GEOGRAFIJA - reljef podmorja i morskog dna Flashcards
NASTANAK OCEANA I MORA
- prije 4.6 milijardi godina Zemlja je užarena kugla
- vulkanske aktivnosti oslobađaju vodenu paru i druge plinove
-> polagano hlašenje
-> stvara se kora, dolazi do kondenzacije vodene pare
-> velike i dugotrajne kiše koje potapaju najniže djelove Zemlje i voda s kometa koju pogađaju Zemlju
-> veliki praocean / pramore (nastaje prije 4 milijarde godina)
OBLICI PODMORSKOG RELJEFA
kontinentski rub i dubokomorski bazeni
KAKO JE NASTALO MORSKO DNO
KONTINENTSKI RUB
- dio podmorja u kojem se isprepleću i najjače očituju medusobni utjecaj kopna i mora
sastoji se od:
- kontinentski plićak / šelf -> do 200m dubine, potopljeni dio kopna
- kontinentska strmina -> 200-3000m, podmorska kosina s nagibom do 25°, prelaz izmedu šelfa i podnožja
- kontinentsko podnožje -> 3000-5000m, izmedu kontinentske padine i dibokomorskog područja, nastaje akumulacijom materijala šelfa i padine
PASIVNI KONTINENTSKI RUB
- geološni mirne obale
- bez potresa, vulkanizma ili orogenih potresa
- npr. obale Atlanskog, Indijskog i Arktičkog oceana
AKTIVNI KONTINENTSKI RUB
- geološni atkivne obale
- potresi, vulkani
- npr. obale Tihog oceana i manji djelovi Atlantskog i Indijskog ocena
DUBOKOMORSKI BAZEN
- obuhvaćaju 80% morskog dna
- najravniji reljefni oblici na Zemlji -> nagib manji od 1°
- sastoji se od: dubokomorske ravnice, srednjemorskog hrbata i dubokomorskog jakra/brazde
OTOK
dio kopna potpuno okružen morem
OTOČJE ILI APHIPELAG -> više otoka jednake grade i postanka
KONTINENT
- nisu otoci
- velike kopnene cjeline koje leže na vlastitoj litosfernoj ploči
- prevladava kontinentska kora u odnosu na oceansku
PODJELA OTOKA PO POSTANKU
kontinentski i oceanski otoci
KONTINENTSKI OTOCI
- otoci koju su u geološkoj vezi s okolnim kopnom
A) OTOCI NA ŠELFU
- nekadašnji djelovi kopna koju su nakon podizanja razine mora odvojeni od kopna
- npr. Kalimantan, Velika Britanija, Newfounland, tasmanija, gotovo svi hrv otoci
B) MIKROKONTINENTSKI OTOCI
- nastaju odvajanjem od kontinenta pucanjem kontinentske kore
- npr. Madagaskar, Nova Kaledonija i Novi Zeland
C) PRUDNI OTOCI
- nastaju akumulacijom pjeska ili drugih komadića sitnzrnatih materijala uz morske obale u deltama ili u rijekama i jezerima
- npr. Marajo
OCEANSKI OTOCI
- najveći: Grenland, Nova Gvineja, Kalimantan
- ne nalaze se na kontinentskom plićaku
- vulkanskog ili koraljnog podrijetla
VULKANCI OCEANSKI OTOCI
- nastaju na mjestima podvlačenja ili razmicanja litosfernih ploča te na mjestima iznad vrućih točaka
- otoci u obliku luka nastaju na jestima podvlačena litosfernih ploča (Aleutski otoci, Marijaski otoci, Južni Sandwich)
- Island, Jan Mayen (najsjeverniji vulkan) -> nastali na riftu -> litosferne ploče se razmiču
KORALJNI OCEANSKI OTOCI
- izgrađeni od organskog materijala dobivenog od kostura koralja te brojnih drugih biljaka i životinja povezanih s njima
- ATOL -> prstenasti koraljni greben
- npr. Maldivi
OCEANSKI OTOCI NASTALI NAD VRUĆOM TOČKOM
- karakteristični po tome što se pomiču zajednos s litosfernim počava
- tvore otočne nizove s pomoću kojih možemo pratiti kretanje litosfernih ploča
- pod utjecajem DENUDACIJSKIH procesa tonu i postaju GJOTI
