Peta i Šesta Cjelina

Question 1

Koji se još naziv koristi za staničnu biologiju i od kojih riječi dolazi?

Answer 1

Citologija, od grč. riječi kytos-spremnik i logia-znanost.

Question 2

Kada su se istraživanja u staničnoj biologiji spustila na razinu molekule?

Answer 2

U 20. stoljeću.

Question 3

Kolika je prosječna veličina životinjskih stanica, a kolika biljnih?

Answer 3

Životinjskih od 10 do 20 mikro metara, a biljnih od 80 do 200 mikro metara.

Question 4

Tko je i kada konstruirao primitivni mikroskop?

Answer 4

Robert Hooke, 1665., a promatrajući mrtve stanice pluta primijetio je sitne pregrade koje su ga podsjetile i koje su nalikovale na pčelinje saće. Stoga je strukture nazvao ćelije (eng. cells, od latinske riječi cellula=stanica), tj. stanice.

Question 5

Tko je prvi znanstvenik koji je promatrao žive stanice?

Answer 5

Antonie van Leeuwenhoek, 1670. godine je konstruirao jednostavni mikroskop od jedne leće i promatrao razne žive stranice kao što su: krvne stanice, spermiji, jednostanični protoktisti i bakterije, a smatra ga se ocem mikrobiologije.

Question 6

Tko je postavio staničnu teoriju i što je ona?

Answer 6

Njemački biolozi, botaničar Matthias J. Schleiden i zoolog Theodor Schwann postavili su staničnu teoriju koja kaže da su sva živa bića izgrađena od jedne ili više stanica.

Question 7

Tko je slomio teoriju o samoniklosti života?

Answer 7

Teorija o samoniklosti života odnosno mišljenje da živa tvar nastaje iz nežive tvari 1864. je slomljena nakon što je Louis Pasteur dokazao da organizmi nisu samo nikli već da nastaju iz već postojećih organizama. Kasnije su zaključci o postanku života Luisa Pasteura ujedinjeni u latinsku izreku Omne vivum ex ovo (Sav život nastaje iz jajeta).

Question 8

Tko je stvorio teoriju koja kaže da sve stanice nastaju iz postojećih stanica?

Answer 8

Njemački patolog, Rudolf Virchow, 1858. stvorio je teoriju “Omnis cellula ex cellula” (sve stanice iz stanica).

Question 9

Koja pretpostavke vrijede u modernom shvaćanju stanične teorije?

Answer 9

Stanice su najmanje živuće struktura, temeljne organizacijske jedinice živih bića, svi su organizmi građeni od stanica, sve su stanice slična kemijskog sastava, nove stanice nastaju samo iz već postojećih stanica tako da se stanica podijeli, stanice sadrže naseljenu tvar DNA koja se diobom prenosi u nove stanice.

Question 10

Koji su dijelovi mikroskopa?

Answer 10

Svjetlosti mikroskop ima mehaničke i optičke dijelove. U mehaničke dijelove ubrajamo: stalak, tubus, makrovijak i mikrovijak. Dok u optičke dijelove mikroskopa ubrajamo: okular objektiv, kondenzor i zrcalo.

Question 11

Za što služi kondenzor u mikroskopu?

Answer 11

On predstavlja sustav leća koji doprinosi boljem osvjetljavanju predmeta.

Question 12

Što se nalazi na gornjem dijelu tubusa, a što na donjem dijelu tubusa?

Answer 12

Na gornjem dijelu se nalazi okular, a na donjem objektiv.

Question 13

Imaju li svi mikroskopi zrcalo?

Answer 13

Ne, nemaju ga novi mikroskopi koji imaju izvor svjetlosti ugrađen u stalak. Zrcalo je ranije služilo za hvatanje zraka svjetlosti.

Question 14

Koja je uloga makrovijka a koja mikrovijka?

Answer 14

Makrovijak služi za grubo izoštravanje slike, a mikrovijak za njeno fino izoštravanje.

Question 15

Kako se računa ukupno povećanje mikroskopa?

