PRVE dvije PREZE Flashcards
GIBANJA CITOPLAZME
- olakšava se raznošenje hranjivih tvari, brzina gibanja ovisi
o temperaturi i viskoznosti
a) plazmatska rotacija - kružno gibanje citoplazme u smjeru kazaljke na satu ili
obrnuto, ali uvijek u istom smjeru u jednoj stanici - strujanje je uočljivo na mjestu ozljede, uz rub lista ili uz
središnju žilu, u starijim prozenhimskim stanicama zbog
prisutnosti zelenih kloroplasta koji su pasivno nošeni - u stanicama vodenih biljaka (list vodene kuge - Helodea
canadensis, Hydrocharitaceae)
b) plazmatska cirkulacija - citoplazma se giba u suprotnim smjerovima
- u stanicama dlaka kopnenih biljaka te u korijenovim dlačicama vodenih biljaka
c) fluktuacijsko plazmatsko gibanje - ritmičko strujanje čitavog sadržaja stanice jedanput u jednom, a onda opet u drugom smjeru
- u nitima gljiva i alga
FOTOSINTETSKI AKTIVNI PLASTIDI
a) kloroplasti
- imaju puno klorofila, nalaze se u stanicama višeg bilja
- klorofil: najvažniji biljni pigment, aktivan za vrijeme fotosinteze, lipofilni klorofil se javlja u 2
kemijski srodna oblika (modrozeleni klorofil a i žutozeleni klorofil b, c - smeđe alge, d - crvene
alge)
- uz klorofile javljaju se i karotenoidi topljivi u mastima (karoteni i ksantofili)
- kloroplasti se javljaju u obliku okruglih zrna ili grana uklopljenih u bezbojnu stromu plastida u
koju se odlažu produkti reakcije fotosinteze na svjetlu
- grane su kupovi membranskih vrećica (cjevčica), odnosno tilakoidi koji obiluju pigmentima,
enzimima i proteinima (tu se odvijaju reakcije fotosinteze na svjetlu)
- klorofil apsorbira crveni dio spektra, a karotenoidi modrozeleni i zeleni dio spektra
- u kloroplastima se na svjetlu iz vode i ugljikovog dioksida stvara primarni (prvotni) ili asimilacijski
škrob koji se pretvara u glukozu za prehranu biljke
b) feoplasti
- smeđe boje jer je klorofil prekriven smeđim pigmentima, prvenstveno fukoksantinom
- kod smeđih algi (Phaeophyceae)
c) rodoplasti
- crvene boje jer sadrže crveni pigment fikoeritrin
- kod crvenih algi (Rhodophyceae): primjerice rodovi Gelidium, Gracilaria i Euchema
- za dobivanje agar-agara
FOTOSINTETSKI NEAKTIVNI PLASTIDI
a) kromoplasti
- sadrže 2 pigmenta karotenoida: narančasto-crveni karoten i žuti ksantofil
- javljaju se u cvjetovima, korijenju, plodovima (privlače ptice za rasprostranjivanje - ornitohorija i
kukce za oprašivanje - entomogamija/entomofilija)
- jesenja žuta boja listova nastaje razgradnjom klorofila pri niskim temperaturama tako da ostanu
samo karotenoidi, slično i s bojom limuna i naranči
- karoten se u ljudskom organizmu razlaže i stvara vitamin A pa se zato zove provitamin vitamina A
b) leukoplasti
- bezbojni, njihovu osnovicu tvore bjelančevinaste tvari
- kod zelenih biljaka nalaze se u korijenu ili podanku te u bezbojnim primarnim kožnim staničjima
listova i stabljika
- u pričuvnim organima iz glukoze stvaraju sekundarni (drugotni) ili tranzitorni škrob, odnosno
pričuvni škrob (leukoplasti postaju amiloplasti - pričuvni plastidi)
SEKUNDARNE PROMJENE STABLJIKE/STANIČNE STIJENKE
SEKUNDARNE PROMJENE STABLJIKE/STANIČNE STIJENKE
1) ODRVENJIVANJE (LIGNIZACIJA)
2) OPLUTAVLJIVANJE (SUBERINIZACIJA)
