Sedma Lekcija Flashcards

1
Q

Jesu li svi eukarioti aerobni organizmi?

A

Jesu, jer su se razvili nakon pojave kisika u atmosferi što je bila osnova za njihov razvoj.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
2
Q

Kako dijelimo eukariote?

A

Dijelimo ih na jednostanične organizme ( carstvo protoktisti)m i na višestanične organizme (neki organizmi iz carstva protoktista, carstvo gljiva, biljaka i životinja)

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
3
Q

Kako je nastala jezgra i eukariotski predak?

A

Jezgra se razvila u prokariotu (bakteriji) tako što se dio stanične membrane otkinuo u citoplazmu i potom okružio nasljednu tvar.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
4
Q

Kako se prema endosimbiontskoj teoriji razvio mitohondriji?

A

Kada je veći eukariotski predak progutao aerobnu bakteriju, aerobna bakterija je obavljala stanično disanje i postala mitohondrij.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
5
Q

Kako se prema endosimbiontskoj teoriji razvio kloroplast?

A

Veći eukariotski predak progutao je fotosintetsku bakteriju, tj. ciijanobakteriju. Kakva stanica je endosimbiozom dobila mogućnost fotosinteze koja se događala u cijenobakterijama koje su postale kloroplasti.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
6
Q

Čemu služi citomembranski ili membranski sustav?

A

Njegova zadaća je prijenos tvari: bjelančevina, ugljikohidrata i lipida unutar stanice.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
7
Q

Koja je zadaća staničnog kostura ili citoskeleta?

A

Njega čine bjelančevine organizirane u cjevčice (mikrotubuli) i vlakanca (mikrofilamenti); koji su raspoređeni u citoplazmi. Raspored citoskeletnih bjelančevina određuje oblik stanice koji je važan za njenu zadaću. Npr. Crvena krvna stanica čija je zadaća donijeti kisik svim stanicama i tkivima je spljoštenog oblika zbog posebnog rasporeda citoskeletnih bjelančevina, a takav im je oblik potreban kako bi se mogle lako provlačiti kroz najmanje krvne kapilare u tkivima. Raspored citoskeletnih bjelančevina također omogućava kretanje struktura i organela u citoplazmi.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
8
Q

Od koje vrste bjelančevina su građani bičevi i trepetljike?

A

One su u eukariota izgrađene od citoskeletnih bjelančevina.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
9
Q

Što je to citosol?

A

Dio citoplazme bez organela i struktura.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
10
Q

Kolike su veličine ribosomi u eukariotskoj stanici?

A

80S

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
11
Q

Opiši građu eukariotske jezgre.

A

Omeđena je dvostrukom ovojnicom, a u njenoj unutrašnjosti nalazi se nasljedna tvar molekula DNA, koja je dvolančana linearna molekula i sadrži čak do 1000 puta više gena od prokariotske DNA.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
12
Q

Kolika je debljina stanična membrana eukariotske stanice?

A

8nm

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
13
Q

Od čega je građena stanična membrana?

A

Građana je od fosfolipidnog dvosloja. Fosfolipidi su građani od hidrofilne glave i hidrofobnog repa i okrenuti su glavama prema van.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
14
Q

Što omogućava staničnoj membrani savitljivost?

A

Kretanje molekula fosfolipida osigurava membrani fluidnost pa su stoga membrane savitljive i elastične. Fosfolipidne molekule mogu se kretati u dvosloju ali samo premještati bočno unutar dvosloja. Zapravo fosfolipidi mogu zamjenjivati mjesta bočnim premještanjem unutar jednog sloja. S druge strane premještanje fosfolipida iz jednog sloja u drugi događa se sporo, otprilike svakih nekoliko sati, dok se kretanje unutar jednog sloja događa neprestano i brzo. Zbog kretanja u samo dvije dimenzije kažemo da je membrana dvodimenzionalna struktura za razliku od prave tekućine gdje se molekule kreću u tri dimenzije.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
15
Q

Od čega je građena stanična membrana?

