Revolucije i nacionalni pokreti

Question 1

Što se događa početkom 17. stoljeća na istočnoj obali Sjeverne Amerike?

Answer 1

Na istočnoj obali Sjeverne Amerike nastaju prve trajne naseobine. Prvo takvo naselje bio je Jamestown koji su osnovali engleski doseljenici, prva kolonija koja je osnovna je bila Virginia. Osim Engleza, svoja uporišta počinju osnivati i Nizozemska i Francuska koja nadzire područje Kanade i područje od Velikih Jezera do Meksičkog zaljeva, koji su nazvali Louisiana (kralj Luj XIV.). Španjolci i Portugalci osnivaju kolonije u Srednjoj i južnoj Americi.

Question 2

Što se događa na sjeveru, a što na jugu kolonija?

Answer 2

Na sjeveru, u protokapitalističkom okružju, jačaju trgovina i obrt, a na jugu poljodjelstvo i proizvodnja duhana i pamuka, te su znatno oslonjeni na unosnu trgovinu afričkim crnim robljem.

Question 3

Kako su bile uređene kolonije?

Answer 3

U 18. stoljeću na istočnoj obali Sjeverne Amerike se nalazi 13 kolonija, svaka kolonija je imala vlastitu zakonodavnu skupštinu, a izvršnu je vlast držao guverner, ali je imao vrlo ograničenu moć jer su njegovu plaću isplaćivale kolonije. Njihov ekonomski i društveni razvoj je tekao u sjeni stalnih sukoba i ratova na američkom kontinentu.

Question 4

Što se događa tijekom sedmogodišnjeg rata?

Answer 4

Tijekom sedmogodišnjeg rata u sukobima su sudjelovale regularne vojske obaju imperija te kolonijalne postrojbe i sjevernoamerički Indijanci, koji su se borili na objema stranama, pokušavajući očuvati vlastitu slobodu i životni prostor. Mirom u Parizu Francuska je izgubila sve američke posjede, a 13 britanskih kolonija otad je moglo gledati dalje, prema zapadu kontinenta. Završetak rata donio je i novu britansku politiku koja je težila čvršćoj upravi nad kolonijama, a prije svega nadzoru njihovih prihoda.

Question 5

Što je bio razlog sve češćih sukoba britanskih vlasti i stanovnika kolonija nakon sedmogodišnjeg rata?

Answer 5

Nakon rata doneseno je mnogo zakona i uredbi koje su trebale podrediti kolonije interesima matične države.

Question 6

Tko su Sinovi slobode?

Answer 6

Počinju se osnivati i otvarati prve revolucionarne organizacije koje potiču otpor Britancima, a najpoznatija takva organizacija su bili Sinovi slobode.

Question 7

Objasni što se dogodilo tijekom Bostonskog pokolja.

Answer 7

Jedan od sukoba koji je proizašao iz odredbi novih zakona i uredba je Bostonski pokolj. Završio je krvoprolićem, britanska vojska je pucala na skupinu prosvjednika i ubila petoricu Amerikanaca. Ovaj događaj u novinama je prikazivan kao simbol britanske okrutnosti i tiranije prema narodu željnom slobode.

Question 8

Koji događaji su prethodili Bostonskoj čajanci i što je Bostonska čajanka?

Answer 8

Kolonisti su na britansku tiraniju odgovarali bojkotom njihove robe, koji je tijekom dvije godine nanio veliku štetu Britaniji pa je kralj George naredio da se povuku svi sporni porezi osim poreza na čaj, koji je trebao štititi monopol Istočnoindijske kompanije u Americi. Kao odgovor na tu odluku, skupina pripadnika Sinova slobode preodjevena u Indijance je pod okriljem noći upala na tri broda Istočnoindijske kompanije usidrene u bostonskoj luci i u more pobacala sanduke čaja. Na Bostonsku čajanku, Britanci su odgovorili zatvaranjem bostonske luke i vojnom blokadom grada.

Question 9

Što se događalo na Prvom kontinentalnom kongresu?

Answer 9

Predstavnici kolonija su se okupili u Philadelphiji jer su Britanci zatvorili bostonsku luku i vojno su blokirali grad. Na kongresu je doneseno zajedničko stajalište da kolonije ne podliježu zakonima parlamenta u kojem nemaju vlastite predstavnike, nego samo zakonima svojih skupština.