3) KUTINIZACIJA
4) OSLUZNJAVANJE (MUCILAGINATO)
5) MINERALIZACIJA
1) ODRVENJIVANJE (LIGNIZACIJA)
- sekundarna promjena stabljike/stanične stijenke
- ulaganje drvenastih tvari, prvenstveno lignina (polimera felinpropana) u celulozni skelet staničnih stijenki pri čemu
slojevi stijenke često dosta nabubre
- nastaju mješavine od celuloze čvrste na poteg i lignina čvrstog na pritisak (slično armiranom betonu, ali propusno)
- stijenke su otpornije prema bakterijama i gljivama, stanice su mrtve
- anilin-sulfat i jod-cink-klorid - žuto, floroglucinol i konc. HCl – crveno
2) OPLUTAVLJIVANJE (SUBERINIZACIJA)
- sekundarna promjena stabljike/stanične stijenke
- brojne, tanke, za vodu i plinove nepropusne lamele od pluta (suberina) slažu se na neoplutjele slojeve stijenke,
promjena je karakteristična za vanjsko pokrovno staničje
- suberini su visokopolimerni esteri zasićenih i nezasićenih C-15 masnih i oksimasnih kiselina
- pluto se sastoji od mrtvih stanica ispunjenih zrakom koje slabo provode toplinu (zaštita biljaka pri temperaturnim
promjenama)
- od kore hrasta plutnjaka izrađuju se pluteni čepovi
- sudan-III - narančasto-crveno, KOH i grijanjem se otope
3) KUTINIZACIJA
- sekundarna promjena stabljike/stanične stijenke
- u ili na stanične stijenke izlučuje se mastima slična tvar kutin (visokopolimerni ester zasićenih C-15 masnih i oksimasnih
kiselina)
- kutin se odlaže na površini epiderme, pa na površini zeljastih stabljika i listova stvara čvrstu opnu kutikulu koja štiti od
isparavanja, prodora mikroorganizama i vanjskih utjecaja
- debelu kutikulu imaju biljke koje nastoje sačuvati vlagu u listovima (medvjetka - Arctostaphylos uva-ursi, Ericaceae)
- sudan III - narančasto-crveno
SUBERINIZACIJA
- brojne, tanke, za vodu i plinove nepropusne lamele od pluta (suberina) slažu se na neoplutjele slojeve stijenke,
promjena je karakteristična za vanjsko pokrovno staničje
- suberini su visokopolimerni esteri zasićenih i nezasićenih C-15 masnih i oksimasnih kiselina
- pluto se sastoji od mrtvih stanica ispunjenih zrakom koje slabo provode toplinu (zaštita biljaka pri temperaturnim
promjenama)
- od kore hrasta plutnjaka izrađuju se pluteni čepovi
- sudan-III - narančasto-crveno, KOH i grijanjem se otope
4) OSLUZNJAVANJE (MUCILAGINATO)
- sekundarna promjena stabljike/stanične stijenke
- stanične stijenke upiju puno vode te nabubre
- sluzi su normalni produkti izmjene tvari, služe kao pričuvni ugljikohidrati, zaštitni koloidi i zadržavaju vodu
- kod sjemenaka lana i algi laminarija
- sluz se može skupljati unutar stanice (list i korijen bijelog sljeza)
- metilenplavilo - plavo, crni tuš - sluz bubri (svjetlija mjesta na tamnom polju)
5) MINERALIZACIJA
- sekundarna promjena stabljike/stanične stijenke
- ugrađivanje anorganskih tvari u celulozne stijenke
- amorfni SiO2 (periferne stijenke trava, poljske preslice, dlake žeravke koprive)
- amorfni CaCO3: cistoliti - velike grozdaste izrasline stanične stijenke koje vise na stapci, a prekrivene su izlučinama
CaCO3 (dlake konoplje - Cannabis sativa, Cannabaceae, list gumijevca - Ficus elastica, Moraceae, list velike koprive)
- stanice su tvrde i krhke
STANIČNI SOK
