Građa živog svijeta

Question 1

Od čega je građena bakterijska stanica?

Answer 1

Stanična stijenka, stanična membrana, kapsula, bič, ribosomi, DNA, citoplazma.

Question 2

Što je i koja je uloga stanične stijenke u bakterijskoj stanici?

Answer 2

Stanična stijenka je čvrsta ovojnica koja bakterijskoj stanici služi kao zaštita.

Question 3

Što je i koja je uloga stanične membrane?

Answer 3

Stanična membrana se sastoji od dvostrukog sloja fosfolipida (molekula koje su građene tako da imaju polarni i nepolarni dio), fosfolipidi su smješteni tako da je hidrofilni dio okrenut prema okolišu stanice, a hidrofobni dio je okrenut prema unutrašnjosti stanice. Membrana je polupropusna, služi kao filtar i zaštita - omogućuje bakteriji da kroz nju iz okoliša uzima tvari koje su joj potrebne i da kroz nju izbacuje tvari koje su joj suvišne. Proteini koji su dio membranskog sustava služe stanici za komunikaciju s okolinom - putem njih dobiva informacije i tvari iz okoliša. Također, membrana ima i potpornu ulogu uz staničnu stijenku.

Question 4

Kako se odvija transport tvari kroz staničnu membranu?

Answer 4

Transport kroz membranu se može odvijati bez potrebe za dodatnom energijom pa se tada naziva pasivnim transportom. Kada je za transport potrebna dodatna energija, tada se ta vrsta transporta naziva aktivnim transportom koji uključuje procese potrebne za prolazak tvari kroz membranu s mjesta veće koncentracija na mjesto manje koncentracije, većina tih procesa uključuje proteine koji su sastavni dio membrane.

Question 5

Što je citoplazma?

Answer 5

Citoplazma je gusta masa različitih tvari od kojih najveći dio čini voda. U njoj se nalaze sve strukture i sve molekule koje su potrebne nekoj stanici.

Question 6

Što su ribosomi i koja je njihova uloga?

Answer 6

Ribosomi su kuglaste strukture čija je funkcija osigurati stanici stvaranje proteina.

Question 7

Što je molekula DNA i koja je njena uloga?

Answer 7

DNA ne struktura koja nosu informacije o građi i funkciji stanice.

Question 8

Kako je građena molekula DNA u bakterijskoj stanici?

Answer 8

DNA bakterijske stanice je građena kao dvolančana, kružna molekula koju nazivamo nukleoid.

Question 9

Koje različite strukture mogu imati bakterije osim prethodno navedenih?

Answer 9

Različite vrste bakterija mogu imati različite strukture, mogu imati izdanke poput dlačica ili bič koji im služi za učvršćivanje na površinu stanice domaćina i za pokretanje, mogu imati dodatne kružne DNA koje nose informacije za specifična svojstva.

Question 10

U koju skupinu spadaju bakterije?

Answer 10

prokariote

Question 11

Što su arheje i po čemu se razlikuju od bakterija?

Answer 11

Arheje su jednostanični prokarioti, od bakterija se razlikuju po građi stanične stijenke i nekim metaboličkim reakcijama, često nastanjuju staništa s ekstremnim uvjetima.

Question 12

Što su organeli?

Answer 12

Organeli su posebne stanične strukture obavijene membranama koje obavljaju određenu funkciju u stanici.

Question 13

Koji organel je najveći u eukariotskoj stanici i koja je njegova uloga.

Answer 13

Jezgra, unutar nje se nalazi molekula DNA, koja je kod eukariota prisutna kao najmanje dvije linearne dvolančane molekule koje su namotane na specifične proteine. Jezgrina ovojnica se sastoji od dvije membrane, a omogućuje neometano i precizno dupliranje molekule DNA kao i ispravno korištenje informacije koje ona nosi.

Question 14

Što su mitohondriji i koja je njihova uloga?

Answer 14

U mitohondrijima se odvija stanično disanje, pretvorba energije potrebna za život stanice, imaju odvojenu kružnu molekulu DNA, što znači da se mogu dijeliti neovisno o stanici.