Question 10

Što je kralj Đuro III. odgovorio na odredbe donesene na Prvom kontinentalnom kongresu?

Answer 10

Đuro III. odgovorio je zakonom za podčinjenje kolonija, što je dodatno radikaliziralo stanje. Među stanovnicima kolonija postojao je sloj mladih građana koji su zahtijevali slobodu od britanske vlasti, a osnivanjem kolonijalnih straža i naoružavanjem stanovništva počinju pripreme za otvoreni rat.

Question 11

Koji je bio prvi sukob britanske vojske i kolonista?

Answer 11

Prvi sukob između britanske vojske i kolonista se zbio kod Lexingtona. Britanci su pokušali zauzeti skladišta oružja pobunjenika u Concordeu i ugušiti ustanak u Massachusettsu. Bilo je žrtava na obje strane, a britanska se vojska moral povući u Boston.

Question 12

Radi čega počinje Američki rat za neovisnost?

Answer 12

Kralj Đuro III. odbija “peticiju maslinove grančice” i stanovnike kolonija je proglasio pobunjenicima.

Question 13

Koja odluka je donesena na Drugom kontinentalnom kongresu?

Answer 13

Na drugom kontinentalnom kongresu donesena je odluka o osnutku Kontinentalne vojske, a za zapovjednika je izabran bogati plantažer i sudionik sedmogodišnjeg rata George Washington.

Question 14

Kako se vodio rat za neovisnost?

Answer 14

Rat se vodio s promjenjivom srećom. Kontinentalna vojska, u početku sastavljena od naoružanih civila, nekoliko je puta bila blizu poraza, ali je preživjela prvo razdoblje nesigurnosti i uspjela je stasati u respektabilnu vojnu silu. Nakon britanskog poraza i predaje kod Saratoge, u sukob se uključila Francuska, a slijedile su je Nizozemska i španjolska. Američko-francuskom savezništvu je pridonio trgovac, financijer i litičar Benjamin Franklin. Odlučujuća bitka vodila se kod Yorktowna. Američko-francuske snage uz pomoć francuske flote, porazile su Britance, koji su se Mirom u Parizu morali odreći svojeg američkog kolonijalnog posjeda

Question 15

Koji je bio cilj revolucije koja se događala u kolonijama tijekom rata za američku neovisnost?

Answer 15

Cilj revolucije je bilo oslobođenje od britanske vlasti i stvaranje novog društva zasnovanog na slobodama pojedinca kao i odbacivanje kraljevskog autoriteta te na kraju stvaranje neovisne države.

Question 16

Što je Deklaracija o neovisnosti?

Answer 16

Deklaracija o neovisnosti je dokument koji će poslužiti kao osnova američkog ustava, u njemu su prvi put u povijesti formulirana i zapisana neotuđiva prava čovjeka, pod vodstvom Thomasa Jeffersona taj dokument postavlja temelje suvremenom poimanju odnosa vlasti i građana. (4. 7. 1776.)

Question 17

Kako kolonije izgledaju posije rata za neovisnost?

Answer 17

Poslije rata kolonije su se našle u labavom savezu u kojem je svaka od njih mala elemente državnosti poput zakonodavstava, sudstva, valute pa i vojske.

Question 18

Kada se prihvaća Ustav SAD-a?

Answer 18

Ustav SAD-a se prihvaća nakon rata za neovisnost.

Question 19

Na čemu je temeljen Ustav SAD-a?

Answer 19

Ustav SAD-a je temeljen na Deklaraciji o neovisnosti i na vrijednostima slobode i jednakosti koje je zagovarala.

Question 20

Kako je SAD uređen nakon prihvaćanja Ustava ?

Answer 20

Nakon prihvaćanja Ustava, SAD je postao federacija s podjelom vlasti političkim sustavom u kojem se grane vlasti međusobno nadziru, poznatim i kao sustav “kočnica i ravnoteža”.

Question 21

Tko je bio izabran za prvog predsjednika SAD-a?

Answer 21

Za prvog predsjednika SAD-a izabran je George Washington.

Question 22

Što je Bill of Rights?

Answer 22

Bill of Rights je dokument koji se sastojao od prvih deset amandmana na američki ustav.