- npr. Hawaii, Tristan da Cunha
KORALJI
- morske životinje - žarnjaci
- žive u kolonijama ili samostalno
- sposobnost regeneracije
- sjedilački način života
- TOPLA I SLANA MORA (Karipsko, Koraljjno, Arapsko i Južnokinesko more)
KORALJI U HRVATSKOJ
- crveni koralji
- 120+ vrsta
- Zlarin = ‘otok koralja’
KORALJNI GREBEN
- građen od vrste koralja koja se naziva tvrdi ili kameni koralj
- žive u plitkoj i bistroj vodi (do 50m)
- temperatura ne pada ispod 18°C
- rastom koraljni polim izlučuje vapnenac koji se taloži na podlozi i gradi greben
- umrli organizmi na grebenu svojim kosturima ga dodatno izgrađuju
- jednostanične alge -> daju glavninu hrane i energije potrebne za stvaranje vapnenca
- 25°C-29°C, 36%. slanoća
RUBNI / OBALNI KORALJNI GREBEN
- rastu oko tropsih otoka ili duž djela oblale veće kopnene mase
- između obale i grebena ponekad nastaje LAGUNA
PREGRADNI KORALJNI GREBEN
- rastu usporedno s obali, ali su od nje odvojeni lagunom
- Veliki koraljni greben -> najpoznatiji i najveći na Zemlji
KORALJNI OTOCI
- nastaju kada epirogenetskim ili tektonskim pokretima dolazi do spuštanja razine morske vode ili podizanja morskog dna
str. 48.
PACIFIČKI VATRENI PRSTEN
- kružni pojas izrazite vulkanske ili seizmetičke aktivnosti nastao sudaranjem ploča
- 40 000km -> liz lukova od zapadnih obala Sjeverne i Južne Amerike pa do poluotoka Kamačatke, Japana, Filipina, Malanezijskog otočja i Novog Zelanda
TIHI OCEAN
- dobio naziv u 16.st. tijekom Magellanove ekspedicije
- tektonski izrazito nestabilan
- većinom na Pacifičkoj litosfernoj ploči
- rubni djelovi oceana su na Filipinskoj , Juan de Fuca, Cocos i Nazca ploči -> sudaraju se s euroazijskom, sjeverno i južnoameričkom i indoaustralijskom pločom
VULKANIZAM I POTRESI U PACIFIČNOM VATRENOM PRSTENU
- 75% svih vulkana na Zemlji
- 90% svih potresa
UZROCI:
- granice između ploča su konvergentne (podvlače se)
- podvlačenjem se drobe i lome stijene što uzrokuje potrese, a vulkanski lanci eruptiraju duž rasjednih pukotina
- iznimka: transformna granica između pacifičke i sjevernoameričke ploče
TSUNAMI
- vrsta vala koja najčešće nastaje kao posljedica potresa u podmorju
- drugi uzroci: erupcija, detonacija, klizište, pad meteorita
- posaljedice: velik broj ljudskih žrtvi i velike materijalne štete
- najčešće se javljaju na području Tihog i Indijskog ocena (rijetki na području Atlanskog)
MORE - IZVOR HRANE
- razvoj marikulture (akvakulture) -> ciljan i planiran uzgoj riba i drugih morskih organizama (Kina, Indija, Indonezija, Vijetnam, Bangladeš)
- ribolov -> jedna od prvih goospodarskih djelatnosti
- druga važna prehrambena namirnica = sol (Kina, Indija, SAD, Njemačka)
- glavna ribolovska područja -> kontinenski plićak / šelf -> na dubinama većim od 200m postaje mračno i hladno = manje morskog života
MORE - IZVOR ENERGIJE I SIROVINA
- nafta i zemmni plin -> na području kontinentskog plićaka (postoje ležišta i na većim dubinama (Meksički zaljev) -> skuplje)
- plimne hidroelektrne -> mjesta s velikom amplitudom plime i oseke (>7m)
- sedimentacija -> šljunak, pijesak i dr. građevinski matgerijali => dno kontinentskog plićaka = dijamanti, kosti, titan, cirkon, zlato i dr.
