se odnosi na emocionalno motivatorne karakteristike i stavove
Ispoljava se u odnosu čovjeka prema
- Samome sebi
- Drugim ljudima
- Radu
TEORIJE LIČNOSTI
CILJEVI: opisati, objasniti, predvidjeti
IMPLICITNE I PSIHOLOGIJSKE TEORIJE
IMPLICITNE TERORIJE LIČNOSTI
Laičke procjene u kojima na osnovi nekolicine informacija donosimo određeno mišljenje o nekoj osobi.
PSIHOLOGIJSKE TERORIJE LIČNOSTI
Zasnovane na znanstvenim istraživanjima velikog broja ljudi
- PSIHOANALITIČKI PRISTUP
- Sigmund Freud
- klinički pristup
- čovjek = nesvjesno, nagonsko, zlo biće
- struktura ličnosti: ID, EGO, SUPEREGO
DOPRINOSI PSIHOANALITIČKOG PRISTUPA
- ukazao na nesvjesne dijelove naše ličnosti,
- opisao i dao tumačenje obrambenih mehanizama ličnosti,
- ukazao na važnost ranog djetinjstva u razvoju ličnosti
SLABOSTI PSIHOANALITIČKOG PRISTUPA
Nije dovoljno znanstvena
- temeljni pojmovi teorije su određeni dosta neprecizno, i nije jasno kako se mogu izmjeriti
- ne omogućuje predviđanje budućih događaja
u psihoanalitičkoj teoriji se mnoga različita, često potpuno suprotna ponašanja tumače na isti način
BIHEVIORISTIČKI PRISTUP
- B. F. Skinner
- 20.-te godine 20.tog st.
- podražaj -> reakcija
- psihologija mora biti objektivna znanosti
- ČOVJEK= rađa se kao tabula rasa, iskustvom i učenjem stječu se karakteristike
- LIČNOSTI - ukupnost naučenih ponašanja
DOPRINOSI BIHEVIORISTIČKOG PRISTUPA
niz tehnika za modifikaciju ponašanja i uklanjanje nekih psihičkih poteškoća u prilagođavanju pojedinca
SLABOSTI BIHEVIORISTIČKOG PRISTUPA
niz tehnika za modifikaciju ponašanja i uklanjanje nekih psihičkih poteškoća u prilagođavanju pojedinca
HUMANISTIČKI PRISTUP
- Carl Rogers
- 50.-te godine 20.st.
- FENOMENOLOŠKI PRISTUP -> čovjek reagira na podražaje iz okoline na način na koji tu okolinu opaža
- ČOVJEK= slobodno, kreativno, dinamično biće koje je odgovorno za svoju sudbinu
DOPRINOSI HUMANISTIČKOG PRISTUPA
- potakli su istraživanje pozitivnih emocija: samoaktualizacije, samopoštovanja, sreće, osobnog uspjeha;
- istraživali zdrave ljude
SLABOSTI HUMANISTIČKOG PRISTUPA
- oslanjaju se na objašnjenja ponašanja u terminima subjektivnog svijeta neke osobe što je pretjerano pojednostavljivanje
- zanemaruju utjecaj nasljeđa za razvoj ličnosti
SAMOAKTUALIZACIJA
HUMANISTIČKI PRISTUP
- Abraham Maslow
Neke karakteristike samoaktualiziranih ljudi:
- Prihvaćaju sebe i druge onakvima kakvi jesu
- Spontani su i jednostavni
- Neovisnost o kulturi i okolini
- Dobar smisao za humor
- Imaju duboke i bliske kontakte s malim brojem pojedinaca…
CARL ROGERS
HUMANISTIČKI PRISTUP
«pojam o sebi» ili «vlastito ja» = predstavlja sve ideje, percepcije i vrijednosti koje su karakteristične za neku osobu, uključuje i svijest o tome kakav je netko i što može učiniti
«idealno ja» =kakva bih osoba želio biti
- PRISTUP O CRTAMA LIČNOSTI/
OSOBINSKI PRISTUP
- H. J. EYSENCK,
- P. COSTA, R. MCRAE
- 50.- te godine 20. st.