Question 23

Što je Monreova doktrina?

Answer 23

Predsjednik James Monroe postavio je temelje američke vanjske politike dokumentom poznatim kao Monreova doktrina.

Question 24

Što se događalo na američkom kontinentu u prvoj polovici 19. stoljeća?

Answer 24

Prva polovica 19. st. bila je obilježena prodorom mlade američke države na zapad kontinenta, u potrazi za novim teritorijima i izvorima bogatstva.

Question 25

Koji sve posjedi zapadaju pod vlast SAD-a u 19. stoljeću?

Answer 25

za vrijeme Napoleonove vladavine, SAD je kupio Louisianu od Francuske za 15 milijuna dolara. Granica s Kanadom utvrđena je nakon kratkog Američko-britanskog rata. Teritorij Floride je otkupljen od Španjolske. Nakon rata s Meksikom, pripojen je Teksas. Širenje na zapad dovodi do sukoba sa sjevernoameričkim Indijancima.

Question 26

Što prethodi Američkom građanskom ratu?

Answer 26

Velika razlika između sjevernih i južnih država, stvara se nepremostiv jaz.

Question 27

Koja je razlika u poljoprivredi južnih i sjevernih država?

Answer 27

Američki sjever je bio slobodarski, s gospodarstvom baziranim na malim farmama, trgovini i velikoj industriji u kojoj su radili slobodni radnici i nadničari. Južne države karakterizirala je velika oslonjenost na poljoprivredu i velike plantaže na kojima su radili tamnoputi robovi,.

Question 28

Što je abolicionizam?

Answer 28

Abolicionizam je pokret koji je pokrenut kako bi zagovarao ukidanje ropstva, od čega bi profitirala i industrija sjevera, koja je bila u stalnoj ekspanziji i potrebi za novom radnom snagom. Južne države odgovarale su potrebom za zaštitu vlastitih državnih prava, načina života, kulture i običaja, kao i svoje ekonomije.

Question 29

Kada nepovjerenje između Sjevera i Juga doseže vrhunac i što se događa nakon toga?

Answer 29

Nepovjerenje između Sjevera i Juga doseže vrhunac kada je za predsjednika izbran republikanac Abraham Lincoln. Sedam južnjačkih država objavilo je istupanje iz Unije i stvaranje Konfederacije američkih Država, a za predsjednika je izabran Jefferson David. Lincoln odbija taj čin izdvajanja dijela države iz Unije, vojska Konfederacije je u strahu od moguće blokade svoje najvažnije luke Charlestona napala utvrdu Fort Sumter. Tim činom započinje Američki građanski rat.

Question 30

Što se događa tijekom Američkog građanskog rata?

Answer 30

Na početku sukoba snage Konfederacije pod zapovjedništvom generala Roberta E. Leeja ostvarile su niz vojnih uspjeha, što je prisililo Lincolna da pozove dobrovoljce u obranu Unije. Predsjednik Lincoln nedugo nakon početka rata izdaje proglas i ukidanju ropstva, čime je rat dobio moralnu dimenziju. Pod vodstvom generala Ulyssesa Granta i Williama Shermana ratna sreća počela je okretati leđa Konfederaciji. Velik broj oslobođenih robova ušao je u vojsku Unije, a pomorska blokada kojom je Konfederaciji onemogućeno dopremanje sirovina dovela je do kolapsa slabašne ekonomije. Nakon neuspjelog pokušaja obrane Richmonda, glavnog grada Konfederacije, general Lee je bio prisiljen na predaju i građanski je rat završen.

Question 31

Što se događa nakon Građanskog rata?

Answer 31

Nakon rata Američki kongres je prihvatio i potvrdio raniju odluku predsjednika Lincolna o ukidanju ropstva, XIII. amandmanom ropstvo je ukinuto, osim kao oblik kazne. Vojnicima Konfederacije dodijeljen je oprost, a SAD je krenuo putem konsolidacije i ekonomskog razvoja koji će ih učiniti jednom od najmoćnijih država svijeta

Question 32

Što se događa s Francuskom Monarhijom u 18. stoljeću?

Answer 32

Francuska Monarhija u 18. stoljeću doživljava svoj vrhunac i pad. Kralj Luj XIV. je pokušao ostvariti dominaciju u Europi i bio je poražen. U vrijeme njegova nasljednika Luja XV. francuska je imala mnogo poteškoća.