- nalazišta magme
MORE U MEĐUNARODNOM PRAVU
KONVENCIJA O PRAVU MORA (1994.g.) -> namjena da se uvede u gospodarsko iskorištavanje mora i podmorja kako bi se izbjegle nesuglasice
ODREDBE:
- o plovidbi i raznim režimima
- područje kontinentskog plićaka
- kopanje dubokog morskog dna
- režim ekspotacije
- zaštita morskog okoliša
- znanstvena istraživanja
- postavljanje različitih ograničenja i rješavanje sporova
OBALNO MORE
sastavni djelovi državnog teritorija priobalne zemlje
UNUTARNJE MORE I TERITORIJANO MORE
UNUTARNJE MORE
- dio mora između obale i teritorijalnog mora
- priobalna država postavlja zakone i regulira upotrebu resursa
- strani brodovi nemaju pravo slobodnog prolaska
TERITORIJANO MORE
- širinu od 12 nautičkih milja do vanjske granice unutarnjih morskih voda
- pravo slobodnog proslaska stranih brodova
OTVORENO MORE
sastoji se od: VANJSKOG POJASA, ISKLJUČIVO GOSPODARSKOG POJASA I EPIKONTINENTALNOG POJASA
VANJSKI POJAS
- širina 12 nautičkih milja od vanjske granice teritorijalnog mora
- država može nastaviti provoditi zakone, oporezivanje, carenjenje, migracije i zdravstvo, ako je do njihova kršenja došlo na kopnu ili unutar oblanog mora
ISKLJUČIVI GOSPODARSKI POJAS
- može ga proglasiti svaka država koja ima izlaz na otvoreno more i samo ta država ima pravo iskorištavanja prirodnih resursa, ostale države imaju pravo slobodne plovidbe i preleta
Island neda svoj isključivi gospodarski pojas
EPIKONTINENTALNI POJAS
- morsko dno i podzemlje od vanjse granice teritorijalnog mora do najčešće 20m dubine
- susjedne države imaju pravo ribolova
ARHIPELAŠKE VODE
- prostor unutar arhipelaga neke države koja je sastavljena od 1 ili više arhipelaga nad koim ona ima suverenitet
- uz posebne se uvijete mogu odediti granice unutarnje, teritorijalnog mora i ostalih morskih pojasa
-> mora postojati pravo neškodljivog prolaza kroz cjelokupne arhipelaške vode
HRVATSKI DIO JADRANSKOG MORA
- 31 067km2^ površine obalnog mora
- unutar epikontinentalnog pojasa -> pravo ribolova i iskorištavanja prirodnih i morsih i podmorskih bogatsava
- vanjski morski pojas nie proglašen
- ZAŠTIČENI EKOLOŠKI RIBOLOVNI POJAS (ZERP) -> ne vrijedi za članice EU
EL NINJO
- klimatski poremećaj uzrokovan nepravilnostima u raspodjeli površinskih temperatura oceanskih voda, ciklona i anticiklona te tok morskih struja => globalni utjecaj
- javlja se ciklički 30-ak puta u stoljeću
- traje 12-18 mjeseci
- Indonezija, Australija, istočna Afrika, Sjeverni Brazil -> suše i požari
- Ekvador, Peru, Bolivija -> puno padalinba i poplave
'’MORSKE PRAŠUME’’ - KORALJNI GREBEN
PRIJETNJE:
- globalno zatopljenje
- zagađenje
- povećanje kiselosti mora
- prekomjerni izlov riba
- ribolov pomoću ekspoziva
- grabežljivci
- borba za stanište
- drugi antropogeni utjecaji
MANGROVE ŠUME