Answer 15

Ono je umnožak povećanja objektiva i povećanja okulara.

Question 16

Što je to moć razlučivanja mikroskopa?

Answer 16

Moć razlučivanja mikroskopa je sposobnost da dvije bliske točke prikaže razdvojeno. Moć razlučivanja ljudskog oka je 0,08 - 0,1 mm. Zbog ograničene moći razlučivanja svjetlosnog mikroskopa, kod povećanja većeg od 1000 puta slika je nejasna.

Question 17

Ima li elektronski mikroskop veću moć razdvajanja i povećanja slike od svjetlosnog i zašto?

Answer 17

Da, jer on umjesto zraka svjetlosti koristi snop elektrona koji se kreću velikom brzinom. Pomoću elektronskog mikroskopa mogu se jasno i odvojeno videti i točke udaljene samo 0,2 - 0,5 nm koje se mogu povećati i do nekoliko stotina tisuća puta.

Question 18

Koji tipovi elektronskog mikroskopa postoje?

Answer 18

Transmisijski elektronski mikroskop (TEM) u kojem elektroni prolaze kroz preparat slično kao svjetlo u svjetlosnoj mikroskopiji koji se koristi za istraživanje staničnih struktura, a drugi je skenirajući elektronski mikroskop (SEM) koji se još i naziva pretražni elektronski mikroskop i u njemu se elektroni odbijaju od površine preparata pri čemu se dobiva trodimenzionalna slika.

Question 19

Koji tipovi elektronskog mikroskopa postoje?

Answer 19

Transmisijski elektronski mikroskop (TEM) u kojem elektroni prolaze kroz preparat slično kao svjetlo u svjetlosnoj mikroskopiji koji se koristi za istraživanje staničnih struktura, a drugi je skenirajući elektronski mikroskop (SEM) koji se još i naziva pretražni elektronski mikroskop i u njemu se elektroni odbijaju od površine preparata pri čemu se dobiva trodimenzionalna slika.

Question 20

Što se koristi za kontrastiranje staničnih struktura u elektronskoj mikroskopiji?

Answer 20

Koriste se soli teških metala. Te se soli različito jako vežu na pojedine strukture u stanici i tako se postiže nejednolika propusnost pojedinih dijelova stanice za elektrone. Ovaj postupak u elektronskoj mikroskopiji odgovara bojanju preparata različitim bojama u svjetlosnoj mikroskopiji.

Question 21

Koje su ostale metode pri istraživanju stanica osim mikroskopa?

Answer 21

Stanična frakcioniranje što je postupak izdvajanja staničnih organela i dijelova stanice, a provodi se u dva koraka: homogenizacija tkiva i centrifugiranje dobivenog staničnog homogenta.

Question 22

Što je homogenizacija tkiva kod staničnog frakcioniranja?

Answer 22

Homogenizacija podrazumijeva razbijanje tkiva odnosno stanica tako da se razbije plazmatska membrana stanice, a da pritom ostanu čitavi stanični organeli. To se može učiniti mehanički tako da usitnimo tkivo u tarioniku uz dodatak otopine pufera koji će osigurati da se proces odvija u neutralnoj pH sredini. Nakon homogeniziranja nastalu homogenu masu propustimo kroz laboratorijsku iglu. Pri tome se razbija stanična membrana i oslobađaju se dijelovi stanice. Nakon usitnjavanja tkiva u tarioniku nastala homogena smjesa možda se također podvrgnuti djelovanju ultrazvuka ili nekih detergenata kako bi i u tim slučajevima došlo do razbijanja membrane i oslobađanja straničnih dijelova. U tako dobivenoj smjesi stanica čije su membrane razbijene, nalaze se pomiješani svi organi i drugi dijelovi stanica koje je do tad potrebno odvojiti centrifugiranjem.

Question 23

Što su ultracentrifuge?