Question 33

Što se događa kada na prijestolje stupi Luj XVI.?

Answer 33

Kada na prijestolje stupa mladi kralj Luj XVI., Francuska je i dalje bila politički apsolutistička država s feudalnim, srednjovjekovnim društvenim odnosima i podjelom stanovništva na staleže (stari poredak).

Question 34

Što pokušavaju kraljevi ministri u Francuskoj Monarhiji tijekom druge polovice 18. stoljeća?

Answer 34

Kraljevi ministri tijekom druge polovice 18. stoljeća pokušavaju provesti reforme i liberalizirati ekonomiju te ujednačiti poreze između staleža, ali neuspješno. Pripadnici prvih dvaju staleža, ne želeći se odreći svojih povlastica i u sukobu sa samom idejom apsolutizma, uspijevali su srušiti sve reformske pokušaje.

Question 35

Što se događa sa Francuskom Monarhijom u drugoj polovici 18. stoljeća?

Answer 35

Zbog elementarnih nepogoda i propasti uroda, počela je recesija, povećala se nezaposlenost, a u nekim krajevima se pojavila i glad. Francuska je doživjela bankrot.

Question 36

Što je Luj XVI. napravio kako bi uspio spasiti Francusko od propadanje?

Answer 36

Nastojeći spasiti državnu ekonomiju i svoju vlast, Luj XVI. sazvao je Skupštinu državnih staleža kako bi zatražio potporu za uvođenje novih poreza.

Question 37

Što se dogodilo tijekom Skupštine državnih staleža u Versaillesu?

Answer 37

Na skupštini se glasovalo prema staležima, što plemstvu i svećenstvu daje prednost. Zastupnici trećeg staleža zatražili su da se izmijeni glasački sustav i tako im se omogući ravnopravnije sudjelovanje u radu skupštine. Kada su taj prijedlog ostala dva staleža odbila, zastupnici trećeg staleža nisu više želji sudjelovati u radi i sebe su proglasili Narodnom skupštinom - jednim zakonodavnim tijelom koje predstavlja sve stanovnike Francuske.

Question 38

Što se događa nakon osnivanja Narodne skupštine?

Answer 38

Nekoliko dana nakon osnivanja Narodne skupštine, proglasili su se Narodnom ustavotvornom skupštinom te su položili prisegu da se neće razići dok Francuskoj ne podare novi ustav. Luj XVI., suočen sa sve većim nezadovoljstvom stanovništva bio je prisiljen prihvatiti novonastalo stanje. U Parizu je uskoro zavladala nestašica kruha, nezaposlenost i visoke cijene hrane radikalizirali su narodne mase, a na vijest kraljeva vojska krenula je prema prijestolnici, u Parizu p0očinje oružani ustanak. 14. 7. 1789. osvojena je utvrda Bastilla. Padom tog simbola starog poretka, zatvora i skladišta barita, počela je Francuska revolucija.

Question 39

Što je Pariška komuna?

Answer 39

Pariška komuna je tijelo koje je predstavljalo revolucionarnu vlast u glavnome gradu koja je osnovan nakon pada Bastille.

Question 40

Koje provedbe provodi Narodna skupština?

Answer 40

Narodna skupština donosi zakon o ukidanju feudalnih povlastica. Donesene su i odredbe o odnosu Crkve i države, kojima se Crkvu stavilo pod državnu upravu, oduzeti su joj mnogi posjedi, a svećenici su postali državni službenici.

Question 41

Što se događa s kraljem tijekom revolucije?

Answer 41

Nakon još jednog vala financijske krize i nestašice kruha, razjareno stanovništvo je prisililo kralja da se preseli u Pariz. Luj XVI. pokušava pobjeći iz Francuske, ali je uhvaćen u Varnessu i vraćen u Pariz kao zarobljenik revolucije.

Question 42

Kako je Francuska bila uređena tijekom revolucije?

Answer 42

Donesen je pri ustav i francuska postaje ustavna monarhija. Država je podijeljena na 83 okruga, a u birački je ustav uveden imovinski cenzus, čime je velik dio stanovništva ostao bez prava da sudjeluje u izbornom procesu.