Question 15

Što je endoplazmatski retikulum i koju ulogu ima?

Answer 15

Mreža membranskih kanalića koja je povezana s jezgrom. Dio mreže koji se nalazi uz jezgru na sebi ima ribosome, što mu daje neravan izgled pa se naziva hrapavi endoplazmatski retikulum. Proteini koji nastaju na tim ribosomima ulaze u kanaliće endoplazmatskog retikuluma gdje se dograđuju i većinom pripremaju za ugradnju u staničnu membranu ili izlučivanje iz stanice pa služe kao membranski proteini ili signalne molekule. Dio endoplazmatskog retikuluma koji na sebi nema ribosome ima ravnu površinu pa ga nazivamo glatkim endoplazmatskim retikulumom. U njemu najvećim dijelom nastaju lipidi koji su osnovna građevna jedinica membrane,

Question 16

Što je Golgijev aparat?

Answer 16

Golgijev aparat izgleda kao nakupina valjkastih vrećica koje se nastavljaju na glatki endoplazmatski retikulum i protežu se prema staničnoj membrani. U njemu se dodatno obrađuju makromolekule pristigle iz endoplazmatskog retikuluma koje se onda pakiraju u mjehuriće koji mogu izgrađivati stanični okoliš ili služe kao komunikacijski signali (hormoni), ili mogu ostati unutar stanice te sudjelovati u izgradnji lizosoma koji sadrže enzime pa služe za izgradnju tvari koje su u stanicu ušle endocitozom.

Question 17

Što su plastidi i koji je najrasprostranjeniji?

Answer 17

Plastidi su mjesta proizvodnje i skladištenja važnih kemijskih spojeve koje stvaraju i koriste stanici i organizmu u cjelini. Oni često sadrže pigmente za fotosintezu i vrste pigmenata koji mogu promijeniti ili odrediti boju stanice. Najrasprostranjeniji je kloroplast.

Question 18

Što je kloroplast i koja je njegova funkcija?

Answer 18

Kloroplast je organel koji u svojem membranskom sustavu ima proteine na kojima se odvija fotosinteza. sadrže kružnu molekulu DNA.

Question 19

Što su pigmenti?

Answer 19

Pigmenti su molekule u boji koje proizvodi biljna stanica, a koje imaju različite uloge.

Question 20

Što je vakuola i koja je njezina funkcija?

Answer 20

Vakuola je velika struktura za skladištenje raznovrsnih tvari, kao i pohranu otrovnih tvari kojima se biljka štiti. vakuola unutrašnjim tlakom prema staničnoj stijenki učvršćuje stanicu i biljne organe.

Question 21

O čemu ovisi veličina stanice?

Answer 21

Veličina stanice ovisi o njenoj funkciji i rezultat je prilagodbe, kao i funkcija stanice.

Question 22

Koje organele sadrži životinjska stanica?

Answer 22

Staničnu membranu, jezgru, ribosome, Golgijev aparat, mitohondrije, endoplazmatski retikulum, citoplazmu, lizosome i centriol.

Question 23

Koje organele sadrži biljna stanica?

Answer 23

Staničnu membranu, jezgru, ribosome, Golgijev aparat, mitohondrije, endoplazmatski retikulum, citoplazmu, lizosome, vakuolu, kloroplaste, tonoplaste, staničnu stijenku, plazmodeziju i plastide.

Question 24

Koje razlike u građi se primjećuju kod eukariotske i prokariotske stanice,?

Answer 24

Prokariotska stanica nema razvijene organele, ima staničnu membranu, ribosome, nukleoid i ‘golu DNA’ te citoplazmu. Eukariotska stanica ima razvijene organele; staničnu membranu, ribosome, mitohondrije, jezgru, citoplazmu, kromosome, endoplazmatski retikulum i Golgijev aparat. Najveća razlika u građi stanica jest razlika u njihovoj veličini.

Question 25

Objasni endoplazmatsku teoriju.

Answer 25

Prema endoplazmatskoj teoriji eukariotske stanice nastale su iz prokariotskih stanica i to uvenućem stanične membrane je nastala jezgra i membranski sustavi, dok su kloroplasti i mitohondriji nastali iz drugih prokariota koji su ušli u već promijenjenu inicijalnu prokariotsku stanicu.