Answer 23

Koriste se za proces odvajanja organela to jest homogenizacije tkiva i staničnih struktura te centrifugiranja kod staničnog frakcioniranja, a ultracentrifuga može postići veliku brzinu odnosno velik broj okretaja u minuti, čak i do 100 000. Stanični organeli i dijelovi stanice mogu se međusobno odvojiti pod utjecajem centrifugalne sile jer su različite veličine i zbog toga različitom brzinom padaju na dno epruvete u kojoj se centrifugiraju, tj sedimentiraju se različitom brzinom.

Question 24

Kako se provodi centrifugiranje u staničnom frakcioniranju?

Answer 24

Prvo centrifugiranje provodi se pri manjem broju okretaja i u talogu ćemo imati jezgre i veće dijelove staničnih membrana. Tekućinu koja se nalazi ispod tog taloga zovemo supernatant, odlit ćemo je i ponovno je u podvrgnuti centrifugiranju pri većem broju okretaja ultracentrifuge te ćemo tada na dnu imati sitnije organele kao što su plastidi, mitohondriji i lizosomi. Pri sljedećem centrifugiranju s još većim brojem okretaja ultracentrifuge, na dnu će se nataložiti dijelovi plazmatske membrane i membrane organela. Pri posljednjem centrifugiranju supernatanta pri najvećem broju okretaja centrifuge u talogu na dnu epruvete ostat će najsitniji organeli kao što su ribosomi.

Question 25

Kako se provodi centrifugiranje u staničnom frakcioniranju?

Answer 25

Prvo centrifugiranje provodi se pri manjem broju okretaja i u talogu ćemo imati jezgre i veće dijelove staničnih membrana. Tekućinu koja se nalazi ispod tog taloga zovemo supernatant, odlit ćemo je i ponovno je u podvrgnuti centrifugiranju pri većem broju okretaja ultracentrifuge te ćemo tada na dnu imati sitnije organele kao što su plastidi, mitohondriji i lizosomi. Pri sljedećem centrifugiranju s još većim brojem okretaja ultracentrifuge, na dnu će se nataložiti dijelovi plazmatske membrane i membrane organela. Pri posljednjem centrifugiranju supernatanta pri najvećem broju okretaja centrifuge u talogu na dnu epruvete ostat će najsitniji organeli kao što su ribosomi.

Question 26

Što su to radioizotopi?

Answer 26

Oni su izotopi onih elemenata koji imaju nestabilne jezgre koje se raspadaju i pritom se javlja ionizirajuće zračenje. Dakle ako takav jedan radioizotop ugradimo u neku staničnu molekulu moći ćemo na temelju ionizirajućeg zračenja točno odrediti gdje se ta molekula u stanici trenutačno nalazite kamo putuje.

Question 27

Koja je razlika in vitro i in vivo istraživanja?

Answer 27

Istraživanja koja se rade in vitro su istraživanja koja se provode na stanicama ili tkivima koja se nalaze izvan organizma (kultura stanica ili tkiva), dok je in vivo ona istraživanja koja se provode na organizmima (bilo životinjskim ili ljudskim).

Question 28

Što su to stanice u kulturi ili kulture stanica?

Answer 28

To su biljne ili životinjske stanice koja se uzgajaju u hranjivom mediju u sterilnim uvjetima. Mediji u kojemu se stanice uzgajaju mora sadržavati sve potrebne hranjive tvari za stanicu.

Question 29

Što znači da je svaka biljna stanica totipotentna?

Answer 29

Totipotentna, odnosno svestrana znači da iz svake biljne stanice može u kulturi stanica nastati cijela biljka. Prvi put su takvi pokusi izvedeni s malim komadićem tkiva biljke koji je uzgajan na krutom hranjivom mediju. Znanstvenicima je uspjelo iz tog malog komadića tkiva uzgojiti nove mlade biljčice mrkve, a novonastale biljčice genetski su bile identične onoj mrkvi iz čijeg su tkiva nastale.

Question 30

Na kojoj temperaturi je vrlo bitno da se životinjske stanice drže?