Question 43

Kako se preimenovala Ustavotvorna skupština i kako je bila podijeljena?

Answer 43

Ustavotvorna skupština se preimenovala u Zakonodavnu skupštinu, većinski dio su činili žirodinci - zastupaju interese bogatog građanstva i predstavljaju umjerenu struju revolucije. jakobinci, pod vodstvom Maximilliana Robespierrea, zastupaju interese sitnog građanstva i širokih pariških masa.

Question 44

Kako se Francusko stanovništvo počelo dijeliti?

Answer 44

Francusko stanovništvo se počelo dijeliti na pristaše i protivnike revolucije, a žirodinci su se našli pod sve većim pritiskom kad se težište političkog mišljenja počelo pomicati prema lijevom - radikalnom spektru.

Question 45

Kako europske monarhije reagiraju na Francusku revoluciju?

Answer 45

Europske monarhije, koje su se bojale sličnih revolucija u vlastitim zemljama, jasno su davale potporu francuskom kralju i pripremale se za moguću vojnu intervenciju.

Question 46

Zašto Zakonodavna skupština objavljuje rat Habsburškoj Monarhiji?

Answer 46

Međunarodni položaj Francuske postao je težak nakon što su pruski kralj Fridrik Vilim II. i njemački car Leopold II., deklaracijom iz Pillnitza dali potporu vladavini kralja Luja XVI. Shvativši deklaraciju kao prijetnju Zakonodavna skupština objavljuje rat Habsburškoj Monarhiji. Tom se odlukom željelo ujediniti Francusku, preventivnim ratom obraniti revoluciju od strane intervencije i širiti revolucionarne ideje na druge europske zemlje. Habsburškoj Monarhiji se pridružuje Pruska, čime započinje razdoblje revolucionarnih ratova u Europi.

Question 47

Kako se odvijaju revolucionarni ratovi?

Answer 47

Na samom početku sukoba Francuska je imala mnogo neuspjeha. Revolucionarni vođe počeli su pozivati obranu domovine i francuske nacije, a iste godine nastaje i Marseljeza. U Parizu se odvija novi opći ustanak zbog sve veće krize. radikali su prisilili da zakonodavna skupština prepusti vlast novom tijelu narodnom konventu, biranom općim pravom glasa.

Question 48

Što se događa s kraljem i uređenjem države nakon osnivanja Narodnog konventa?

Answer 48

Kralj je optužen za suradnju s neprijateljima Francuske i svrgnut, a nakon velike pobjede francuske vojske u bitci kod Valmyja habsburško-pruske snage su prisiljene na povlačenje. Donesen je drugi ustav i Francuska je posrtala Republika. Kralj Luj XVI. osuđen je za veleizdaju i zločine protiv republike te pogubljen na giljotini, nekoliko mjeseci kasnije i njegova supruga - Marija Antoaneta.

Question 49

Što se događa s državom nakon pogubljenja kralja?

Answer 49

Nakon pogubljenja kralja i upada francuskih snaga u Austrijsku Nizozemsku, protufrancuskoj koaliciji pridružila se i Velika Britanija. Stanje je postalo radikalno i moć žirodinaca sve je više slabjela, to iskorištavaju jakobinci te izvršavaju državni prevrat, preuzeli su vlast i uspostavili diktaturu. Osnovan je Odbor javnog spasa, tijelo koje je imalo svu vlast u državi, na čelu s Georgesom Dantonom. Uvedena je opća vojna obveza i pravo glasa (samo za muškarce), Crkvi je zabranjeno djelovanje, a kršćanstvo je zamijenjeno državnim kultom razuma i vrhovnog bića. Uveden je i novi kalendar.

Question 50

Koje razdoblje ostaje upamćeno kao veliki teror?

Answer 50

Razdoblje vladavine jakobinaca.

Question 51

Kako završava vladavina jakobinaca?

Answer 51

Vladavina jakobinaca završava kada su članovi Konventa, bojeći se za svoje živote, svrgnuli Robespierrea. Uhićen je zajedno sa svojim suradnikom Saint-Justom, a potom osuđen na smrt i pogubljen. Tim činom završava teror jakobinaca, a stanje u francuskoj počelo se smirivati.

Question 52

Što se događa u Francuskoj nakon završetka jakobinske vladavine?