A

Građena je od membranskih lipida (fosfolipida i kolesterola), bjelančevina i ugljikohidrata. Kolesterol čini čak 20% membrana životinjskih stanica, a važan je kako se membrane ne bi raspale na visokim ili niskim temperaturama. Kada stanicama prijeti smrzavanje, kolesterol održava membranu pokretljivom povećavajući pokretljivost fosfolipidnih molekula u dvosloju. Dok na visokim temperaturama smanjuje pokretljivost fosfolipida i propusnost membrane.

How well did you know this?
1
Not at all
2
3
4
5
Perfectly
16
Q

Koje vrste bjelančevina postoje u staničnoj membrani?

A

Periferne bjelančevine (glikoproteini- ako povezani s ugljikohidratima) nisu uronjene u hidrofobni dio membrane nego su vezane s vanjske i unutrašnje strane dvosloja gdje služe za prepoznavanje između stanica jer mnoge od njih imaju vezane ugljikohidrate na sebi, a kako su okrenute prema citoplazmi ili prema izvanstaničnoj tekućini znači da su topljive u vodi.
Integralne bjelančevine nisu topljive u vodi jer su uronjene u fosfolipidni dvosloj, a čine 70-80% svih membranskih bjelančevina. Mogu biti uronjene ili u jedan dio dvosloja ili prolaziti kroz cijeli dvosloj.
Transmembranske bjelančevine su integralne bjelančevine povezuju citoplazmatski i izvanstanični prostor te imaju ulogu u prijenosu tvari kroz staničnu membranu.

17
Q

Koje vrste ugljikohidrata nalazimo na staničnoj membrani?

A

Brane sadrže svega od 5-10% ugljikohidrata koji su smješteni iz vanjske strane fosfolipidnog dvosloja (prema izvanstaničnoj tekućini), a prema kemijskoj građi su to većinom oligosaharidi. Mogu biti vezani na bjelančevine tvoreći glikoproteine gdje imaju važnu ulogu u prepoznavanju i komunikaciji među stanicama. Mogu se vezati i s lipidima tvoreći glikolipide.

18
Q

Koliko su slične građe membrane u stanici i stanična membrana?

A

Sve su membrane u stanici jednako kemijskog sastava kao i stanična membrana, pa to znači da su građene kao fosfolipidni dvosloj u koji su uronjene bjelančevine.

19
Q

Koja je razlika između pasivnog i aktivnog transporta membrane?

A

Pasivni prijenos se odvija bez utroška energije jer se molekule prenose iz otopine gdje ih ima više u otopinu gdje ih ima manje, dok se aktivnim prijenosom molekula troši energija i molekule putuju obrnuto, iz smjera niže koncentracije prema otopini više koncentracije.

20
Q

Objasni pasivni transport ili prijenos molekula kroz membranu.

A

Molekule putuje u niz koncentracijski gradijent a dvije su vrste pasivnog prijenosa: jednostavna (pasivna) difuzija i olakšana difuzija.
Jednostavnom difuzijom kroz membranu prolaze plinovi (kisik i ugljikov dioksid), male nenabijene polarne molekule (voda,etanol) i hidrofobne molekule ( benzen).
Olakšanom difuzijom kroz membranu putuju ugljikohidrati (glukoza), aminokiseline, nukleotidi i ioni.

21
Q

Ako se stanica nađe u posudi s hipotoničnom otopinom gdje će smjer difundiranja vode biti brži?

A

Voda će brže difundirati iz posude u stanicu, jer se tamo nalazi veća koncentracija otopljenih tvari nego u otapalu.

22
Q

Što je to plazmoliza?

A

Plazmoliza je proces kojim će gubitkom vode u biljnoj stanici doći do odvajanja stanične membrane od stanične stijenke jer će se volumen citoplazme smanjiti.

23
Q

Što je deplazmoliza?

A

Ako plazmoliziranu stanicu listića stavimo u običnu vodu, voda će ulaziti u stanicu jer je hipotonična u odnosu na citoplazmu. Plazme vratit će se u prvobitno stanje.

24
Q

Navedi primjera aktivnog prijenosa kroz staničnu membranu?