Answer 30

Na temperaturi 37°C te zato postoje posebni inkubatori. Kultura životinjskih stanica rabi se za istraživanje biokemijskih procesa u stanici. Kada se radio novim lijekovima od pokusa na stanicama u kulturi do pokusa na ljudima prođe i po nekoliko godina.

Question 31

Zašto služe kultura biljnih stanica?

Answer 31

Robe se za brzo razmnožavanje biljaka, ali za njihovo oplemenjivanje. Oplemenjene su one biljke koje nose neka nova, čovjeku korisna obilježja kao što je veći urod ili otpornost na bolesti i slično… Biljna i životinjske stanice u kulturi se uzgajaju u tekućem hranjivom mediju, dok se za kulturu biljnog tkiva najčešće rabi kruti hranjivi medij.

Question 32

Kolike su veličine bakterijske stanice?

Answer 32

Od 1-10 mikrometara.

Question 33

Što je to protoplazma?

Answer 33

Protoplazma je vodena otopina u kojoj nalazimo mnoštvo malih molekula kao što su aminokiseline, monosaharidi, ioni te makromolekule- nukleinske kiseline, bjelančevine, lipidi i polisaharidi. Zbog postojanja jezgra u stanici kažemo da protoplazmu čine citoplazma i nukleoplazma (tekući sadržaj unutar jezgre).

Question 34

Kada su nastali prokarioti i kojem carstvu pripadaju te kako su se razvijali?

Answer 34

Razvili su se prije 4,2 milijarde godina. Tada u atmosferi nije bilo kisika pa su mnogi od njih anaerobni organizmi, no s pojavom kisika javili su se i prokarioti s aerobnim organizmom. Prokarioti su isključivo jednostanični organizmi i pripadaju carstvu monera.

Question 35

Koje organizme ubrajamo u carstvo monera?

Answer 35

Arhebakterije, prave bakterije (eubakterije), cijanobakterije (modrozelene alge) i mikoplazme.

Question 36

Reci nešto o arhebakterijama.

Answer 36

Arhebakterije (arheje) danas nalazimo u ekstremnom okolišu, slični ekstremni uvjeti vladali su prije nekoliko milijardi godina na Zemlji pa se smatra da su arhebakterije bili prvi oblici života. One koje obitavaju pri vrlo visokim temperaturama su hipertermofili, pri vrlo niskoj pH vrijednosti acidofili, a pri visokoj alkalofili i one koje žive na vrlo visokoj koncentraciji soli su halofili.

Question 37

Koja je posebnost cijanobakterija u odnosu na druge bakterije?

Answer 37

Imaju sposobnost obavljanja fotosinteze.

Question 38

Što su to mikoplazme?

Answer 38

Mikoplazme su najjednostavniji prokarioti koji žive na drugim eukariotskim stanicama.

Question 39

Koji su dijelovi bakterijske stanice?

Answer 39

Kapsula (čahura), citoplazma, kružna molekula DNA, ribosomi, mezosomi, stanična stijenka, stanična membrana, plazmid, pili i bič.

Question 40

Koja je veličina prokariotskih stanica (protocita)?

Answer 40

Veličina im se kreće od 0,2 do 10 mikrometara.

Question 41

Koje su obilježja prokariotske stanice?

Answer 41

Nemaju posebno oblikovanu jezgru, citoplazma i nema odjeljaka kao eukariotska citoplazma, što znači da ove stanice nemaju ni organele.

Question 42

Što su to mezosomi?

Answer 42

Nabori koje stvara stanična membrana bakterijske stanice na nekim mjestima na kojima se nalaze enzimi za “proizvodnju” energije. Smatra se da prema zadaći odgovaraju eukariotskim mitohondrijima.

Question 43

Od čega je građena bakterijska stanična stijenka?

Answer 43

Od organskog spoja mureina. Murein je po svom kemijskom sastavu peptidoglikan - kompleks ugljikohidrata i bjelančevina. Stanična stijenka može sadržavati i neke druge spojeve o čemu ovisi i otpornost bakterija na antibiotike.