Answer 52

Nakon završetka jakobinske vladavine, žirodinci preuzimaju vlast, ukidaju mnoge odluke jakobinaca i zabranili su postojanje njihove organizacije. Vraćena je sloboda Crkvi, ukinuto je opće pravo glasa i vraćen imovinski cenzus. Prema novom, trećem ustavu, izvršnu vlast preuzima peteročlani Direktorij, a zakonodavnu je vlast obnašalo Vijeće pet stotina i time revolucija ulazi u završnu fazu.

Question 53

što se događa na kraju 18. stoljeća u Francuskoj?

Answer 53

francuska revolucija je ukidanjem plemićkih povlastica stvorila preduvjete da mnogi ambiciozni i sposobni časnici postanu generali francuske vojske. Među njima se isticao mladi Korzikanac Napoleon Bonaparte.

Question 54

Kako se Napoleon Bonaparte isticao kao mladi general?

Answer 54

Nakon što je uspješno ugušio ustanak u Toulonu i protjerao britansku flotu, postaje zvijezda u usponu. Nekoliko mjeseci provodi u pritvoru optužen kao saveznik jakobinaca, nedugo nakon toga je preuzeo zapovjedništvo nad vojskom. Napoleon je porazio austrijske snag, osvojio Veneciju i ukinuo Mletačku Republiku, Potpisivanjem Mira u Campoformiju, Habsburška Monarhija morala je priznati francuska osvajanja i novonastale vazalne države u Italiji.

Question 55

Kako napoleon dolazi na prijestolje?

Answer 55

Napoleon kreće u novi pohod na Egipat. Velika Britanija je aktivno podupirala sve protufrancuske koalicije, a Napoleon je vjerovao da će osvajanjem Egipta oslabiti britansku moć na Sredozemlju, prekinuti trgovačke puteve preko Bliskog istoka i otvoriti out prema Indiji. Osvojio je Egipat, ali britanski admiral Horatio Nelson uništio je francusku flotu usidrenu u luci Agadiru. Nakon p0olovičnog neuspjeha, vratio se u Francusku uvjeren da je zemlji potrebna čvršća i odlučnija vlast. Iskoristivši svoj utjecaj i popularnost među francuskim vojnicima, Napoleon je izveo državni prevrat i uspostavio vladavinu tročlanog Konzultata, a sebe je proglasio prvim konzulom, s pravom donošenja zakona. Donesen je novi ustav koji je potvrdio novonastalo stanje, čime je Napoleon stekao apsolutnu vlast u Francuskoj. Počeo je rješavati probleme koji su nastali tijekom revolucije. Problem crkve riješen je potpisivanjem konkordata čime je Crkva u francuskoj dobila slobodu bogoslužja, ali i ostala pod djelomičnim nadzorom države. Proveo je i mnoge druge reforme, osnovao je državnu banku i uveo novu valutu - franak. Reformirao je školstvo, s posebnim naglaskom na osnutak državnih škola. nekoliko puta je uspio plebiscitom proširiti svoje ovlasti, a istodobno održati privid narodne volje. Stvorio je poseban oblik vlasti - vojno-plebiscitarni carizam. U Parizu se proglasio carem.

Question 56

Kako europske monarhije reagiraju na Napoleonovo samoproglašenje carem?

Answer 56

Europske monarhije počinju stvarati novu koaliciju za rat protiv Francuske. Britanska flota je nanijela francuzima težak poraz u bitci kod Trafalgara. čime velika Britanija potvrđuje svoju dominaciju na moru. U bitci je poginuo legendarni britanski admiral Horatio Nelson. napoleon se okrenuo kopnenoj ofenzivi u srednjoj Europi. nakon što je nanio težak poraz rusko-austrijskoj vojsci u bitci kod Austerlitza, Požunskim mirom Habsburgovci su se morali odreći Venecije, Istre i Dalmacije. Godinu dana kasnije porazio je prusku vojsku kod Jene. Ukinuo je Sveto Rimsko Carstvo i na području njemačkih država stvorio Rajnski savez, djelomično je obnovio i poljsku državu u obliku Varšavskog vojvodstva. Nakon sporazuma s Rusijom u Tilzitu i pobjede nad austrijskom vojskom u bitci kod Wagrama, Napoleon je u Europi osnivao nove, satelitske države koje su bile u vazalnom odnosu prema Francuskoj i kojima su vladali njegovi odani ljudi.