- ČOVJEK= ima osobine ličnosti po kojima se razlikuje od drugih
- OSOBINE LIČNOSTI - relativno trajne karakteristike o kojim se zaključuje na temelju ponašanja i koje uvjetuju dosljedno ponašanje neke osobe
BIG FIVE MODEL
PRISTUP O CRTAMA LIČNOSTI/
OSOBINSKI PRISTUP
Costa i Mcrae
EKSTRAVERZIJA
NEUROTICIZAM
SAVJESNOST
UGODNOST
OTVORENOST PREMA ISKUSTVU
-> skala sudova
DOPRINOSI PRISTUPA O CRTAMA LIČNOSTI
omogućuje pronalaženje malog broja dimenzija koje obuhvaćaju vrlo velik broj osobina ličnosti
SLABOSTI PRISTUPA O CRTAMA LIČNOSTI
- problem cirkularnosti - o osobinama ličnosti se zaključuje na temelju ponašanja
-> Ivan se tuče zato što je agresivan, ili je agresivan pa se zato tuče? - Istraživanja su pokazala da na temelju osobina ličnosti nije moguće precizno predviđati ponašanje
-> ponašanje je vrlo složeno i nikad ne ovisi samo o osobinama ličnosti
- SOCIJALNO- KOGNITIVNI PRISTUP
ALBERT BANDURA
- između ponašanja pojedinca, njegovih karakteristika i okoline postoji uzajaman odnos
- moguća je i samoregulacija i samokontrola ponašanja
-> ne treba nas netko drugi potkrepljivati
SAMOEFIKASNOST
- procjena pojedinca o vlastitoj sposobnosti da se uspješno snađe u nekoj situaciji
- utječe na percepcije, motivaciju i ponašanje / uspješnost na puno načina ( niti ne pokušavamo napraviti nešto kad procjenimo da nećemo biti uspješni)
PROROČANSTVO KOJE SAMO SEBE ISPUNJUJE
DOPRINOSI SOCIJALNO-KOGNITIVNOG PRISUPA
Ukazuju na važnost situacije i načina na koji osoba interpretira situaciju
SLABOSTI SOCIJALNO-KOGNITIVNOG PRISUPA
Prevelika fokusiranost na situacije, zanemaruju biološke faktore (gene, evoluciju,…)
SVRHA ISPITIVANJA LIČNOSTI
istraživačka i praktična
METODE ISPITIVANJA LIČNOSTI
- skale / ljestvice sudova
- upitnici ličnosti
- projektne tehnike i testovi
- situacijski testovi
PROJEKTIVNE TEHNIKE I TESTOVI
VIZUALNE
Rorchachov test mrlja od tinte
Test tematske apercepcije (TAT)
VERBALNE
Test nedovršenih rečenica
-> npr. “Na kraju dana uvijek…“,
TEHNIKA EKSPRESIVNIH POKRETA
Test „Nacrtaj čovjeka”
PSIHODRAMA
Igranje uloga
PSIHIĆKI POREMEĆAJ
stanje u kojemu ponašanje i doživljavanje osobe:
- odskače od uobičajenog
- nije prilagođeno
- predstavlja osobi smetnju
- nije opravdano situacijom u kojoj se osoba nalazi
KLASIFIKACIJA PSIHIČKIH POREMEĆAJA
DSM-V (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje)
MKB -10 (Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema)
ANKSIOZNI POREMEĆAJI
- poremećaji koji obuhvaćaju veliki osjećaj tjeskobe bez jasnog uzroka, a onemogućuju osobi svakodnevno funkcioniranje
uključuje:
- napade panike
- fobije
- opsesivno - kompulzivni poremećaj
- posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
SOMATOFORMNI POREMEĆAJI
- grč. soma = tijelo