STANIČNI SOK
- skuplja se u kanalićima ednoplazmatske mreže u obliku sitnih kapljica koje zatim stvaraju mjehurićaste nabrekline
(vakuole)
- sadrži 70-95% vode
- sastavnice: organske kiseline (oksalna, octena- lamiaceae eterična ulja, mravlja- kopriva, limunska, jabučna, vinska)
- ugljikohidrati ( monos- glukoza C6H12O6- aldoheksoza, disah- saharoza C12H22O11, inulin- polifruktozid (C6H10O5)n
)
heterozidi, trjeslovine, alkaloidi, antocijani, enzimi, vitamini, antibiotici i fitoncidi
(C6H10O5 )n- celuloza, škrob ( od glukoze) i inulin ( od fruktoze- ketoheksoze))
ANTOCIJANI
ANTOCIJANI
- u vodi topljiviv spojevi koji daju boju cvjetovima i plodovima
- sastoje se od aglikona antocijanidina i šećera
- antocijanidini: cijanidin, peonidin, pelargonidin, malvidin, delfinidin
- mijenju boju ovisno o pH staničnog soka (kiseli - crvena, neutralni - ljubičasta, lužnati - plavozelena) i o broju šećera
vezanih na aglikon (plućnjak i potočnica - rod Myosotis, Boraginaceae)
ANTOCIJANIDINI
ANTOCIJANIDINI
- aglikoni ili genini (nešećerni dijelovi) antocijana
CIJANIDIN (rod Rosa, Rosaceae) - crven
PEONIDIN (rod Paeonia, Ranunculaceae) - crven
PELARGONIDIN (rod Pelargonium, Geraniaceae) - crvenoružičast
MALVIDIN (rod Malva, Malvaceae) - crvenoljubičast
DELFIDIN (rod Malva, Malvaceae) - plav
INULIN
INULIN:
- polifruktozid, pričuvna tvar, hrana za dijabetičare koji lakše podnose fruktozu od glukoze
- Asteraceae umjesto škroba stvaraju inulin
- u velikim količina u podzemnim dijelovima glavočika: gomolj čičoke, korijen omana, maslačka i vodopije
FORMULA INULINA
FORMULA INULINA
(C6H10O5)n
BILJKE S INULINOM I U KOJIM DIJELOVIMA
U podzemnim dijelovima glavočika:
- gomolj čičoke (Helianthus tuberosus)
- korijen omana (Inula helenium), maslačka (Taraxacum officinale) i vodopije (Cichorium intybus)
ŠKROB I INULIN
ŠKROB I INULIN
ŠKROB:
- (C6H12O5)n
- poliglukozid
- sastoji se od amiloze i amilopektina
- PRIMARNI (prvotni) ili ASIMILACIJSKI škrob nastaje u zelenim listovima fotosintezom te se odlaže u stromu kloroplasta,
pomoću enzima se pretvara u glukozu koja se prenosi u druge biljne organe
- SEKUNDARNI (drugotni) ili TRANZITORNI škrob nastaje u biljnim organima iz glukoze
- pričuvni škrob: sekundarni škrob u gomoljima, podancima i sjemenkama
ŠKROB
ŠKROB
- sastoji se od amiloze i amilopektina
PRIMARNI (prvotni) ili ASIMILACIJSKI ŠKROB:
- nastaje u zelenim listovima fotosintezom te se odlaže u stromu kloroplasta
- pomoću enzima se pretvara u glukozu koja se prenosi u druge biljne organe
SEKUNDARNI (drugotni) ili TRANZITORNI ŠKROB:
- nastaje u biljnim organima iz glukoze
- PRIČUVNI ŠKROB:
- sekundarni škrob u gomoljima, podancima i sjemenkama
- uloga: konstituens (indiferentna tvar koja glavnom lijeku daje oblik)
- škrobno zrnce ima tvorni centar (središte slojanja):- riža i zob imaju više tvornih centra
a) centrično - Poaceae, Fabaceae
b) ekscentrično
KRUMPIROV ŠKROB - jajasta zrnca s ekscentričnim slojanjem
pšenica, raž, ječam - kuglasta ili lećasta zrnca s koncentričnim slojanjem
- Asteraceae umjesto škroba stvaraju inulin
KRISTALI KALCIJEVA OKSALATA
KRISTALI KALCIJEVA OKSALATA
a) PRIZMATIČNI (kristalonosni rukavac - stanice s kristalima u redovima oko žila)