Question 44

Što je to kapsula i od čega je građena?

Answer 44

Kapsula je omotač vanjske strane stanične stijenke nekih prokariota i on je sluzavi omotač građena od ugljikohidrata ili bjelančevina. Stvaraju je same bakterije kada se nađu u okolišu gde ima materijala za izgradnju kapsule, a ona će omogućiti bakterije da se pričvrsti za podlogu. U našim ustima bakterije se mogu pričvrstiti na površinu zuba gdje uzrokuju karijes. Kapsula a bakterije može služiti za zaštitu od imunološkog sustava domaćina.

Question 45

Kako nastaje karijes?

Answer 45

Nakon što se bakterije pričvrste na površinu zuba one na zubu izlučuju kiselinu koja razara zubnu caklinu . Pomoć u pričvršćivanju im omogućuje kapsula koja je građena od ugljikohidrata i bjelančevina unesenih iz hrane, najčešće iz saharoze i od tu je nastala činjenica da slatkiši uzrokuju karijes.

Question 46

Što su pili za što služe?

Answer 46

Pili su tvorbe tanje i kraće od bičeva i pomoću njih se bakterija priljubljuje uz podlogu ili se veže za drugu bakterijsku stanicu prilikom izmjene genetskog materijala (spolni pili). Pomoću pila uzročnici kolere se vežu za stijenku crijeva.

Question 47

Što prokariotska stanica ima umesto jezgra kao genetski materijal?

Answer 47

Nukleoid.

Question 48

Kakva je DNA prokariotskih organizama?

Answer 48

Ona je kružna dvolančana molekula. No osim u nukleoidu, i u citoplazmi prokariotske stanice može se nalaziti još jedna ili nekoliko manjih kružnih molekula DNA takozvanih plazmida. Plazmidi se odreže vrlo malo gena koji nisu potrebni bakteriji u normalnim okolnostima, no mogu pomoći bakteriji u preživljavanju u nepovoljnim uvjetima. Tako bakterija sa određenim plazmidima može iskorištavati druge izvore energije, a isto tako neke bakterije su zbog gena na svojim plazmidima otporne na antibiotike. Plazmidi se umnažaju neovisno o staničnoj DNA u nukleoidu pa mogu u stanici biti prisutni u velikom broju kopija.

Question 49

Kako se razmnožavaju prokarioti?

Answer 49

Oni se razmnožavaju dvojnom diobom. To je nesporan način razmnožavanja u kojemu od jedne stanice nastaju dvije identične stanice. Prije svake diobe se udvostruči dna u nukleoidu te se svaka kopija primakne suprotnim polovima stanice dok se u sredini stanice počne stvarati pregrada od stanične stijenke. Tako se stanica majka podijeli na dvije stanice kćeri. Nakon diobe stanice kćeri manje od stanice majke, ali ubrzo poprime normalnu veličinu. Često se organiziraju u nakupi ne čineći kolonije.

Question 50

Kolike su ribosomi u prokariotskoj molekuli?

Answer 50

Veličine su 70 S.

Question 51

Tko su osnivači bakteriologije?

Answer 51

Louis Pasteur i Robert Koch. Louis Pasteur dokazao je da mikroorganizmi (bakterije) uzrokuju vrenje. Robert Koch otkrio je uzročnike zaraznih bolesti kao što su tuberkuloza i kolera. Uveo je bojenje bakterijskih stanica, primjenio čvrste hranjive podloge za uzgoj bakterija i izolirao čiste kulture uzročnika bolesti.

Question 52

Tko je otkrio penicilin?

Answer 52

Alexander Fleming u prvoj polovici 20. stoljeća što je označilo početak primjene antibiotika u liječenju bakterijskih bolesti.

Question 53

Koje je porijeklo naziva bakterija?

Answer 53

Naziv bakterija dolazi od grč. bakterion što znači “štapić, palica”, koji se veže uz njihov česti oblik.

Question 54

Kako dijelimo bakterije prema obliku?