- poremećaji kod kojih se pojavljuju tjelesni simptomi, a da za to nema organskih uzroka
HIPOHONDRIJA
SOMATOFORMNI POREMEĆAJI
- ˝umišljeni bolesnik˝
- svakodnevne osjete tumače kao
simptome teške ili smrtonosne bolesti bez
obzira na uredne medicinske nalaze
PSIHOTIČNI POREMEĆAJI
- teški poremećaji
- gubitak kontakta s realnošću
SHIZOFRENIJA
PSIHOTIČNI POREMEĆAJI
- nelogično, neorganizirano mišljenje
- kaotičnost govora (˝salata od
riječi˝)
- halucinacije
- neadekvatne i sužene čuvstvene
reakcije
- deluzije
- ideje proganjanja
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
DEPRESIJA I BIPOLARNI POREMEĆAJ
DEPRESIJA
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
- depresivno stanje koje traje dugo
- nisko samopoštovanje,
- pesimizam, nedostatak motivacije i energije
- potrebna je stručna pomoć
BIPOLARNI POREMEĆAJ
POREMEĆAJI RASPOLOŽENJA
- izmjena faza manije i depresije
- manija – euforičnost, energičnost,
osjećaj svemoći, nemogućnost
zadržavanja pažnje, osoba ne osjeća
umor niti potrebu za spavanjem
POREMEĆAJI HRANJENJA
ANOREKSIJA I BULIMIJA
ANOREKSIJA
POREMEĆAJI HRANJENJA
- namjerno izgladnjivanje
- snažan strah od debljanja
- poremećena slika vlastitog tijela
- opasno za život osobe
BULIMIJA
POREMEĆAJI HRANJENJA
- napadaji prejedanja nakon kojih slijedi namjerno izazvano povraćanje
POREMEĆAJI UZROKOVANI UZIMANJEM SREDSTAVA
- mijenjaju kognitivno funkcioniranje, emocionalno doživljavanje i ponašanje
POREMEĆAJI LIČNOSTI
- poremećaj trajnih karakteristika ličnosti koje onemogućuju normalno
funkcioniranje osobe u društvu - često prate druge poremećaje, no mogu se javiti i samostalno
ANTISOCIJALNI (psihopati)
POREMEĆAJI LIČNOSTI
- socijalno neprihvatljivo ponašanje
- nema moralnih normi niti
odgovornosti
- nema empatije
- izrazito suženo osjećanje emocija
LIJEČENJE PSIHIČKIH POREMEĆAJA
MEDICINSKE TERAPIJE
- Lijekovi (anksiolitici, antidepresivi, antipsihotici)
- Psihokirurški zahvati
- Elektrokonvulzivna terapija
PSIHOTERAPIJE
- Bihevioralno- kognitivna
- Humanistička
- Psihoanalitička
PSIHOTERAPIJA
Psihoterapija je zajednički naziv za niz postupaka i tehnika kojima terapeut u interakciji s klijentom nastoji utjecati na klijentovo doživljavanje, mišljenje i ponašanje.
provode ju: psihijatri, prisholozi, pedagozi, socijalni radnici…
CILJ PSIHOTERAPIJE
- prevladavanje psihičkih poremećaja
- pomoć u problemima prilagodbe
- poticanje osobnog razvoja klijenta
PSIHOANALITIČKA PSIHOTERAPIJA
CILJ TERAPIJE je osvijestiti nesvjesne sadržaje i konflikte.
Jako su važna rana iskustva osobe na oblikovanje ličnosti.
TEHNIKE:
Metoda slobodnih asocijacija
Analiza snova
HUMANISTIČKA PSIHOTERAPIJA
CILJ TERAPIJE je usmjeriti klijenta da prepozna svoje vlastite potrebe, prepozna svoje snage i preuzme odgovornosti za sebe i svoj razvoj prema samoostvarenju.
