Prva Cjelina

Question 1

Od čega dolazi naziv biologija

Answer 1

Bios- život, logos- misao - znanost o životu

Question 2

Koja su osnovna područja istraživanja biologije?

Answer 2

Zoologija, botanika, mikrobiologija, ekologija, genetika, stanična biologija i evolucija

Question 3

Tko je konstruirao prvi mikroskop?

Answer 3

Robert Hooke u 17. stoljeću, promatrajući mrtve stanice pluta koje su nalikovale saću.

Question 4

Tko je iznio teoriju da su sva živa bića građena od stanica?

Answer 4

Njemački znanstvenici Schleiden i Schwann u 19. stoljeću

Question 5

Kada je napravljen prvi jednostavni mikroskop?

Answer 5

U 18. stoljeću

Question 6

Koji se značajan korak u modernoj biologiji napravio 1998.?

Answer 6

Analiziran je cjelokupni sadržaj ljudskog genoma, znanstvenici su “pročitali” ljudski DNA.

Question 7

Što je to Parkinsonova bolest?

Answer 7

Progresivno degenerativno stanje okarakterizirano drhtanjem, usporenošću pokreta, ukočenošću te abnormalnostima držanja tijela. Uzrok je smanjeno lučenje dopamina.

Question 8

Koje je osnovno obilježje znanstvenog rada?

Answer 8

Originalnost.

Question 9

Koji je redoslijed faza znanstvenog istraživanja?

Answer 9

Pitanje, pregled dostupne literature, pretpostavka (hipoteza), pokus, statistička obrada podataka, potvrda ili odbacivanje pretpostavke.

Question 10

Tko je uveo dvoimeno nazivlje ili binarnu nomenklaturu?

Answer 10

Carl Linne

Question 11

Objasni binarnu nomenklaturu.

Answer 11

Prva riječ u imenu odnosi se na pripadnost rodu i uvijek je imenica te se piše velikim početnim slovom, druga riječ na ime vrste i uvijek je pridjev te se piše malim početnim slovom, a na kraju se piše početno slovo prezimena autora koji je prvi opisao tu vrstu. Primjer: Corvus corax L.

Question 12

Navedi sistematske jedinice, tj. primjer klasifikacije.

Answer 12

Vrsta, rod, porodica, red, razred, koljeno, carstvo

Question 13

Koja carstva živog svijeta postoje?

Answer 13

Monera, protoktisti (po starome protisti, ali se po novome u njima obuhvaćaju i jednostavne višestanične organizme, dok su protisti obuhvaćali samo jednostanične organizme), gljive, biljke i životinje.

Question 14

Može li se pri pisanju imena vrsta ponekad rabiti skraćeni naziv?

Answer 14

Da, primjer: E. coli.

Question 15

Što obuhvaća monera?

Answer 15

Arhebakterije, prave bakterije i cijanobakterije.

Question 16

Što obuhvaćaju protoktisti?

Answer 16

Autotrofne alge i heterotrofne protoktiste. Autotrofni organizmi su jednostanične i višestanične alge, a heterotrofni korjenonošci (ameba), trepetljikaši (papučica), truskovci, sluznjače i mesozoa.

Question 17

Što su to halofili i termofili, a što metanogene bakterije?

Answer 17

Halofili podnose vrlo visoke koncentracije soli, a termofili visoke temperature od 95° do 106°. One su evolucijski bliže eukariotima, nego prokariotima, a pripadaju arhebakterijama (ne sadrže murein (peptidoglikan) - složeni organski spoj karakterističan za stijenu bakterija. Metanogene bakterije proizvode metan.

Question 18

Što označava kratica sp. ( ili spec.) iza imena roda?

Answer 18

Ona se koristi kada nije poznato pravo znanstveno ime. Npr. Canis sp. znači vrsta roda Canis. Kratica spp. zamjenjuje više nepoznatih vrsta.

Question 19

Navedi organizacijske razine živoga svijeta.

Answer 19

Subatomske čestice, atom, molekula, makromolekula, stanični organeli, stanica, tkivo, organ, organski sustav, organizam, vrsta, populacija, životna zajednica (biocenoza) ( biljna komponenta - fitocenoza, životinjska komponenta- zoocenoza), ekosustav (čine ju biocenoza i biotop (stanište)), biom (npr. tundra, tajga, tropska šuma), biosfera