A

Natrij/kalijeva crpka, kojom će se suprotno koncentracijskom gradijentu u stanicu ubacivati to jest ulaziti i oni kalija kojih u stanici i onako ima više nego izvan stanice, a i oni natrija će se izbacivati iz stanice u izvan staničnu tekućinu iako ih iznad stanice ima više nego u stanici i zato je to suprotno koncentracijskom gradijentu.
Endositoza jest proces ulaska makromolekula u stanicu, prenošenjem makromolekula u mjehuriću koji se oblikuje od same stanične membrane (membranski mjehurić). U nazivu endocitoza objedinjena su u dva procesa: fagocitoza i pinocitoza. Fagocitoza je stanično proždiranje jer tim procesom stanica proždire velike čestice kao što su bakterije, ostaci mrtvih stanica itd. Pinocitozu zovemo i stanično napajanje jer se pinocitozom u stanicu unosi tekućina.
Egzocitoza je izlaženje molekule iz stanice pomoću mjehurića koji se na kraju stapa s membranom i van izbacuje samo svoj sadržaj.

25
Q

Koji je najveći organel u eukariotskim stanicama?

A

Jezgra

26
Q

Kako se zove tekućina koja ispunjava unutrašnjost jezgre?

A

Neukleoplazma

27
Q

Kako je građena eukariotska jezgra ili nukleus?

A

Glavni dio unutrašnjosti čini kromatin- kompleks deoksiribonukleinske kiseline (DNA) i bjelančevina histona (pod svjetlosnim mikroskopom izgleda kao dugačka nit smotana u klupko). Na početku diobe stanice iz kromatina će formiratu štapićaste strukture nazvane kromosomi. Na kraju diobe iz kromosoma se ponovni formira kromatin. Jezgra je odbojena ovojnicom ( unutarnja i vanjska membrana) od citoplazme. Vanjska i unutarnja membrana na nekim mjestima oblikuju jezgrine pore (kanali građeni od bjelančevina) koje služe za prijenos tvari kroz jezgrinu ovojnicu.

28
Q

Što je to jezgrica ili nukleous?

A

Promatrajući stanicu mikroskopom, u jezgri se može uočitu tamnija struktura - jezgrica. Može ih biti jedna ili više, a sama jezgrica je nakupina RNA, DNA i bjelančevina važnih za sintezu ribosoma. U jezgrici prema uputi s DNA nastaje ribosomska RNA (rRNA), koja se potom veže s bjelančevinama tvoreći dijelove ribosoma koje zovemo ribosomske podjedinice. One će se iz jezgrice preko jezgrinih pora transportirati u citoplazmu gdje će se kasnije spojiti u ribosom.

29
Q

Što čini membranski sustav stanice?

A

Stanična membrana, endoplazmatski retikulum, Golgijev aparat i različite vezikule ( npr. lizosomi, peroksisomi). Uloge: kontrola ulaza i izlaza molekula u stanicu i van nje (stanična membrana) te stvaranje bjelančevina i lipida (endoplazmatski retikulum) koji se zatim dorađuju, usmjeravaju i putuju prema svojim odredištima (Golgijev aparat, lizosomi).

30
Q

Koja je uloga endoplazmatskog retikuluma?

A

On je najveći stanični organel, mreža cjevčica i membranskih vrećica, građen kao sustav membrana. Raspoznajemo glatki ER i hrapavi ER. Hrapavi ER ima površinu prekrivenu ribosomima te se na njegovoj površini sintetiziraju bjelančevine koje nakon toga ulaze u njegovu unutrašnjost (lumen) i putuju prema glatkom ER-u. Glatki ER nema ribosoma na svojoj površini. Tu se bjelančevine dorađuju i putuju dalje prema Golgijevom aparatu, ali je također i glavno mjesto sinteze lipida. Tako u glatkom ER-u nastaju dijelovi stanične membrane - lipidne molekule kao npr. fosfolipidi i kolesterol.

31
Q

Zašto u stanicama testisa i jajnija nalazimo velike količine ER-a?

A

Jer se u čovjeka iz kolesterola nastalog u glatkom ER-u sintetiziraju između ostalog i spolni hormoni. Također ga ima mnogo i u stanicama jetre gdje se metaboliziraju štetne tvari. Glatki ER sadrži enzime koji prerađuju štetne tvari da se lakše izluče iz stanica.

32
Q

Koja je uloga Golgijevog aparata?

A

Golgijev aparat je sustav spljoštenih membranskih vrećica (cisterni) naslaganih jedna na drugu
Glavna mu je uloga razvrstavanje i prijenos bjelančevina.