- list crne bunike, vanilijevke i sene (Cassia senna, Caesalpiniaceae)
b) RUŽICE (druze - zvjezdasti kristali nastali straštavanjem piramidastih kristala)
- list kužnjaka, korijen rabarbare (Rheum palmatum, Polygonaceae)
c) RAFIDI (štapići - na vrhovima šiljasti, obrana od životinja)
- list đurđice, kora cimetovca (Cinnamomum zeylanicum, Lauraceae)-šri lanka
d) KRISTALNI PIJESAK - list i korijen velebilja
SOLANACEAE I KRISTALI KALCIJEVA OKSALATA
Hyoscyamus niger (crna bunika) - prizmatični kristali
Datura stramonium (kužnjak) - kružice (druze)
Atropa belladonna (velebilje) - kristalni pijesak
RISTALI KALCIJEVA OKSALATA KOD SENE
KRISTALI KALCIJEVA OKSALATA KOD SENE
Cassia senna, Caesalpiniaceae - prizmatični kristali
ALEURONSKA ZRNCA
ALEURONSKA ZRNCA
- nastaju oduzimanjem vode u suhim spremišnim staničjima
- vakuole koje sadrže smjesu albumina i globulina skrutnu u okruglasta zrnca
- globulini se izlučuju u obliku kristaloida uklopljenih u albuminski ovoj
- unutar većih zrnaca nalazi se 1 ili više globoida (Ca-Mg sol inozitol-heksafosfatne kiseline)
- sjemenke skočca, suncokreta, konoplje, mahunarki, žitarica (pšenica, ječam)
ZAOSTALI PRIMARNI MERISTEMI
ZAOSTALI PRIMARNI MERISTEMI
- primarno tvorno staničje koje je ostalo aktivno unutar nekog trajnog staničja
- ŽILNI ili FASCIKULARNI KAMBIJ (otvorene žile dvosupnica)
- PERIKAMBIJ ili PERICIKL KORIJENA (omogućuje rast bočnog korijenja)
- UMETNUTI ili INTERKALARNI MERISTEM (stabljike jednosupnica)
PRIMARNI MERISTEMI
PRIMARNI MERISTEMI
- PRAMERISTEMI (promeristemi)
- VRŠNI ili APIKALNI MERISTEMI
- ZAOSTALI MERISTEMI (žilni ili fascikularni kambij, perikambij ili pericikl korijena, umetnuti ili interkalarni meristem)
KAMBIJ
KAMBIJ
a) ŽILNI (fascikularni) KAMBIJ
- zaostali primarni meristem kod otvorenih žila dvosupnica
b) PERIKAMBIJ (pericikl) KORIJENA
- zaostali primarni meristem koji omogućuje rast bočnog korijenja
c) PLUTNI KAMBIJ (felogen)
- sekundarni meristem koji omogućuje sekundarni rast zeljastih trajnica i drvenastih biljaka (prema površini stvara pluto,
prema unutra felodermu)
d) MEĐUŽILNI (interfascikularni) KAMBIJ
- sekundarni meristem koji omogućuje sekundarni rast zeljastih trajnica i drvenastih biljaka
LENTICELE
LENTICELE
- plutne bradavice
- nadomjestak za epidermske puči (ima ih manje)
- na plutnim slojevima grana vide se prostim okom kao okrugle ili jajaste kvržice koje su izgledom nalik sjemenci leće
(Lens culinaris, Fabaceae)
- nastaju ispod puči diobom felogena lenticele: felogen prema površini stvara rahlo raspoređene okrugle stanice s puno
intercelulara (stanice punilice - tkivno punilo), nastala masa izdigne epidermu/peridermu i probije je, a kroz
međustanični prostor odvija se izmjena plinova
ŽILNI I MEĐUŽILNI KAMBIJ
ŽILNI I MEĐUŽILNI KAMBIJ
- ŽILNI (fascikularni) KAMBIJ - zaostali primarni meristem kod otvorenih žila dvosupnica
- MEĐUŽILNI (interfascikularni) KAMBIJ - sekundarni meristem, omogućuje sekundarni rast zeljastih trajnica i drvenastih
biljak
SEKUNDARNI MERISTEM
SEKUNDARNI MERISTEM
- nastaju kao nove tvorevine od trajnih stanica koje su ponovno stekle sposobnost diobe