Answer 54

Dijelimo ih na štapićaste baterije (bacili), kuglaste bakterije (koki), zavojite bakterije (spirili), L-oblike bakterija koje nemaju staničnu stjenku pa se mogu javiti u različitim oblicima.

Question 55

Kako se razmnožavaju bakterije?

Answer 55

Razmnožavaju se dvojnom diobom. Ne razmnožavaju se spolno, ali je u nekih bakterija moguća izmjena gena između dvije u jedinki kao u spolnom razmnožavanju. S pomoću spolnih pila jedna se bakterija pričvrsti za drugu te joj preda dio svog genetskog materijala što zovemo konjugacija. Na taj se način najčešće prenosi plazmid. On se udvostruči u stanici davateljici, a njegova se kopija prenosi tzv. konjugacijskim mostićem u stanicu primateljicu. Neke bakterije u nepovoljnim uvjetima stvaraju trajne oblike - endospore. Bakterija se obavije višeslojnim omotačem koji je osigurava otpornost na isušivanje, visoka temperature i kemikalije. U njima se ne odvija normalna životna aktivnost te se mogu održati tisućama godina, a u povoljnim uvjetima će opet “proklijati” u bakterijsku stanicu.

Question 56

Kakve su to fotosintetske bakterije?

Answer 56

One vežu sunčevu energiju to jest pomoću bakterioklorofila stvaraju organske spojeve i kisik. To su cijanobakterije.

Question 57

Kako energiju dobivaju kemosintetske bakterije?

Answer 57

Ona energiju za stvaranje organskih spojeva dobivaju oksidacijom anorganskih molekula. Npr. nitrifikacijske bakterije koje oksidiraju amonijak u nitrite, a nitirite u nitrate koji su potrebni za život biljke.

Question 58

Kakve su to saprofitske bakterije?

Answer 58

One razgrađuju organske spojeve uginulih organizama, a zatim od jednostavnih organskih spojeva sintetiziraju vlastite složene spojeve. Nalazimo ih svugdje gdje postoje i najmanji uvjeti za život.

Question 59

Navedi neke bolesti koje uzrokuju parazitske bakterije.

Answer 59

Tuberkuloza, tetanus, upala pluća, sifilis, kuga i guba.

Question 60

U kojem odnosu žive bakterija Escherichia coli i ljudska crijeva?

Answer 60

Žive u simbiozi, bakterija živi u ljudskim crijevima i proizvodi vitamine K i B12, a bakterije u crijevima biljoždera pomažu u razgradnji celuloze.

Question 61

Na koji se način bakterije uzgajaju u laboratoriju?

Answer 61

Bakterije se u laboratoriju proučavaju i nahranjujem podlogama koje mogu biti tekuće ili čvrste i nalaze se u Petrijevim zdjelicama ili u epruvetama. Podloga je čvrsta ako podlozi dodamo agar ( tvar koju dobivamo iz vrsa crvenih alga). Podloge sadrže različite hranjive tvari i vitamine potrebne bakterije i za rast i razmnožavanje. Na podlozi se može uzgojati čista kultura koja sadrži samo jednu vrstu bakterije ili mješovita kultura koja sadrži kolonije različitih bakterija. Kolonija bakterija se međusobno razlikuju bojom, oblicima i veličinom.

Question 62

Koliko dugo mikroorganizmi mogu preživeti u prirodi?

Answer 62

Desetke pa i milione godina, jedan znanstveni rad iz 1995. godine govori o endosporama vrste Bacillus sphaericus koje su izolirane iz fosila pčele u jantaru stare oko 30 milijuna godina, a te se bakterije smatraju najstarijim preživjelim organizmima. To bakteriju i danas nalazimo u tlu i probavnom sustavu kukaca.

Question 63

Zašto bakterije ubrajamo u skupinu razlagača?

Answer 63

Oni svojim enzimima služene organske spojeve uginulih organizama razgrađuju na anorganske koji su potrebni za život biljaka.

Question 64

Na koji način bakterije razmjenjuju gene?