Question 57

Zašto se Napoleon rastavio od svoje supruge Josephine?

Answer 57

U nadi da će zadobiti vanjskopolitički i osobni legitimitet među europskim kraljevskim kućama, rastavio se od svoje supruge Josephine i sklopi brak s Mariom Louise, kćeri austrijskog cara Franje I., i tako povezao svoju obitelj sa slavnom habsburškom dinastijom.

Question 58

Što Napoleon čini kako bi oslabio britansku moć?

Answer 58

U namjeri da oslabi britanski moć Napoleon je nametnuo europskim zemljama kopnenu blokadu naredivši zabranu trgovine britanskom robom.

Question 59

Koje pohode Napoleon vodi za Rusiju?

Answer 59

Francusko Carstvo se protezalo gotovo cijelom Europom, osim Rusijom. Kada car Aleksandar I. krši odredbu kontinentalne blokade i ušavši u pregovore o savezništvu s Velikom Britanijom, Napoleon je odlučio vojno reagirati. Francuska velika vojska kreće u pohod na Rusiju. Aleksandar I. i njegovi zapovjednici se koriste taktikom spaljene zemlje i uvode francusku vojsku duboko u ruski teritorij. U bitci kod Borodina (Bitci za Moskvu) ruske postrojbe su potisnute i evakuirale su Moskvu te ju zapalili. Napoleon naređuje povlačenja i tada počinje početak kraja Francuskog Carstva. Ruske snage progone Napoleona do Francuske, na vijest o Napoleonovu porazu, Rusija, Pruska, Austrija i Velika Britanija se udružuju u šestu koaliciju kako bi porazile Napoleona.

Question 60

Što se događa nakon neuspjelog pohoda na Rusiju?

Answer 60

Oslabljena francuska vojska doživjela je poraz kod Leipziga (Bitka naroda). Kad su ruske snage ušle u Pariz, Napoleon je bio prisiljen abdicirati, na prijestolje se vraća dinastija Burbonaca s kraljem Lujem XVIII., a Napoleon je prognan na otok Elbu sa kojeg uspijeva pobjeći i ponovno postaje carem. Njegova druga vladavina traje sto dana, prikuplja snage i vodi vojsku na Belgiju u želji za brzom pobjedom, no doživljava konačni poraz u bitci kod Waterlooa. Porazila ga je britansko-pruska vojska pod zapovjedništvom vojvode od Wellingtona i kneza Gebharda Bluchera. Nakon poraza, Napoleon odstupa s prijestolja i pritjeran je otok Svetu Helenu, gdje umire.

Question 61

Što se europske monarhije dogovaraju nakon Napoleonova poraza?

Answer 61

Nakon Napoleonova poraza euroske su monarhije sazvale kongres u Beču, s namjerom da uspostave novi poredak u Europi. Odluke koje su donesene ticale su se i nove podjele moći u Europi. Odlučeno je da će se u Europi obnoviti sustav i stanje prije Francuske revolucije - restauracija. Francuska je “kažnjena” - granice su vraćene u stanje prije revolucije. Osnovan je Njemački savez i stvoreno je Poljsko kraljevstvo.

Question 62

Zašto dolazi do osnivanja Svete alijanse?

Answer 62

Građanski sloj je je bio izrazito nezadovoljan povratkom na načelo dinastijskog legitimiteta i gubitkom dijela stečenih političkih prava - na Bečkom kongresu sklopljen politički savez - Sveta alijansa - Pruska, Austrija i Rusija. Savezom se pokušava spriječiti pojave i širenje revolucionarnih pokreta koji bi zaprijetili legitimnoj vlasti monarha i njihovih dinastija.

Question 63

Što se događa u hrvatskim zemljama tijekom Francuske revolucije?