- omogućuju sekundarni rast zeljastih trajnica i drvenastih biljaka
- plutni kambij (felogen) i međužilni (interfascikularni) kambij
FELOGEN
FELOGEN
- sekundarni meristem koji nastaje ispod epiderme ili u dubljim slojevima kore
- prema vani stvara nizove stanica pluta (nežive izodijametrične stanice, stijenki od celuloze i suberina, smeđe boje zbog
trjeslovina, kod breze bijele zbog betulina)
- prema unutra stvara felodermu različite građe (stanice bogate kloroplastima, kod bazge od pločastog kolenhima)
LENTICELE
LENTICELE
- plutne bradavice
- nadomjestak za epidermske puči (ima ih manje)
- na plutnim slojevima grana vide se prostim okom kao okrugle ili jajaste kvržice koje su izgledom nalik sjemenci leće
(Lens culinaris, Fabaceae)
- nastaju ispod puči diobom felogena lenticele: felogen prema površini stvara rahlo raspoređene okrugle stanice s puno
intercelulara (stanice punilice - tkivno punilo), nastala masa izdigne epidermu/peridermu i probije je, a kroz
međustanični prostor odvija se izmjena plinova
SMJEŠTAJ PUČI
SMJEŠTAJ PUČI
a) MEZOFITI (biljke umjerenog pojasa)
- puči na obje strane lista, više na naličju (jača transpiracija)
b) HIGROFITI (biljke vlažnih staništa) i HIDROFITI (vodene biljke)
- puči samo na licu izdignute iznad ostalih stanica epiderme
c) KSEROFITI (biljke suhih staništa)
- puči ispod ostalih stanica epiderme (uz deblju kutikulu - sprječavanje transpiracije)
PUČI POREDAK
PUČI POREDAK
-ANIZOCITIČNI- nekoliko susjedica, jedna puno manja- Brassicaceae, Solanaceae- velebilje, Atropa Belladonna
- PARACITIČNI- dvije susjedice paralelno s porusom- Rubiaceae, Caesalpiniaceae- sena, Cassia senna
- DIJACITIČNI- dvije susjedice okomito na porus- Caryophyllaceae, Lamiaceae- paprena metvica, Mentha x piperita
- ANOMOCITIČNI- nepravilan poredak i broj susjedica- Ranunculaceae, Asteraceae- podbijel, Tussilago farfara
PUČI
-mali otvori u epidermni zeleni, latica i plodova, nejednakom diobom epidermskih meristemoida
- izmjena plinova i ravnoteža fotosinteze i transpiracije
- od dviju zapornika i porusa koji vodi u substomatalnu šupljinu- odušak- izmjena plinova
- zapornice- leđna tanka rastezljiva stijenka i trbušna sa zadebljalim letvicama- bućasti ili bubrežasti oblik
-kada prime vodu se leđne stijenke rašire i povuku trbušne te se puč otvara- poticaj- CO2, svjetlost, vlaga, biljni
hormoni
-susjedice- okružuju zapornice, obično drugačije od ostatka epiderme
HIDATODE
HIDATODE
- vodenice, otvori koji izlučuju vodu u obliku kapljica (gutacija) na rubu ili vrhu lista, uvijek su otvorene (dragoljub)
PERIDERMA
PERIDERMA
- sekundarno pokrovno staničje
- preuzima ulogu epiderme u drugom vegetacijskom razdoblju
- zaštitna uloga: onemogućuje transpiraciju, pregrijavanje i prodiranje nametnika
- građena od pluta (felema), plutnog kambija (felogena) i feloderme
- FELOGEN: sekundarni meristem koji nastaje ispod epiderme ili u dubljim slojevima kore
AERENHIM
AERENHIM
- zračno staničje, parenhim za prozračivanje
- veliki međustanični prostori ispunjeni zrakom koji omogućuju močvarnim i vodenim biljkama slobodno plivanje na vodi
i uspješniju izmjenu plinova (lopoč - rod Nymphaea, Nymphaeaceae, iđirot)