Question 26

Kako su nastali mitohondriji?

Answer 26

Mitohondriji su nastali od bakterija koje su koristile kisik (aerobnih bakterija), dokaz tomu je da sadrže kružnu DNA i ribosome i dijele se neovisno o stanici.

Question 27

Kako su nastali kloroplasti?

Answer 27

Kloroplasti su nastali od cijanobakterija koje su imale mogućnost obavljanja fotosinteze, dokaz tomu je da sadrže kružnu DNA i dijele se neovisno o stanici te sadrže vlastite ribosome i cijanobakterije i danas obavljaju proces fotosinteze.

Question 28

Objasni postanak bičeva.

Answer 28

Bičevi nastaju od spiralne bakterije koja se spojila s amebioidom s mitohondrijama, dokaz tomu su praživotinje kojima i danas bičevi služe za pokretanje,

Question 29

Što je genom?

Answer 29

Genom je cjelokupna genetička informacija nekog organizma.

Question 30

Što su geni?

Answer 30

Geni su su dijelovi genoma koji nose neku informaciju za neki produkt, gen je dio genom koji sadrži informaciju za neki produkt, npr. protein.

Question 31

Objasni građu molekule DNA.

Answer 31

Molekula DNA se sastoji od dva polimerna lanca, što znači da se sastoje od velikog broja ponavljajućih jedinica - monomera. DNA monomeri su nukleotidi. Jedan nukleotid sastoji se od šećera pentoze, fosfatne skupine i dušične baze.

Question 32

Kako je došlo do otkrića strukture molekule DNA?

Answer 32

Francis Crick, James Watson i Maurice Wilkins 1962. su dobili Nobelovu nagradu za otkriće molekule DNA i njeno značenje za prijenos informacija u živim bićima. Otkriće je objavljeno 1953., a nastalo je temelju kristalografskih podataka koje je omogućila Rosalind Franklin

Question 33

Što je otkrio F. Mischer?

Answer 33

1869. je otkrio nuklein - kiselu tvar u jezgri bogata fosfatom i dušikom.

Question 34

Koliko nukleotida postoji u molekuli DNA i kako se razlikuju?

Answer 34

Postoji 4 vrste nukleotida, međusobno se razlikuju po dušičnim bazama: adeninu, timinu, citozinu i gvaninu. Redoslijed nukleotida stvara kod koji služi stanici kao informacija za proizvodnju proteina, Nukleotidi se u oba lanca nalaze spojeni u smjeru 3’ prema 5’, gdje su 3 i 5 položaji na ugljikovim atomima šećera na koje su vezane dušične baze.

Question 35

Što znači da su lanci molekule DNA antiparalelni?

Answer 35

Jedan lanac molekule DNA je antiparalelan drugome pa jedan ima smjer 3’-5’, a drugi 5’-3’, njihov smjer je identičan, samo su obrnuto smješteni u prostoru.

Question 36

Što znači da su baze komplementarne?

Answer 36

Lanci su međusobno spojeni vodikovim vezama koje nastaju između dušičnih baza, a povezuju se uvijek A i T, odnosno G i C.

Question 37

U čemu se razlikuju molekule DNA u organizmima?

Answer 37

Molekule DNA imaju istu strukturu u svim organizmima, razlikuju se u obliku, brojnosti i redoslijedu nukleotida.

Question 38

Što je nukleosom i kako je građen?

Answer 38

Nukleosom je struktura koja nastaje namatanjem DNA molekule s proteinima. Sastoji se od osam proteinskih podjedinica, od kojih su po dvije iste, i od DNA koja ih dvostruko obavija.

Question 39

Što su histoni?

Answer 39

Histoni su podjedinice nukleosoma. Dodatni histon povezuje šest nukleosoma u još čišće vlakno pa za njega kažemo da je kondenzirano.

Question 40

Što je kromatin?

Answer 40

Kromatin je naziv za molekule DNA obavijene na histone.

Question 41

Što je mitoza?