TEHNIKE:
Aktivno slušanje, refleksija
Igranje uloga
Dramska ekspresija
KOGNITIVNO- BIHEVIORALNA PSIHOTERAPIJA
CILJ TERAPIJE je promijeniti način razmišljanja osobe i tako dovesti do promjena u emocionalnim doživljajima i ponašanju
Tehnike:
Trening socijalnih vještina
Tehnike relaksacije…
O ČEMU OVISI USPJEH PSIHOTERAPIJE?
Spremnost osobe na promjene
Podržavajući odnos terapeut- klijent
ULOGA OKOLINE U LIJEČENJU OSOBA S PSIHIČKIM POREMEĆAJIMA
Problem predstavljaju predrasude i stigmatizacija osoba s dijagnozom psihičkog poremećaja.
Nužna je podrška okoline, integracija i prihvaćanje
PSIHIČKO / MENTALNO ZDRAVLJE
WHO definira kao stanje dobrobiti u kojem osoba:
- ostvaruje svoje potencijale
- može se nositi s uobičajenim životnim - stresovima
- produktivno radi
- sposobna je pridonositi svojoj zajednici.
DVODIMENZIJSKI MODEL PSIHIČKOGA ZDRAVLJA
NAUCIT SLIKU S PREZ
BIOPSIHOSOCIJALNI MODEL
mentalno zdravlje najbolje se može razumjeti ako promatramo određene čimbenike svih tih područja i njihovu međusobnu interakciju koja utječe na našu dobrobit
BIOLOŠKI FAKTORI: geni, spol, neurotransmiteri. reagiranje na lijekove, funkcioniranje mozga, hormoni…
PSIHOLOŠKI FAKTORI: način razmišljanja, vjerovanja i stavovi, osobine ličnosti, percepcijeučenje i pamćenje…
SOCIJALNI FAKTORI: odnosi s drugima, socijalna podrška, životni stil, stupanj obrazovanja, razina prihoda, okolinski uvijeti…
OBILJEŽJA PSIHIČKI ZDRAVE OSOBE
- visoka razina funkcioniranja
- Osoba brine o sebi i da uspješno svladava svakodnevne situacije - visoka razina socijalne i emocionalne dobrobiti
- socijalne (dobrim odnosima s obitelji i prijateljima stvaramo zdravu mrežu podrške za različite situacije u životu) i
- emocionalne (sposobnost prepoznavanja i prihvaćanja, kako svojih, tako i emocija drugih ljudi, te samoregulacija emocija) - otpornost na životne stresore
PSIHOLOŠKA OTPORNOST (na životne stresore)
naša je sposobnost pozitivne prilagodbe na značajne nepovoljne okolnosti ili rizik:
- sposobnost postizanja pozitivnih rezultata u nepovoljnim okolnostima
- sposobnost kompetentnoga funkcioniranja tijekom akutnoga ili kroničnoga stresa
- sposobnost oporavka od traume
Naučena bespomoćnost pasivno je prihvaćanje neugode, bez pokušaja bijega iz situacije ili suprotstavljanja izvoru neugode
Kad se nađete u naizgled bezizlaznim situacijama, ne trebate odustati, nego:
- preuzeti odgovornost za svoje ponašanje i situaciju u kojoj ste se našli
- tražiti nove načine rješavanja problema
- prisjetiti se situacija u kojima ste bili uspješni
Obilježja osoba koje pokazuju veću psihološku otpornost:
- visokoga su samopouzdanja
- optimistični su
- fleksibilni
- sposobni uočiti rješenje
- imaju dobre međuljudske odnose i socijalnu podršku.
KAKO OČUVATI MENTALNO ZDRAVLJE
Zaštitni čimbenici mentalnog zdravlja su:
BIOLOŠKI
- pravilna prehrana, dovoljno sna i odmora,…
PSIHOLOŠKI
- Kognitivno- bihevioralne strategije (tehnike relaksacije ili disanja, identificiranje i vrednovanje negativnih misli),…
SOCIJALNI
- Međusobna pomoć, briga i empatija od članova obitelji, prijatelja, profesionalaca (psihologa npr.) kolega,…