Answer 64

Raspadom bakterijske stanice komadić njene DNA može iz okoliša ući u drugu bakteriju i ugraditi se u njen kromosom što nazivamo transformacija i na taj način bakterija uzima gene iz okoliša.
Transdukcija je prijenos bakterijskih gena virusom, odnosno bakteriofagom. Kada bakteriofag zarazi bakterijsku stanicu on umnaža svoju DNA i sintetizira svoje proteine dok se pritom razara DNA bakterijske stanice u dijelove i kada se oblikuju nove čestice bakteriofaga u njih se zajedno s virusnom DNA mogu upakirati i dijelovi bakterijske DNA te se onda povezuju. Takav bakteriofag zarazi novu bakteriju i na taj način prenese bakterijske gene.
Konjugacija jest proces izmjene plazmida.

Question 65

Što su to mikoplazme?

Answer 65

Mikoplazme su najmanje i najjednostavniji predstavnici prokariota veličine od 0,2 do 0,3 mikrometra. Nemaju staničnu stijenku, a DNA im se nalazi u području sličnom jezgri koja je bez ovojnice i ona može biti nitasta ili prstenasta. Imaju 10 puta manju količinu DNA od bakterija. Uzrokuju neke bolesti dišnog, mokraćnog i spolnog sustava kod ljudi i životinja i otporne su na antibiotike.

Question 66

Što su to gram- pozitivne i gram- negativne bakterije?

Answer 66

Gram - pozitivne bakterije u stjenkama imaju neusporedivo viši postotak peptidoglikana mureina (95%) nego gram-negativne bakterije (5-12%). Pogledati u udžbeniku!

Question 67

Što se to cijanobakterije ili modrozelene alge i zašto ih tako još nazivamo?

Answer 67

Cijanobakterije najsloženiji su prokarioti, a nazivamo ih još i modrozelene alge jer se kod njih proces fotosinteze odvija kao i u biljaka. Često se preko sluzavog omotača udružuju u nitaste ili kuglaste stanične kolonije. Sluzavi omotač dodatno je ovojnica iznad stanične stijenke. U citoplazmi se nalaze nakupi na membrana - TILAKOIDI. U njima je klorofil s pomoću kojega cijanobakterija vežu Sunčevu energiju i u procesu fotosinteze pretvaraju je u glukozu. Krajnji produkt fotosinteza je cijanoficejski škrob, tvar slična glikogenu, jer se molekule glukoze polimeriziraju u škrob.

Question 68

Što su to heterociste?

Answer 68

To su posebne stanice kojima cijanobakterija mogu vezati atmosferski dušik pa im za izgradnju bjelančevina nisu potrebni dušikovi spojevi koje dobivaju izvana kao što je to slučaj kod drugih organizama.

Question 69

Kako se razmnožavaju stanice cijanobakterija?

Answer 69

Razmnožavaju se nespolno dvojnom diobom.

Question 70

Koji se organizmi smatraju prvim fotosintetskim organizmima i pionirima vegetacije?

Answer 70

Cijanobakterije koje se nalaze svugdje u prirodi: u slanim i prljavim vodama, na golom kamenu i stijenama, na kori drveća, na snijegu i ledu te u termalnim izvorima… Dok neke vrste cijanobakterija mogu živjeti u uvjetima jako visokih temperatura. To dokazuje da su se mogle pojaviti za vrijeme stvaranja zemlje kad je kora bila užarena.

Question 71

Šta uzrokuje cvjetanje voda i što je to?

Answer 71

Masovnim razmnožavanjem cijanobakterije ponekad uzrokuju takozvano cvjetanje voda. Površina vode tada je prekrivena tamnozelenim naslagama modro zelenih algi. Naslage sprječavaju dotok kisika u dublje slojeve čime se smanjuje koncentracija kisika. Neke vrste cijanobakterija izlučuju otrovne tvari pa može doći i do pomora stoke koja pije tu vodu. Druge pak žive u simbiozi s drugim vrstama, npr. s gljivama otvoreći lišajeve.