Answer 63

Car Leopold II ne reagira na revoluciju u Francuskoj. Odjeci u hrvatskim zemljama su slabi, a ovisili su o izvještajima vojnika u protufrancuskoj koaliciji. Ideje revolucije najviše odjeknule među obrazovnim dijelom stanovništva. Najpoznatiji pokušaj revolucionarnog djelovanja u habsburškim zemljama je bio osnutak dvaju tajnih jakobinskih klubova u Beču pod vodstvom Ignjata Martinovića. Biskup Maksimilijan Vrhovac se često dovodio u vezu s revolucionarnim organizacijama i idejama. Zahtjevi za ujedinjenje hrvatskih zemalja su bili odbijeni. Francuska vlast nad hrvatskim zemljama traje do Napoleonova poraza i do Bečkog kongresa kada su ta područja vraćena Austriji.

Question 64

Što zagovaraju reakcionari?

Answer 64

Reakcionari zagovaraju potpuni povratak na stanje prije revolucije.

Question 65

Koje moderne političke ideologije nastaju početkom 19. stoljeća u Europi?

Answer 65

Liberalizam i konzervatizam.
Konzervativni pokret nastaje kao dogovor na revolucionarna zbivanja u Francuskoj, a predstavnici su plemići. Odbacuju ideju apsolutne slobode i zauzimaju se za očuvanje političkog i moralnog poretka te tradicionalnih društvenih vrijednosti.
Liberalni pokreti odbacuju autoritet monarha, države i Crkve, podupiru parlamentarizam, konstitutivnost i sekularizam, zauzimaju se za slobodu pojedinca i njegova prava.

Question 66

Što se događa u Španjolskoj nakon Bečkog kongresa?

Answer 66

Nakon restauracije dinastije Bourbon ukinut je napredni ustav te nezadovoljstvo liberalnog građanstva potiče ustanak i donošenje novog, liberalnog ustava u Cadizu, nakon francuske intervencije, uime Svete alijanse, obnovljen je apsolutizam. Politički sukobi izazivaju građanski rat.

Question 67

Što se događa nakon Napoleonova pada u Francuskoj?

Answer 67

Nakon Napoleonova pada u Francuskoj je obnovljena monarhija pod legitimnom vlašću Luja XVIII., koji je izdao dokument poznat kao Ustavna povelja. Njime je potvrđen velik dio liberalne ostavštine revolucionarnog doba i uređen odnos između kralja i naroda. Njegov nasljednik, Karlo X.m raspušta skupštinu i ukida slobodu tiska. Narod odgovara Srpanjskom revolucijom. Karlo odstupa od vlasti i uspostavljena je ustavna monarhija, na prijestolje dolazi Luj Filip - kralj građanin.

Question 68

Što se događa u Rusiji početkom 19. stoljeća?

Answer 68

Skupina mladih časnika je pokušala izvesti ustanak protiv cara Nikolaja, pobunu su vodila tajna društva u Rusiji i Ukrajini, koja su u Ruskom Carstvu željela provesti liberalne reforme. Ti ustanci su nazvani dekabristi, nisu uspjeli mobilizirati velik broj ljudi te su izazvali revoluciju u Sankt Peterburgu pa je pobuna lako ugušena.

Question 69

Što se događa polovicom 18. stoljeća u Francuskoj?

Answer 69

Zavladala je glad, u ekonomiji počinje kriza. Tijekom jednog masovnog okupljanja u Parizu, radi prosvjedovanja, intervenira vojska, a kao odgovor na to pariške su se mase opet podignule na ustanak, počinje još jedna revolucija. Luj Filip se odriče prijestolja i proglašena je Druga Francuska Republika. Nova vlada ne uspijeva izvući državu iz krize te gubi vlast. Kriza se nastavlja, a na predsjedničkim izborima pobjeđuje Luj Napoleon Bonaparte, izveo je državni prevrat i proglasio se carem - Napoleon III. i nastaje Drugo Carstvo.

Question 70

Što se događa u Europi nakon uspostave Drugog Francuskog Carstva?

Answer 70

Na vijesti o revoluciji u francuskoj buknuli su ustanci u Pruskoj i Habsburškoj Monarhiji. Počinje ustanak u Beču i nakon dvije nerodne godine i gospodarske krize, H.M. potresli su ustanci naroda. Zbog nezadovoljstva mase u Beču, postavljene su barikade. Carski general Windischgratz, Jelačić i Radecky ugušili su ustanke i Franjo Josip I. postaje novim carem, donosi nov, oktroirani ustav, kojim ukida mnoge prije priznate slobode, uveo centralističko-apsolutistički režim i time učvrstio vladavinu konzervativnih snaga.