Answer 41

Mitoza je dioba stanica kojom nastaju stanice s istim brojem molekula DNA.

Question 42

Što je mejoza?

Answer 42

Mejoza je dioba stanica kojom nastajustanice s polovičnim brojem molekula DNA u odnosu na onu koja se dijeli.

Question 43

Što su kromosomi?

Answer 43

Kromosomi su strukture koje možemo vidjeti tijekom diobe stanice, omogućuju jednostavniju i bržu podjelu molekula DNA u nove stanice čime je osiguran točno određen broj molekula DNA svake novonastale stanice nakon diobe.

Question 44

Koje infektivne čestice, koje nisu dio živoga svijeta, poznajemo?

Answer 44

Prione i viruse.

Question 45

Što je osnovni dio građe virusa?

Answer 45

Osnovna građa virusa jest proteinski omotač, kapsida, unutar kojega se nalazi nasljedna informacija u obliku nukleinske kiseline.

Question 46

Od čega se sastoji dodatna vanjska ovojnica kod nekih virusa?

Answer 46

Od lipida i glikoproteina.

Question 47

Kakve dodatne strukture imaju bakterijski virusi?

Answer 47

Imaju strukture nalik nožicama koje imaju funkciju učvršćivanja virusa na bakterijskoj membrani.

Question 48

Zašto viruse na smatramo živim bićima?

Answer 48

Viruse ne smatramo živim bićima jer nemaju svoj metabolizam, već koriste stanične procese domaćina za vlastitu replikaciju.

Question 49

Što su prioni?

Answer 49

Prioni su infektivne čestice koje se sastoje samo od proteina, nemaju DNA ni RNA (nemaju genom), a koje mogu zaraziti čovjeka i ostale životinje. Uzrokuju propadanje malog i velikog mozga. Mogu se umnažati i otporni su na ionizirajuće i ultraljubičasto zračenje. Nastaju promjenom specifične strukture proteina koje domaćini sami proizvode prema informaciji u vlastitom genomu.

Question 50

Koja je najpoznatija ljudska bolest uzrokovana prionima?

Answer 50

Creutzeldt-Jakobova bolest aka kravlje ludilo aka goveđa spongiformna encelofalopatija, ljudi ne mogu oboljeti od kravljeg ludila već njegov uzročnik u našoj vrsti uzrokuje CJB

Question 51

Što je konformacija makromolekula?

Answer 51

Pojam koji označava oblik makromolekule koji se može mijenjati u ovisnosti i njenoj interakciji s drugim molekulama.

Question 52

Što je endocitoza?

Answer 52

Endocitoza je proces za koji je potrebna energija, a kojim stanica u sebe unosi tvari iz okoliša. Proces se odvija stvaranjem mjehurića iz stanične membrane, koji se zajedno s tvarima iz okoliša unose u citoplazmu.

Question 53

Što je egzocitoza?

Answer 53

Egzocitoza je proces za koji je potrebna energija, a kojim stanica izlučuje tvari u okoliš. Proces se odvija tako da mjehurići koje obavijaju tvari što ih stanica izlučuje dođu do stanične membrane, stope se s njom, a sadržaj se izbacuje u okoliš.

Question 54

Objasni građu bakteriofaga.

Answer 54

Bakteriofag ima glavu, vrat, rep, bazalnu ploču i kukice.

Question 55

Objasni proces umnažanja virusa.

Answer 55

Proces se odvija u 6 etapa.

1. • adsorpcija - prihvaćanje virusa za površinu stanice domadara
2. • ispuštanje genoma, proces penetracije
3. • proces replikacije, umnažanja virusnog genoma
4. • stvaranje virusnih podjedinica
5. • proces maturacije - sklapanje i sazrijevanje novih virusnih čestica
6. • oslobađanje viriona, razaranje stanice domadara

Question 56

Kako dijelimo viruse prema građi?

Answer 56

Dijelimo ih na helikalne, poliedarske i helikalno-poliedarske.

Question 57

Kako nazivamo stanične dijelove virusa?

Answer 57

Kapsida, genom, citioplazma, kapsula i piliji.